ZAGREB - Prenapučenost zatvora, nedostatak sredstava i neprimjerena zdravstvena skrb zbog nedovoljnog broja liječnika glavni su problemi koji muče zatvorski sustav, pokazala su izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2011. i 2012. godinu, koja su u jutrošnjoj raspravi podržali saborski klubovi. Prenapučenosti su pridonijeli novi kazneni zakoni u kojima su pooštrene kazne te je povećan broj kaznenih djela za koje se izriče bezuvjetna kazna zatvora, ocijenio je HDZ-ov Ivan Šantek. Laburist Mladen Novak smatra kako je broj liječnika u zatvorskom sustavu nedovoljan jer su nemotivirani. Manjak liječnika nije samo u zatvorskom sustavu već i u MORH-u i MUP-u, upozorio je HDSSB-ov Dražen Đurović dodavši kako bi se Hrvatska trebala ugledati na druge države koje su uvele dodatne bonuse za deficitarne kadrove. Kada je riječ o prebukiranosti sustava, Đurović tvrdi da si je Hrvatska postavila previsoke normative pod utjecajem onih koji su htjeli graditi zatvore kroz javno-privatno partnerstvo. Nitko ne traži da imamo standard Švedske, ali im se ne može uskratiti obrok, odgovorio mu je Novak. Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt izvijestila je da je 2011. u zatvorskom sustavu bilo 18.088 osoba s različitim pravnim statusima. U odnosu na 2010. godinu njihov broj se povećao za 142 osobe. Tijekom prošle godine u zatvorskom sustavu boravilo je 16.743 osobe tako da je ukupan broj zatvorenika koji su prošli kroz sustav u 2012. godini bio manji za 1345 osoba ili 7,43 posto, kazala je Artuković Kunšt.
ZAGREB - U sjeni rasprave o referendumu o ustavnoj definiciji braka i pitanja bi li njegovom provedbom bila ugrožena ljudska prava pripadnika seksualnih manjina ostao je problem mogućeg raspisivanja referenduma o pojedinim ekonomskim pitanjima, poput monetizacije autocesta, koji bi, po mišljenju nekih stručnjaka, mogao negativno utjecati na ekonomsku i financijsku stabilnost zemlje. Dio sindikata i udruga civilnog društva najavio je prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o monetizaciji autocesta, tvrdeći da je sprečavanje davanja autocesta u koncesiju u nacionalnom interesu. Oni smatraju da je to zapravo prodaja autocesta na 30 do 50 godina, čime bi Hrvatska na dulji rok izgubila suverenitet nad njima. Predsjednik nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić tvrdi da se davanjem autocesta u koncesiju ne može monetizirati dug koji iznosi oko 30 milijardi kuna, a procjena vrijednosti koncesije je 22 milijarde kuna, što znači da će još osam milijardi, na ovaj ili onaj način, platiti građani. Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da bi izjašnjavanje na referendumu o ekonomskim pitanjima bilo "apsolutno pogrešan smjer" za Hrvatsku. Profesor političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić kaže kako bi prihvatljiv bio referendum o načelnim pitanjima, npr. o gospodarskom sustavu ili strategiji razvoja zemlje, nekakvom hrvatskom "new dealu", ali ne i referendumsko vođenje ekonomske politike zemlje. "Osobno sam protiv monetizacije autocesta jer smatram da to nije ekonomski mudar potez, iako sam svjestan težine financijske situacije u zemlji. No, to se pitanje ne može rješavati na referendumu jer građani naprosto o tome ne znaju dovoljno da bi mogli donijeti ispravnu odluku", kazao je Brkić.
ZAGREB - Zbog spriječenosti Uskokovog tužitelja odgođeno je svjedočenje bivšeg čelnika Hajduka Hrvoja Maleša, krunskog svjedoka koji je u istrazi protiv bivšeg dopredsjednika Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Željka Širića preuzeo ulogu prikrivenog istražitelja i platio mu 30 tisuća obilježenih eura za "pošteno suđenje". Iako je Maleš došao na zagrebački Županijski sud, gdje je trebao svjedočiti na suđenju za korupciju u hrvatskom nogometu, sutkinja Gordana Mihela Grahovac izvijestila je da se zbog spriječenosti tužitelja Tončija Petkovića rasprava odgađa za tjedan dana. Maleš bi tako trebao svjedočiti 15. studenoga, a u prosincu bivši reprezentativni izbornik Igor Štimac. Na tajnim snimkama preslušavanima tijekom suđenja kojima Uskok želi dokazati optužbe moglo se, među ostalim, čuti kako Maleš, pred bivšim nogometnim sucem Stjepanom Djedovićem, govori Širiću da je 30.000 "stavio u novine". Iz razgovora je jasno da je Maleš trebao novac umotan u novine ubaciti u Djedovićev automobil, ali i da Širić, prema dogovoru "stoji iza svega". Širić je nedugo nakon primopredaje uhićen, kao i Djedović koji je također optužen, ali mu je postupak razdvojen zbog bolesti. Uz Širića je na optuženičkoj klupi ostao bivši tajnik NK Karlovca Neven Šprajcer.
DUBROVNIK - Metkovska granična policija uhitila je 35-godišnjeg Australca u čijem je automobilu pronašla devet novčanica po 100 američkih dolara za koje se pretpostavlja da su krivotvorene. Osumnjičeni Australac je uz kaznenu prijavu za kritvotvorenje novca priveden u dubrovačko-neretvansku Policijsku upravu, koja je danas izvijestila kako ga je jučer oko 16,20 sati na graničnom prijelazu Klek u automobilu "renault" britanskih oznaka zaustavila granična policija. Policajci su u suradnji s carinicima pretražili vozilo i prtljagu te u podnom otvoru automobila pronašli ručnu torbicu u kojoj je bilo devet novčanica po 100 američkih dolara. 35-godišnji
Australac osumnjičen je za krivotvorenje novca te ga je policija predala pritvorskom nadzorniku.
ZAGREB - Ravnatelj Programa HRT-a Goran Rotim predložio je, a glavni ravnatelj Goran Radman prihvatio razrješenje Zorana Šprajca s mjesta rukovoditelja Informativnog medijskog servisa (IMS) HRT-a, a funkciju v. d. rukovoditelja IMS-a od 11. studenog obavljat će Tomislav Špoljar, izvijestio je danas HRT. Projekt IMS-a kasni u svim fazama. Utvrđeni ciljevi i zadaće IMS-a koje je Šprajc bio dužan ostvariti, temeljem ovlasti i odgovornosti iz općih akata HRT-a, kao i obaveza koje je preuzeo ugovorom o obavljanju poslova rukovoditelja radne jedinice od 21. lipnja, nisu ostvareni, navodi se u priopćenju HRT-a. Procjena je ravnatelja programa Rotima da daljnji ostanak Šprajca na funkciji rukovoditelja IMS-a ne bi dao pozitivne i brze učinke u realizaciji zadanih ciljeva.
ZAGREB - Kako je modna industrija pomogla transformirati gospodarsku sliku i reputaciju zemlje uništene Drugim svjetskim ratom tema je izložbe koju londonski muzej Victoria & Albert najavljuje za travanj 2014., u čijem je središtu ekstravagantan glamur i umijeće izrade talijanske mode druge polovice 20. stoljeća. Talijanski modni dizajn, kojim desetljećima dominiraju ista imena - Armani, Versace i Dolce & Gabbana – posljednjih se godina našao pod pritiskom konstantne potrage za novitetima koja je na površinu izbacila uzbudljivu mladu modnu scenu Londona, Pariza i New Yorka. Talijanskoj modnoj reputaciji izložba "Glamur talijanske mode 1945.-2014.", koja se otvara 5. travnja u V&A muzeju, donijet će trenutačno osvježenje eksponatima među kojima se ističe Bulgari nakit Elizabeth Taylor, piše britanski Guardian. Moda je na izložbi prikazana kao heroj talijanskog poslijeratnog oporavka, prateći talijansku dramatičnu transformaciju od zemlje uništene ratom do luksuznih pista legendarne firentinske "Sale Biance", koje su ranih 50-tih godina prošloga stoljeća prve spojile dotad nepovezane svijetove mode i krojačkog umijeća Rima, Firence, Milana i Napulja, stvorivši novu ideju talijanskog stila kao jedinstvenog koncepta koji je odigrao ključnu ulogu u obnovi talijanskog imidža u inozemstvu.