BRUXELLES - Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn potvrdio je u utorak da će Hrvatska uskoro ući u postupak prekomjernog deficita (EDP) s obzirom da je proračunski manjak znatno iznad dopuštenih tri posto i da se očekuje brzi rast javnog duga. "S obzirom na brojke i činjenice da je deficit opće države prilično iznad tri posto u sve tri godine koje se pokrivene ekonomskim prognozama, a javni dug je već blizu 60 posto BDP-a i očekuje se njegov brzi rast, Europska komisija će sada morati, na temelju potvrđenih podataka o javnim financijama i naših prognoza, sastaviti izvješće o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj", rekao je Rehn na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio jesenske ekonomske prognoze za 2013, 2014. i 2015. godinu. Prema Komisijinim projekcijama, deficit opće države ove će godine iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je u proljetnim prognozama očekivala 4,7 posto. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a. Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7 posto, a u 2015. porast na 69 posto. Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni je mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
BRUXELLES - Europska je komisija u svojim novim jesenskim prognozama danas smanjila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,0 na 0,7 posto, no povećala je procjene državnog deficita i javnog duga. U idućoj bi godini, prema procjenama Komisije, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) trebao porasti 0,5 posto, a u 2015. godini 1,2 posto. I dok je smanjila procjenu pada BDP-a u ovoj godini, Komisija je povećala svoje procjene deficita opće države. Sada procjenjuje da će iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je u proljetnim prognozama očekivala 4,7 posto. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a. Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7, a u 2015. porasti na 69 posto. Usporedbe radi, u proljetnim prognozama procjene su bile da će dug opće države ove godine dosegnuti 57,9 posto, a iduće 62,5 posto.
ZAGREB/PEKING - Kineske su kompanije spremne investirati u infrastrukturu u Hrvatskoj, odnosno u luke Ploče, Rijeku i Vukovar, u željezničku prugu između Hrvatske i Mađarske, most na Pelješcu, kao i u hidroelektrane i termoelektrane, kazao je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u razgovoru s potpredsjednicom Vlade i šeficom hrvatske diplomacije Vesnom Pusić u utorak u Pekingu. Wang je kazao da bi u razvoju ekonomskih odnosa trebalo iskorištavati pojedinačne prednosti, odnosno hrvatsku lokaciju i kineske investicije ili hrvatske turističke resurse s brojem kineskih turista. Kinezi planiraju Hrvatsku uključiti na listu zemalja čiji građani ne trebaju vizu za boravak do 72 sati, što bi olakšalo komunikaciju, posebno gospodarstvenicima. Ministrica Pusić je rekla da će Hrvatska, s obzirom da u potpunosti provodi zajednički vizni režim EU, raditi na pojednostavljenju postupka dobivanja viza. Predložila je i da se odabere jedan konkretni hrvatsko-kineski projekt kojim bi se ujedno i identificirale prepreke i problemi u poslovanju, pronašli načini za njihovo prevladavanje kako bi budući projekti, ne samo u Hrvatskoj nego i u svim zemljama EU, bili jednostavniji za realizaciju.
ZAGREB - U rujnu je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo neočekivano pao za 0,5 posto na godišnjoj razini, čime je nakon četiri mjeseca prekinut trend rasta potrošnje. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u rujnu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno pao 0,5 posto. Time je prekinut trend rasta potrošnje, koji je trajao od svibnja, a vrhunac dosegnuo u kolovozu, kada je promet u trgovini na malo porastao 2,6 posto. Pad potrošnje analitičari nisu očekivali. "Iako su početkom ove godine kretanja u trgovini na malo počela pokazivati poboljšanje, što je velikim dijelom rezultat baznog učinka, ona nisu uspjela neutralizirati nepovoljna kretanja u gospodarstvu, uz pad realnih dohodaka i smanjenje zaposlenosti", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.
LONDON - Jedan od najvećih svjetskih touroperatora TUI UK (Ujedinjeno Kraljevstvo) zainteresiran je za veliko povećanje prometa iz Velike Britanije u Hrvatsku, kao i za hrvatski turizam u cijelosti, posebno smještajne kapacitete među kojima i za kompleks Kupari kod Dubrovnika za koji bi prvi pozivni natječaj trebao biti raspisan još tijekom ovog mjeseca. Izjavio je to danas u Londonu na svjetskoj turističkoj burzi WTM ministar turizma Darko Lorencin nakon sastanka s predstavnicima TUI-ja na hrvatskom štandu kojemu su uz direktoricu Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić prisustvovali i predstavnici koncerna Agrokor. I nakon tog sastanka definitivno je jasno da Hrvatskoj za više dolazaka nedostaje hotelskih kapaciteta za koje je zanimanje stranih partnera veće od onog što im trenutno možemo ponuditi, kazao je ministar poručivši da stoga sada moramo raditi na poboljšanju proizvoda i novim kapacitetima s kojima će nam rast prometa biti zagarantiran u idućim godinama. Dodao je da TUI zanima čitava hrvatska obala, postojeći i potencijalni kapaciteti, među kojima i oni u Kuparima. TUI se ove godine pridružio kompaniji Karisma Hotels Adriatic, u kojoj su Agrokor i meksički hotelski lanac Karisma, i zajedno planiraju brojne aktivnosti u turističko-hotelskom biznisu u Hrvatskoj.
ZAGREB - Tijekom listopada u Hrvatskoj su prodana 2.194 nova automobila, što je 21 posto više nego u rujnu i gotovo 10 posto više nego u listopadu prošle godine, pokazuju podaci agencije Promocija Plus. Direktor te agencije Agen Begić kaže da ne treba zaključiti da se tržište oporavlja, jer je međugodišnji rast prodaje u listopadu gotovo sigurno rezultat niske osnove za usporedbu iz lanjskog listopada kada je prodano samo 1.997 automobila. Rast u listopadu u odnosu na rujan objašnjava tradicionalno slabim devetim mjesecom i uobičajenim zahuktavanjem prodaje u listopadu. Tek kad bi tržište raslo nekoliko mjeseci uzastopce moglo bi se govoriti o oporavku, kaže Begić. Dodaje da će prema sadašnjem trendu, u cijeloj 2013. godini biti prodano otprilike 27.800 automobila, što je 12 posto manje nego 2012. i 32 posto manje nego 2011. godine. Od početka godine do kraja listopada u Hrvatskoj je prodano 24.158 novih automobila ili 15 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
ZAGREB - Nakon blagih jutrošnjih dobitaka, indeksi Zagrebačke burze bili su oko podneva u minusu, Crobex za 0,14 posto, na 1.748 bodova, a Crobex10 za 0,11 posto, na 984 boda. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 3,3 milijuna kuna. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom AD Plastika, od 1,6 milijuna kuna. Cijena te dionice oslabila je 0,51 posto, na 130 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, sa 701.000 kuna prometa. Cijena joj se blago oporavila, za 0,22 posto, na 166,44 kune. U mirnom trgovanju, među likvidnijim izdanjima po padu cijene za 2,46 posto izdvaja se dionica Atlantske plovidbe. Njome se oko podneva trgovalo po 345,1 kunu. Znatniji rast cijene, pak, ostvarila je dionica Atlantic grupe, za 0,71 posto, na 667,5 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je oslabila u odnosu na sve važnije inozemne valute, osim u odnosu na euro. Kuna je prema euru ojačala za neznatnih 0,007 posto, pa srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,613836 kuna. Nasuprot tome, kuna je prema američkom dolaru oslabila za 0,01 posto, prema švicarskom franku za 0,13 posto, a prema britanskoj funti za 0,58 posto. Tako srednji tečaj dolara tako iznosi 5,638625 kuna, franka 6,190614 kuna, a srednji tečaj funte 9,054389 kuna.