ZAGREB - Hrvatski sabor donio je danas Zakon o strateškim investicijskim projektima koji bi trebao stvoriti preduvjete za pokretanje investicijskog ciklusa, omogućiti brže izdavanje dokumentacije za ostvarivanje javnih i privatnih projekata od strateškog interesa. Zakon propisuje kriterije za utvrđivanje strateških investicija i raspolaganje nekretninama u vlasništvu države, davanje koncesija, obveze investitora i dinamiku njihova izvršavanja te obveze upravnih tijela. Sva ulaganja veća od 150 milijuna kuna koja zadovolje dio od ukupno 12 uvjeta navedenih u zakonu, dobit će status strateških ulaganja i pravo na ubrzanu proceduru. Strateškim će se smatrati i projekti koji se ostvaruju na područjima od posebne državne skrbi, odnosno na otocima, a vrijednost kapitalnih troškova ulaganja je najmanje 20 milijuna kuna. Oznaku strateškog nosit će i projekti u području poljoprivrede i ribarstva čiji su ukupni kapitalni troškovi ulaganja najmanje 20 milijuna kuna.
ZAGREB - Neke od mjera predložene izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) su nepotrebne, diskriminatorne i protuustavne i mogu izazvati pravnu nesigurnost, koja bi kroz potencijalne tužbe mogle državu, odnosno porezne obveznike, stajati stotine milijune kuna, a utjecat će i na buduću spremnost banaka da odobravaju kredite, rečeno je na današnjem okruglom stolu o prijedlogu izmjena ZPK-a u organizaciji magazina Banka i Hrvatske udruge banaka (HUB). Pravni savjetnik HUB-a Igor Tepšić kaže kako je taj zakonski prijedlog u nekim dijelovima nepotreban, jer uređuje pitanja već uređena npr. Zakonom o obveznim odnosima. Uz to, pozitivno diskriminira građane zadužene u švicarskim francima (CHF) u odnosu na dužnike u ostalim valutama te povlašćuje korisnike potrošačkih kredita, a protuustavan je, uz ostalo, jer narušava ravnopravnost ugovornih strana - pogoduje korisniku kredita na štetu banaka. Kao primjer navodi nepravomoćnu presudu u kolektivnoj tužbi udruga Franak i Potrošač protiv osam hrvatskih banaka, koja nalaže da se kamatna stopa na kredite u CHF vrati na početnu, dok predloženi ZPK traži da se kamata spusti na još nižu razinu. Dakle, kaže Tepšić, teoretski je nemoguće da se presuda i zakon poklope i nastat će pravna nesigurnost bez presedana.
ZAGREB - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture objavilo je na svojim internetskim stranicama dokument "Monetizacija javnog duga u vezi s društvima HAC i ARZ - Konačni nacrt izvješća za Fazu 1", u kojem Vladin savjetnik za monetizaciju duga Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) predlaže monetizaciju autocesta putem dodjela koncesije. Početkom srpnja Vlada je prihvatila model monetizacije kroz dodjelu koncesije. Vlada bi prema tom modelu koncesionirala 1.024 kilometra autocesta kojima upravljaju HAC i ARZ strateškom investitoru koji bi preuzeo naplatu cestarine, upravljanje i održavanje autocesta u razdoblju od 40 do 50 godina pri čemu bi razdoblje bilo određeno tijekom nadmetanja. Za 40-godišnju koncesiju investitor bi Vladi platio koncesijsku naknadu u procijenjenom iznosu od 2,4 - 2,9 milijardi eura, a ako bi razdoblje koncesije bilo produljeno na 50 godina taj iznos mogao bi biti između 2,6 i 3,3 milijarde eura. Preliminarni razgovori s potencijalnim ponuđačima trebali bi biti završeni do kraja ove godine, nakon čega slijedi podnošenje neobvezujućih ponuda, pregovori te obvezujuće ponude, a zaključivanje financijske transakcije očekuje se u kasno proljeće i rano ljeto 2014. godine.
ZAGREB - Vrijednost hrvatskog tržišta projekata javno-privatnog partnerstva (JPP), koji se mogu financirati iz fondova Europske unije u sljedeće tri-četiri godine, procjenjuje se na približno 2,3 milijarde eura, istaknuto je na konferenciji o JPP-u u organizaciji Agencije za JPP, Francuskog veleposlanstva u Zagrebu i Europskog centra znanja za JPP pri Europskoj investicijskoj banci. Od toga se na zbrinjavanje otpadnih voda odnosi 1,6 milijardi eura, a na zbrinjavanje krutog otpada 500 milijuna eura, dok se vrijednost potencijalnih projekata u uvođenju javne rasvjete procjenjuje na 200 milijuna eura. Agencija za JPP prepoznala je značaj efikasnog kombiniranja EU fondova i JPP-a, te je identificirala model, procese i pravila u postupku kombiniranja tih dvaju izvora, kaže ravnatelj Agencije za JPP Damir Juričić. Budući da je Francuska vrlo uspješna u provedbi JPP-a prezentirana su njihova iskustva u nekoliko različitih sektora. Francuska veleposlanica u Hrvatskoj Michele Boccoz izvijestila je kako je samo u prvom polugodištu 2013. godine u Francuskoj izvedeno JPP projekata ukupno vrijednih dvije milijarde eura.
ZADAR - Do kraja ove godine trebao bi biti dovršen novi strateško marketinški plan hrvatskog turizma 2014.-2020. koji će uz ostalo definirati marketinške alate i taktike, brendove i slogan hrvatskog turizma, koji će operativno provoditi Hrvatska turistička zajednica, dok će Ministarstvo turizma u suradnji sa sektorom dovršiti nacrt prijedloga zakona za reorganizaciju sustava turističkih zajednica u smjeru stvaranja destinacijskih menadžment organizacija. Najavili su to na današnjem predstavljanju prvih postavki te strategije direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić i programa razvoja DMO-a pomoćnik ministar turizma Davor Ižaković u sklopu Dana hrvatskog turizma u Zadru. Istraživanja provedena u sklopu izrade plana pokazala su da jedna trećina stranaca poznaje hrvatsku ponudu i Hrvatsku doživljavaju kao atraktivnu turističku destinaciju. U Hrvatskoj ih najviše zanima odmor i opuštanje, sunce i more, ljepota krajolika, ali i kvaliteta smještaja, ture, nautika i ruralni turizam. Dubrovnik je najpoznatije odredište u Hrvatskoj, za njih 40 posto, i vodeći u gotovo svim segmentima ponude, a slijede ga Split, Istra, Dalmacija, Zagreb, Zadar i dr.
DUBROVNIK - U Dubrovniku se danas održava generalne skupštine Međunarodne organizacije proizvođača automobila - OICA, čije su članice nacionalna udruženja proizvođača, zastupnika i distributera motornih vozila 35 država diljem svijeta. Domaćin skupštine je Hrvatska gospodarska komora, čije je Udruženje trgovine motornim vozilima i dijelovima pri Sektoru za trgovinu postalo članicom OICA 2000. godine. Obraćajući se sudionicima skupštine u dubrovačko hotelu Excelsior predsjednik OICA-e Patrick Blain kazao je kako je prilika za Hrvatsku kad je u pitanju automobilska industrija vrlo usko povezana s ulaskom u Europsku uniju. Predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima HGK Zvonko Merkaš kazao je kako je ovaj skup vrlo značajna prilika za promociju Hrvatske koja mora obnoviti svoju strojarsku i metalnu industriju jer je to jedini put prema rješavanju dva velika problema - nezaposlenosti i velikog trgovinskog deficita. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević napomenuo je kako će se hrvatsko tržište teško moći razvijati sklapajuću konačni proizvod, ali postoji silni prostor kad je u pitanju razvoj industrije vezane za rezervne dijelove za motorna vozila. Pritom je podsjetio kako se primjerice u Lipiku rade stakla za najprestižnije automobile svijeta.
ZAGREB - Uz nešto veći promet nego inače, na Zagrebačkoj burzi do podneva indeksi su stagnirali, pri čemu je u fokusu investitora bila dionica HT-a, dok čekaju objavu poslovnih rezultata te kompanije. Crobexi su oko 12,00 sati bili u minusu 0,19 posto, tako da je Crobex iznosio 1.762 boda, a Crobex10 998 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 4,7 milijuna kuna, što je otprilike dvostruko više nego jučer u to doba. Dionicom HT-a ostvareno je do podneva 1,5 milijuna kuna, a cijena joj je oslabila 0,21 posto, na 170 kuna. Po likvidnosti, slijedi dionica Leda, sa 845.000 kuna prometa. Cijena joj je porasla 0,94 posto, na 7.989 bodova. U mirnom trgovanju, po padu cijene za gotovo 10 posto izdvaja se dionica Dikoija. Najveća dobitnica, pak, do podneva bila je dionica Viadukta, čija je cijena skočila 7,57 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,13 posto, a prema tečajnici od prošloga petka za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,621257 kuna. Na vrijednosti je prema kuni na tjednoj razini dobio i švicarski franak, ojačavši 0,17 posto. Istodobno je američki dolar na tjednoj razini oslabio 0,71 posto, a britanska funta za 0,78 posto. Prema jučerašnjoj tečajnici pak kuna je oslabila prema dolaru za 0,18 posto i prema funti za 0,31 posto, dok je ojačala prema franku za 0,15 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,179064 kune, dolara 5,523451 kunu, a funte 8,948288 kuna.