ZAGREB - Hrvatska će u 2013. godini od članstva u Europskoj uniji uprihoditi 165 milijuna eura više nego što će uplatiti u njezinu blagajnu, najavio je na današnjem susretu s novinarima potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić. Hrvatska bi iz EU-a ove godine trebala povući 408 milijuna eura, a uplatiti 243 milijuna eura. Preduvjet za takav saldo je dovršetak reakreditacije odnosno provjere spremnosti hrvatske administracije za pripremu projekata i prihvat EU sredstava, što se očekuje tijekom studenoga. Grčić ne sumnja u uspjeh reakreditacije, o kojoj ovisi uplata 150 milijuna eura avansa koje bi Unija trebala uplatiti Hrvatskoj na ime sufinanciranja izvedbe kandidiranih projekata. Dodaje da je Hrvatska i bez toga u ovoj godini na dobitku od 15 milijuna eura te da je manje važno hoće li 150 milijuna eura avansa sjesti u hrvatski proračun ove ili početkom iduće godine. Za 2014., prvu godinu novog sedmogodišnjeg razdoblja financijskog planiranja EU-a, Grčić iz blagajne EU-a očekuje 675 milijuna eura, dok bi hrvatska članarina trebala biti 477 milijuna eura tako da je planirani skor plus od 198 milijuna eura. Istaknuo je kako je od 1. siječnja 2012. do 1. listopada 2013. vrijednost ugovorenih sredstava iz pretpristupnih fondova iznosila 282 milijuna eura od čega je Hrvatskoj isplaćeno 193 milijuna eura, dok je u prethodnih pet godina ugovoreno 252 milijuna eura, a povućeno 126 milijuna.
ZAGREB - Ukidanje državnih poticaja na stambenu štednju nije opravdano ni ekonomski ni socijalno, a niti sa stajališta financijskog i građevinskog sektora, jer će se uštede u državnom proračunu vidjeti tek za dvije-tri godine i bit će manje nego što proračunu pridonosi rad stambenih štedionica. a investitori u stambene objekte te posebno štediše-građani izgubit će najpovoljniji i najsigurniji način za rješavanje stambenog pitanja. Ističući sve te zaključke sudionici današnjeg poslovnog foruma o stambenoj štednji Hrvatskoj, održanog u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, vjeruju da će Ministarstvo financija još jednom dobro preispitati prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i da neće od iduće godine ukinuti državna poticajna sredstva na stambenu štednju. Predsjedavajući Odbora stambenih štedionica pri Hrvatskoj udruzi banaka i predsjednik Uprave štedionice Wuestenrot Zdravko Anđel naglasio je da bi ukidanje poticaja na stambenu štednju bilo višestruko negativno pa bi tako samo u državnom proračunu već iduće godine u izostalo oko 400 do 500 milijuna kuna direktnih i indirektnih priljeva. S druge strane, uštede u proračunu od oko 110 milijuna kuna bile bi vidljive tek u 2016., kazao je dodajući da bi štete od tog ukidanja bile i puno veće jer se predviđa da bi se time u građevini iduće godine izgubilo tri do četiri tisuće radnih mjesta.
BRUXELLES - Nekoliko infrastrukturnih energetskih projekata u Hrvatskoj nalazi se na popisu od 250 prioritetnih projekata od zajedničkog europskog interesa koje je u ponedjeljak objavila Europske komisija i koji će moći računati na sredstva iz novog Instrumenta za povezivanje Europe za koji je u predstojećem sedmogodišnjem razdoblju namijenjeno 5,85 milijardi eura. Među projektima u Hrvatskoj nalazi se izgradnja visokonaponskog dalekovoda koji će povezati Liku i Banju Luku u dužini od 45 kilometara te dalekovod Konjsko - Brinje u dužini od 215 kilometara. Komisija predviđa da bi se ti projekti trebali realizirati između 2017. i 2020. godine. Što se tiče plinskih projekata na popisu je LNG terminal na Krku i izgradnja novih, dogradnja i proširenje postojećih plinovoda ukupne dužine od 308 kilometara. Riječ je o plinovodu koji bi trebao povezati LNG terminal na Krku s postojećim plinovodima s odvojcima prema Sloveniji, Italiji i Mađarskoj, što bi se trebalo realizirati do 2017. Na popisu je i novi Jadransko-jonski plinovod od Albanije do Splita te dogradnja i povećenje kapaciteta JANAF-a, a realizaciju projekta Komisija predviđa u razdoblju od 2017-2020.
ZAGREB - Ministarstvo financija započelo je savjetovanje o nacrtu prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u, a prijedlog s kojim izlazi je povećanje međustope PDV-a od 10 posto na 13 posto za sva dobra i usluge koje se sada oporezuju s 10 posto, kao i izjednačavanje oporezivanje svih novina i časopisa, uključujući i dnevne novine, stopom od 13 posto. Ministarstvo je na svojim mrežnim stranicama objavilo obrazac iskaza o procjeni učinaka za prijedlog izmjena Zakona o PDV-u, čime je započelo savjetovanje o tom prijedlogu koje će trajati do 8. studenoga. Prijedlogom bi se međustopa PDV-a od 10 posto, kojom se sada oporezuju jestiva ulja i masti, bijeli šećer, dječja hrana, opskrba vodom, ugostiteljske i turističke usluge, ulaznice za koncerte, određene novine i časopisi te časopisi za kulturu i umjetnost, povećala na 13 posto. Prijedlog je i da se sve novine i časopisi oporezuju stopom od 13 posto, uključujući i dnevne novine. Time se želi postići jedinstveni tretman kod oporezivanja novina, objašnjavaju iz Ministarstva financija. Prema važećim zakonskim odredbama, dnevne novine oporezuju se po sniženoj stopi od 5 posto, kao i znanstveni časopisi. Po podacima Ministarstva financija, očekuje se da bi predložene izmjene povećale prihode državnog proračuna u 2014. i idućim godinama za oko 600 milijuna kuna godišnje.
ZAGREB - Đuro Đaković Holding i INA potpisali su danas 16,8 milijuna kuna vrijedan ugovor vezan uz izvođenje radova u Rafineriji nafte Rijeka. Riječ je o ugovoru o uslugama inženjeringa, isporuke opreme i materijala te izvođenja radova na izradi kuglastog spremnika za ukapljeni naftni plin (UNP) u Rafineriji nafte Rijeka. Ukupna vrijednost ugovora je 16,8 milijuna kuna, a završetak radova očekuje se u prvoj polovici 2014. godine, navode iz Đakovića. Predsjednik uprave slovonskobrodske tvrtke Vladimir Kovačević tom je prilikom kazao kako mu je drago da je Đuro Đaković izvođač radova u ovoj Ininoj investiciji kojom se nastavlja projekt dovršetka skladišnog prostora u riječkoj rafineriji, posebno imajući u vidu ekspertizu i reference koje Đuro Đaković posjeduje upravo u području izgradnje spremnika raznih vrsta i namjena.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze dan su završili u minusu, u fokusu investitora danas su bile dionice HT-a, AD Plastika i Ericssona Nikole Tesle, a najveći postotni rast cijene ostvarila je dionica Diokija. Crobex je današnje trgovanje završio na 1.782,55 bodova, što je pad za 0,64 posto, a Crobex10 je oslabio za 0,28 posto, na 1.008,92 boda. Redovni promet Burze iznosio je 14,2 milijuna kuna, a na listu milijunaša uvrstile su se tri dionice. Najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 2,8 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 1,30 posto, na 174,75 kuna. Promet od 1,7 milijuna kuna imala je dionica Ericssona Nikole Tesle čija je cijena pala za 1,37 posto, na 1.445 kuna. Promet dionicama AD Plastika iznosio je 1,2 milijuna kuna, uz pad cijene od 0,48 posto, na 125 kuna. Dionica Diokija protrgovano je za 736,5 tisuća kuna. Nakon prošlotjednog pada za više od 81 posto pod utjecajem vijesti da su vjerovnici odbili plan financijskog restrukturiranja te tvrtke, cijena joj je danas skočila za 21,75 posto, na 6,27 kuna.