ZAGREB - Hrvatski manjak konsolidirane opće države u prošloj je godini iznosio 16,3 milijardi kuna, odnosno 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug na kraju prošle godine bio na razini od 183,3 milijarde kuna ili 55,5 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj od 2009. do 2012. godine, koje je danas predstavljeno u Državnom zavodu za statistiku (DZS). Ovo će izvješće, kazao je ravnatelj DZS-a Marko Krištof, biti osnova na temelju koje će Europska komisija odlučivati o ulasku Hrvatske u proceduru prekomjernog manjka (EDP), a izrađeno je prema europskoj statističkoj metodologiji (ESA 95). Pritom je istaknuo da pokretanje EDP-a trenutno po kriteriju proračunskog manjka zadovoljava 12 članica EU, a po kriteriju javnog duga njih 16. Ti podaci pokazuju da je unazad četiri godine Hrvatska najveći proračunski manjak imala 2011. i po ESA 95 metodologiji iznosio je čak 7,8 posto BDP-a, dok je lani bio najmanjih 5 posto BDP-a. Prema ESA metodologiji, konsolidirana opća država uključuje državni proračun i njegove korisnike, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste te Fond za privatizaciju, odnosno AUDIO), javna poduzeća (HRT i HŽ Infrastrukturu), lokalne proračune i njihove korisnike te izvanproračunske fondove (HZZO, HZMO i HZZ), dok je iz izračuna isključena Državna agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).
ZAGREB - Za smanjenje proračunskog manjka bit će neophodno povećati prihodnu stranu proračuna jer na rashodnoj nema previše mogućnosti, što ne znači da neće biti daljnih rezova i ušteda, rekao je ministar financija Slavko Linić na današnjoj konferenciji za novinare. Prihodi mogu porasti povećanjem PDV-a i uvođenjem poreza na nekretnine, rekao je Linić, ne isključivši pritom nijednu od tih mogućnosti. Osnovnim problemom ipak drži izostanak gospodarskog rasta te tvrdi da bi rast od tri posto u potpunosti riješio problem s prevelikim proračunskim manjkom. Smatra da je manjak iznad granice koju propisuje regulativa Europske unije posljedica pogrešne politike od 2009. do 2011. godine. U tom razdoblju država je, po njegovom mišljenju, provodila politiku neracionalnog zaduživanja koju nisu pratile reforme. Tvrdi da su ti trendovi preokrenuti dolaskom aktualne Vlade koja, kako je rekao, provodi reforme i politiku štednje stvarajući tako temelje za konsolidaciju javnih financija. Linić očekuje da će se Vlada s Europskom komisijom uspjeti dogovoriti o mjerama svođenja proračunskog deficita ispod granice od tri posto. Te bi se mjere trebale znati u siječnju, nakon čega ih u sljedeća tri mjeseca treba provesti.
ZAGREB - Hrvatska uskoro ulazi u Proceduru prekomjernog deficita (EDP) jer je, prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države krajem prošle godine iznosio 5 posto bruto domaćeg proizvoda, više od dopuštenih 3,0 posto. Prema danas objavljenim podacima statističkih ureda, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a. Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta. Procedura prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure – EDP) korektivni je instrument EU-a kojim se prate članice s povećanim rizikom od pogoršanja fiskalne situacije i određuju mjere koje te zemlje moraju provesti kako bi uravnotežile javne financije i spriječile fiskalne poteškoće. Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti, za postupanje po konkretnim mjerama koje su predložene za smanjenje deficita i/ili duga. Nakon što zadano vrijeme istekne, Europska komisija provjerava učinkovitost zemlje kako bi utvrdila može li se EDP zaustaviti ili mjere treba pojačati.
BRUXELLES - Europska komisija će uskoro, pošto su Eurostat i Državni zavod za statistiku objavili podatke o hrvatskom deficitu i javnom dugu, pripremiti izvješće u kojem će ocijeniti krši li Hrvatska fiskalna pravila i o tome izvijestiti Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), izjavio je u ponedjeljak Simon O' Connor, glasnogovornik povjerenika za ekonomske i moneterne poslove Ollija Rehna. "Komisija će analizirati podatke Eurostata i druge faktore kako bi se ustanovilo krši li Hrvatska pravila i o tome će izvijestiti Vijeće", rekao je O'Connor odgovorajući na pitanje kada će Hrvatska službeno ući u Postupak pretjeranog deficita (EDP), korektivni mehanizam za vraćanje proračunskog manjka država članica u dopuštene okvire - deficit ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a. Izvješće Komisije može se očekivati istodobno s objavljivanjem jesenskih gospodarskih prognoza ili ubrzo nakon toga. Jesenske gospodarske prognoze u kojima će Komisija iznijeti makroekonomske projekcije za 2013., 2014. i 2015. godinu bit će objavljene 5. studenoga. Prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države krajem prošle godine iznosio 5 posto BDP-a, više od dopuštenih 3,0 posto. Konsolidirani dug opće države iznosio je 183,3 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.
ZAGREB - Podaci Eurostata o deficitu i javnom dugu Hrvatske veći su od dosadašnjih službenih podataka Vlade, no analitičari nisu time iznenađeni kako zbog obuhvatnije metodologije izračuna, tako i zbog malih dosadašnjih pomaka u fiskalnoj konsolidaciji. Prema podacima Eurostata i Državnog ureda za statistiku, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je dug konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a. Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica zadržao ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, po kriterijima iz Maastrichta. "Ne iznenađuje što su proračunski deficiti u prethodnim godinama veći, sukladno novoj metodologiji izračuna koju primjenjuje Eurostat. U njih su uključene obveze koje nisu ranije prikazivane poput troškova sanacije brodogradnje", kaže Zdeslav Šantić glavni ekonomist Splitske banke. Ističe da je to metodologija koja je usporediva na razini EU-a, te najrelevantnija za financijska tržišta i investitore. Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, kaže kako se "sad se vidi da je u 2012. fiskalna konsolidacija bila vrlo mršava i da je uglavnom ostvarena na prihodnoj strani proračuna. Šteta što u prvoj godini mandata Vlada nije više napravila na rashodnoj strani proračuna", kaže Stojić.
ZAGREB - Hrvatska udruga banaka (HUB) uputila je danas Vladi otvoreno pismo u kojem traži da se prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) povuče iz vladine i saborske procedure uz obrazloženje da su, po mišljenju HUB-a, izmjene tog zakona u ovom trenutku suvišne te da se sva pitanja koja ova izmjena treba riješiti mogu ili trebaju riješiti drugim propisima ili sporazumima. U otvorenom pismu iz HUB-a navode kako se Vladi obraćaju jer se "šire posljedice ovakvog prijedloga zakona tiču čitavog gospodarstva", a da su svi njihovi dosadašnji pokušaji dogovora s predlagateljem zakonskih izmjena, odnosno Ministarstvom financija, "pali u vodu". Ističu da postupak procjene učinka propisa u hrvatskom zakonodavstvu precizira da se prije bilo kakvih izmjena mora ustanoviti regulatorni nedostatak, a ako postoji, predvidjeti alternative zakonskom rješenju, primjerice samoregulaciju ili koregulaciju, a da u ovom slučaju ništa od toga nije učinjeno. Kao drugi bitan razlog navode "izvjesnu ustavnopravnu upitnost nekoliko odredbi" te ističu kako vjeruju da je svima u interesu izbjeći pravnu nesigurnost i daljnje destimuliranje investicija u Hrvatskoj. Iz HUB-a Vladi stoga predlažu da imenuje "koordinaciju regulatora i više ministarstava kako bi se na najstručniji način pozabavili rješavanjem identificiranih regulatornih nedostataka".
ZAGREB - Optimizam hrvatskih građana u pogledu financijske situacije njihovih kućanstava i općeg gospodarskog stanja u zemlji u blagom je porastu, ali ukupna slika i dalje nije najbolja, pokazuju rezultati istraživanja Centra za istraživanje tržišta GfK provedenog na uzorku od tisuću građana tijekom rujna, u sklopu istraživačkog projekta Barometar/Potrošačka klima. Petina građana (20 posto) ili 10 posto manje nego u prethodnom istraživanju provedenom u prosincu prošle godine, prognozira znatno gore gospodarsko stanje u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci. Da će biti malo gore smatra 31 posto, isto kao u prethodnom istraživanju. Onih pak koji misle da će ostati isto je 37 posto naprema 23 posto iz prosinca 2012., a malo bolje gospodarsko stanje očekuje 10 posto anketiranih (u prethodnom istraživanju sedam posto). U odnosu na prethodno istraživanje smanjuje se broj onih koji očekuju pogoršanje financijske situacije u sljedećih godinu dana (prosinac 2012. – 42 posto, a rujan 2013. – 29 posto), dok je veći broj onih koji očekuju da će im financijska situacija u idućoj godini biti jednaka sadašnjoj (49:36 posto).
DUBROVNIK - Na 60. konvenciji udruženja britanskih putničkih agencija (ABTA) u Dubrovniku sudjeluje oko pet stotina sudionika iz Velike Britanije, a na svečanom otvorenju pozdravili su ih direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić i pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković. Matešić je istaknula važnost britanskog turističkog tržišta za Hrvatsku, koju je ove godine posjetilo gotovo 400 tisuća gostiju iz te zemlje, a cilj je da se u budućem razdoblju ta brojka poveća na 500 tisuća posjetitelja s tržišta na kojemu vlada veliki interes za našu zemlju, a što je posljednji put ostvareno 1990. godine. Ižaković je u ime Ministarstva turizma zahvalio na odabiru Hrvatske kao domaćina ovogodišnje konvencije britanskih putničkih agencija i istaknuo spremnost na suradnju s britanskim touroperatorima u cilju ostvarenja još boljih rezultata s britanskog tržišta.
ZAGREB - Uz vrlo mršav promet, Crobex indeksi Zagrebačke burze nastavili su slabiti i na početku ovoga tjedna, pa su njihovi dobici u odnosu na početak godine sve tanji. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,4 posto, na 1.759 bodova. Crobex10 skliznuo je, pak, danas 0,3 posto, na 997 bodova. Na nisku likvidnost ukazuje podatak da do podneva niti jednom dionicom nije ostvaren promet veći od milijun kuna. Najveći promet, oko 980 tisuća kuna, ostvaren je dionicom AD Plastika, pri čemu joj je cijena ostala gotovo nepromijenjena na 125 kuna. S prometom od oko 400 tisuća kuna slijedi dionica HT-a, kojoj je cijena pala 0,6 posto, na 172,40 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnu listu od petka ojačala prema euru za 0,05 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,612470 kuna. Kuna je ojačala i prema švicarskom franku za 0,10 posto te prema britanskoj funti za 0,22 posto, dok je neznatno oslabila prema američkom dolaru, za 0,007 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,161948 kuna, funte 8,998191 kunu te dolara 5,563858 kuna.