ZAGREB - U proteklih godinu dana otkako je u primjeni Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, vidljiv je utjecaj postupaka predstečajnih nagodbi na ukupno smanjenje insolventnosti u Hrvatskoj, i to za 9,8 milijardi kuna, objavili su danas iz Financijske agencije (Fina), uz ocjenu da postupci predstečajnih nagodbi ostvaruju svoju svrhu i cilj koji je zakonodavac htio postići donošenjem tog zakona. Prije primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, navode iz Fine, bilo je blokirano 72.654 poslovnih subjekata koji su zapošljavali 61.066 radnika, s iznosom obveza od 44,5 milijardi kuna. Nakon godine dana primjene tog zakona, blokirano je 15.000 manje poslovnih subjekata (57.513), kod kojih je zaposleno ukupno 42.060 radnika, s iznosom obveza od 34,7 milijardi kuna. Dosadašnjim postupcima predstečajnih nagodbi, navode iz Fine, sačuvano je više od 15.000 radnih mjesta, a za oko 800 poduzetnika vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja te se kod tih predmeta očekuje sklapanje nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom. Od tog broja, do sada je pred nadležnim trgovačkim sudovima sklopljeno više od 200 predstečajnih nagodbi.
ZAGREB - Programi Mikrokrediti za likvidnost i Mikrokreditiranje - prvi korak u poduzetništvo za 2014. godinu, kojima je cilj pomoći onim najmanjima, mikrosubjektima koji najteže podnose gospodarske terete, predstavljeni su danas u Ministarstvu poduzetništva i obrta. Ministar Gordan Maras kazao je kako je program mikrokredita za likvidnost namijenjen mikrosubjektima do deset zaposlenih, javni poziv bankama bit će do kraja ove godine, a javni poziv poduzetnicima u siječnju 2014. Maksimalni iznos kredita je 50 tisuća kuna, rok otplate 4 godine, očekivana kamatna stopa koje bi ponudile banke je 6 posto, od čega bi ministarstvo subvencioniralo 5 posto pa bi za poduzetnika očekivana kamatna stopa bila 0,99 posto, uz 50 postotno jamstvo Hamag Investa. Očekuje se da će se 7.000 zainteresiranih poduzetnika i obrtnika javiti na natječaj, što znači da bi se oko 350 milijuna kuna tijekom sljedeće godine uložilo u likvidnost mikrotvrtki preko poslovnih banaka, a prijedlog iznosa proračuna je 16 milijuna kuna za subvenciju kamata. Za program Mikrokrediti - prvi korak u poduzetništvo u proračunu Hamag Investa planirano je 5 milijuna kuna za kredita u 2014., najviši iznos kredita je 70 tisuća kuna, fiksna kamatna stopa je 0,99 posto godišnje, a rok otplate do pet godina uključujući poček od šest mjeseci.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izjavio je danas da se nada da će, nakon pet godina recesije, u 2014. godini biti napravljen preokret prema gospodarskom rastu. Komentirajući jučer objavljenu prognozu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da će hrvatsko gospodarstvo ove godine zabilježiti pad od 0,6 posto, umjesto ranije očekivanih 0,2 posto, Grčić je kazao da Vlada zna na čemu je, da imamo tešku situaciju. Imamo pet godina recesije i u šestoj godini želimo preokrenuti taj trend. Nadam se da će se u 2014. godini napraviti preokret prema rastu, kazao je Grčić te istaknuo kako je cilj za ovu godinu bio "dovesti ekonomiju na nulu ili tu negdje". Odgovarajući na pitanja novinara nakon današnjeg sastanka s predstavnicima iračke delegacije, Grčić je potvrdio i najavu ministra financija da se Hrvatska ove godine više neće zaduživati na inozemnom tržištu. Potrebe države za financiranjem u ovoj godini su manje-više pokrivene, ali u 2014. godini na naplatu i refinanciranje dolazi ogroman iznos i opet će trebati tražiti novac u inozemstvu, rekao je Grčić.
ZAGREB - Komentirajući najnovije prognoze MMF-a o daljnjem slabljenju hrvatskog gospodarstva za 0,6 posto ove godine, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je danas kako je ova godina prekretnica gdje treba doći do nule, dok se u idućoj godini očekuje pozitivan trend gospodarskog rasta. Iduće godine trebao bi se vidjeti pozitivni trend, što manje-više govore i prognoze MMF-a (koji za iduću godinu predviđa rast od 1,5 posto), kazao je Vrdoljak novinarima uoči početka stručno-znanstvene rasprave o uređenju rijeke Save u Hrvatskoj akademija znanosti i umjetnosti. Kazao je kako je on i dalje veliki optimist. Ovoj zemlji i inače treba više optimizma, rekao je Vrdoljak ističući da treba poticati investicije privatnog sektora te mu dati 'vjetra u leđa' jer bez njih neće biti ništa. Na novinarski upit protivi li se HNS ukidanju porezne olakšice na prvu nekretninu, rekao je da se ta stranka protivi ukidanju bilo kakvih poreznih olakšica kao i uvođenja novih poreznih nameta dok nema rasta.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Branko Grčić sastao se danas s predstavnicima iračke delegacije koju u posjetu Hrvatskoj predvodi ministar industrije i mineralnih resursa Republike Irak Ahmed Naser Deli Al-Karbooli, a koja će u idućih nekoliko dana obići više hrvatskih tvrtki s kojima postoji mogućnost ili su već ugovoreni konkretni poslovi. Nakon sastanka Al-Karbooli je kazao kako će ovaj posjet biti iskorišten za konkretne dogovore vezane uz neke već ugovorene poslove, poput proizvodnje autobusa hrvatskog Crobusa za iračkog partnera, potom zajedničke proizvodnje lakog oružja u Iraku, kao i zajedničke proizvodnje u tekstilnoj industriji u Bagdadu. Iračka je strana jako zainteresirana i za elektroenergetski sektor, bit će razgovora o stvaranju geološke karte Iraka od strane jedne hrvatske tvrtke, a interes postoji i za suradnju u edukaciji iračkog kadra te izgradnji infrastrukture. Grčić je istaknuo potencijale koji postoje za hrvatske tvrtke na obnovi i modernizaciji Iraka. Suradnja bi uskoro, najavio je, trebala dobiti i institucionalni okvir kroz otvaranje iračkog veleposlanstva u Hrvatskoj kao i kroz osnivanje Hrvatsko-iračke gospodarske komore.
OSIJEK - U Osijeku će se 12. listopada održati osnivačka skupština prve hrvatske burze poljoprivrednih proizvoda "Burza Agro", izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare Osnivački odbor. Koordinator Osnivačkog odbora Ivan Novak kazao je kako je zadaća burze pomoći hrvatskim poljoprivrednicima u poboljšanju plasmana njihovih proizvoda, dodavši kako na realizaciji projekta agro burze surađuju Euro Broker Service iz Luxembourga, grad Osijek te Hrvatska poljoprivredna komora. U početku će se poslovanje temeljiti na pšenici i kukuruzu te svinjskom mesu i voću, a za sada je predviđeno zapošljavanje desetak brokera koji će prethodno proći edukaciju u Luxembourgu. Naši menadžeri već sada obilaze postojeća slobodna skladišta, jer ćemo u početku nastojati koristiti usluge i kapacitete dosadašnjih otkupljivača. Procjenjemo da će burza u roku od dvije godine moći izgraditi vlastitu logistiku, a tu nam na raspolaganju stoje europski strukturni fondovi, ustvrdio je Novak.
ZAGREB - Očekivani ukupni prirod kukuruza, šećerne repe, suncokreta i soje u Hrvatskoj će ove godine biti veći nego u godini prije, pri čemu se najveći rast očekuje kod kukuruza i šećerne repe, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o očekivanim prirodima kasnih usjeva sa stanjem početkom rujna ove godine. Po prvim statističkim procjenama, u ovoj se godini očekuje ukupni prirod kukuruza od 1,98 milijuna tona, što je za 53 posto više nego prošle godine kada je urod kukuruza bio nešto veći od 1,29 milijuna tona. Na prošlogodišnji je urod kasnih usjeva uvelike utjecala suša zbog čega su prinosi znatnije pali, primjerice urod kukuruza lani je bio za četvrtinu manji nego 2011. godine. Potvrđuju to i statistički podaci o prinosu po hektaru, pa je tako prosječan prinos kukuruza prošle godine bio 4,3 tone po hektaru, dok se ove godine procjenjuje na 6,6 tona.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze danas su se ponešto oporavili uz nešto veći promet, pri čemu su u fokusu investitora dionice HT-a, koje su zabilježile novu povijesnu najnižu razinu, te Adrisa, koje su ojačale više od jedan posto. Nakon dva trgovinska dana klizanja, Crobex indeks danas je oko 12,00 sati bio u plusu 0,25 posto, na 1.799 bodova. Crobex10 bio je oko podneva u plusu 0,53 posto, na 1.008 bodova, prekinuvši 6-dnevni negativni niz. Redovni promet dionicama do podneva je iznosio 5,1 milijuna kuna, od čega je dionicom HT-a ostvareno 2,7 milijuna kuna, a cijena joj je bila u minusu 1,16 posto, na 169,22 kune. Tijekom jutra dotaknula je i 168,41 kunu, povijesno najnižu razinu. Milijunski promet ostvaren je i povlaštenom dionicom Adrisa, kojoj je cijena ojačala 1,67 posto, na 270 kuna. Tjednik Globus objavio je da će u drugi krug privatizacije i dokapitalizacije Croatia osiguranja ući Adris, koji je ponudio 234 milijuna eura, i poljski PZU, s ukupnom ponudom od 171,5 milijuna eura. Kako piše taj tjednik, vlada bi na sjednici ovoga ili idućega tjedna mogla predstaviti ponude za te kompanije, te pozvati te tvrtke da podnesu konačnu ponudu. Po dobitku se dopodneva ističe i dionica Ine kojoj je cijena ojačala za 1,31 posto, na 4.000 kune.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu utvrđenu u ponedjeljak, kuna je oslabila prema euru za 0,02 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi tako 7,620081 kunu i najviši je od početka 2005. godine. Kuna je za 0,31 posto oslabila i prema američkom dolaru, čiji danas utvrđeni srednji tečaj iznosi 5,630740 kuna. Istodobno je tečaj švicarskog franka smanjen za 0,36 posto, na 6,192167 kuna po srednjem tečaju, dok je tečaj britanske funte snižen za 0,17 posto, na 8,997616 kuna po srednjem tečaju HNB-a.