ZAGREB - Robni izvoz Hrvatske u prvih osam mjeseci ove godine, iskazan u kunama, pao je za 6,2 posto, a izražen u eurima smanjen je za 6,6 posto u odnosu isto prošlogodišnje razdoblje, dok je istodobno uvoz u kunama pao za 1,1 posto, a u eurima je smanjen za 1,4 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 54,3 posto, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju iznosila 56,9 posto. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 44,2 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti 81,5 milijardi kuna. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u tom je razdoblju iznosio 5,9 milijardi eura, a uvoz 10,8 milijardi eura. Manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske u prvih osam mjeseci bio je 37,2 milijarde kuna, odnosno 4,9 milijarde eura, te je prema deficitu iz prvih osam mjeseci lani porastao za 5,4 posto u kunama, odnosno 5,1 posto u eurima.
ZAGREB - Glavnina stambenih prostora u Hrvatskoj, gotovo 89 posto, je u privatnom vlasništvu ili suvlasništvu, njih 10 posto unajmljuje se, dok je Popisom stanovništva provedenim 2011. godine u Hrvatskoj zabilježeno 215 beskućnika, objavljeno je danas u Državnom zavodu za statistiku. Popisom je utvrđeno je da u Hrvatskoj ima ukupno 1.498.594 nastanjenih stambenih jedinica. Od toga je 1.496.558 stanova (stanovi i kuće), a 1.080 kolektivnih stanova (npr. domovi umirovljenika, samostani i sl.), dok je 956 ostalih stambenih jedinica, odnosno objekata koji nisu stanovi, ali se koriste za stanovanja (npr. nastanjeni podrumi, garaže, pokretni objekati i sl). Od ukupno 1,5 milijuna hrvatskih kućanstava njih 88,8 posto ili 1,35 milijuna stanuje u stambenim jedinicama koje su u privatnom vlasništvu ili suvlasništvu, dok 11,2 posto kućanstava unajmljuje stambeni prostor po raznim osnovama. Po podacima DZS-a, najviše nastanjenih stanova ima 3 sobe, prosječna je kvadratura 81 četvorni metar, a više od polovine nastanjenih stanova je izgrađena u razdoblju od 1961. do 1990. Većina nastanjenih stanova ima vodovod (98,2 posto), kanalizaciju (98 posto) i električnu energiju (99,8 posto), dok primjerice vlastiti zahod u sklopu stana nema 2,5 posto, kupaonicu 3,9 posto, a kuhinju 0,1 posto nastanjenih stanova.
ZAGREB - Popis stanovništva iz 2011. godine pokazuje da je 86,2 posto stanovnika Hrvatske i rođeno u Hrvatskoj, kao i da više od polovice stanovnika živi u naselju u kojem su i rođeni. Od ukupno 4.284.889 stanovnika njih 86,2 posto ili 3.692.499 rođeno je u Hrvatskoj, dok je njih 584.947 ili 13,7 posto rođeno u inozemstvu te su se doselili u Hrvatsku, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Više od 2,2 milijuna stanovnika Hrvatske ili njih 52,3 posto rođeno je u mjestu ili naselju u kojem su stanovali u trenutku Popisa stanovništva. Od 584.947 stanovnika koji su se doselili u Hrvatsku najviše ih je, 409.357 došlo ih BiH. Najveći udio stanovnika rođenih u inozemstvu uglavnom imaju županije, gradovi i općine koje su, prema riječima ravnatelja DZS-a Marka Krištofa, bile znatnije pogođene ratom, kao i Grad Zagreb, kao najrazvijenija jedinica. Među razlozima doseljenja, prema rezultatima Popisa, prevladavaju obiteljski razlozi (60,3 posto), rad (14,2 posto), školovanje (5,5 posto), ali i prisilna migracija (4,4 posto).
ZAGREB - Na hrvatskom Jadranu i Zagrebu u listopadu ove godine bilo je ukupno 8,5 posto više turističkih dolazaka i 4,6 posto više noćenja nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u prvih deset mjeseci ove godine turista došlo 5,4 posto više ostvarivši 4 posto više noćenja, a ti su rezultati za Ministarstvo turizma (MINT) i Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ) i dokaz dulje sezone te potvrda uspješnosti smjera aktivnosti koje provode. Podatke za listopad i deset mjeseci dostavili su danas iz Ministarstva turizma temeljem podataka sustava turističkih zajednica koji pokazuju da je za poraste u listopadu zaslužno 547,3 tisuće turista koji su na Jadranu i u Zagrebu ostvarili gotovo 1,8 milijuna noćenja, dok su u deset mjeseci rezultat 12,1 milijuna dolazaka i 71,2 milijuna noćenja. Stranih je turista u listopadu došlo 460,2 tisuće ili 10,7 posto više, a porast od 6,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec ostvarili su s 1,6 milijuna noćenja. Dolazaka stranih turista bilo je i u deset mjeseci ove godine više nego lani, za 6 posto ili blizu 11 milijuna, a s nešto više od 65 milijuna noćenja u plusu su od 4,6 posto. Kod domaćih se turista pak nastavlja negativan trend, u listopadu ih je bilo 87 tisuća ili 2 posto manje, a njihovih noćenja 127,1 tisuću ili 8,3 posto manje, dok ih je u deset mjeseci 1,15 milijuna ili 0,3 posto manje ostvarilo 6,17 milijuna noćenja ili 2 posto manje.
FUŽINE - Dionica željezničke pruge od Moravica do Skrada u dužini od 16,5 kilometara bit će modernizirana i obnovljena do polovice sljedeće godine, a željeznički most Ličanka u Fužinama i njegova nova rasponska konstrukcija bit će gotovi sljedeći mjesec, najavljeno je danas tijekom obilaska tih dvaju gradilišta. Gradilišta su obišli predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić i zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić. Obnova dionice od Moravica do Skrada, vrijedna 200 milijuna kuna, obuhvaća radove na gornjemu i donjemu pružnom ustroju, uređenje prijelaza i usklađivanje signalnih, sigurnosnih i drugih uređaja te zamjenu 22 skretnice. Nakon radova, brzina te brdske dionice s 50 kilometara na sat povećat će se na 75 km na sat. Peričić je rekao da se u željezničku prugu od Rijeke do Zagreba ulaže pola milijarde kuna, a još pola milijarde uložit će se sljedeće godine. Antešić je ocijenio da je riječ o najvećemu strateškom projektu Vlade RH, tj. o obnovi i izgradnji nove pruge na europskom koridoru 5b od mađarske granice do riječke luke. Radovi su intenzivni, a trenutačno se na tom prometnom koridoru ulaže oko dvije milijarde kuna, rekao je i dodao da je završen javni natječaj za izgradnju drugog kolosijeka od Dugog Sela do Križevaca na kojemu bi radovi trebali početi početkom 2014., čime počinje izgradnja nizinske pruge.
ZAGREB - Vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze Crobex je ojačala 0,55 posto, na 1.767,02 boda. Snažniji rast, za 1,12 posto, bilježi specijalizirani indeks Crobex10 koji je trgovanje po prvi put od 29. listopada završio iznad psihološke granice od tisuću bodova. Crobex10 dan je završio na 1.003,45 bodova, što je njegova najviša razina od 16. listopada. Redovni promet na Burzi iznosi 11,1 milijun kuna, a milijunski promet su ostvarile tek dionice HT-a i AD Plastika. Najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 5,4 milijuna kuna i zadnjom cijenom od 169,85 kuna ili 0,55 posto višom nego jučer. Za gotovo 1,9 milijuna kuna prodano je dionica AD Plastika, čija je cijena pala 1,82 posto, na 127 kuna. Po prometu slijedi dionica Belja koje je protrgovano za 684,1 tisuću kuna, a cijena joj je pala 0,60 posto, na 52,68 kuna. Rast cijene među likvidnijim dionicama bilježe i dionice Valamar Adria Holdinga i to za 0,67 posto,Uljanik plovidbe za 1,75 posto, Ine za 3,25 posto.