PARIZ - Francuski ministar financija Pierre Moscovici danas je izjavio da Francuska neće ostvariti zacrtani proračunski manjak za ovu godinu koji je tražila Europska unija. Manjak u proračunu ove će godine dosegnuti 4,1 posto BDP-a, a s EU-om je dogovoreno 3,9 posto, kazao je Moscovici. Poručio je međutim da će u 2014. manjak pasti na 3,6 posto i da ga Francuska namjerava smanjiti ispod tri posto BDP-a, gornje dopuštene granice u EU, u 2015. godini, što je sada krajnji rok dogovoren s Bruxellesom. U svibnju je Europska komisija Francuskoj odlučila dati još dvije godine vremena da svede proračunski manjak u propisane europske okvire. Ministar financija danas je objavio i snižene prognoze rasta gospodarstva za 2014. za koju vlada prognozira rast od 0,9 posto. Prijašnjom procjenom bio je očekivan rast od 1,2 posto. Zadržana je prognoza slabašnog rasta za ovu godinu, od 0,1 posto.
LISABON - Portugal je danas pozvao međunarodne zajmodavce da mu za iduću godinu odobre nešto višu razinu proračunskog deficita od trenutno zacrtane. U Lisabonu predlažu da im se za iduću godinu zacrta deficit od 4,5 posto BDP-a, u odnosu na trenutno određenih četiri posto. Potpredsjednik portugalske vlade Paulo Portas ističe da nije nikakva tajna da se vlada razilazila u mišljenjima s međunarodnim zajmodavcima, Europskom središnjom bankom (ECB), Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Europskom komisijom, oko zacrtanog smanjenja proračunskog manjka. U ovoj godini vlada mora smanjiti manjak proračuna opće države na 5,5 posto, s prošlogodišnjih 6,4 posto. Portugal je u drugom tromjesečju izašao iz recesije, uz najvišu stopu rasta aktivnosti u Europskoj uniji, od 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Vlada u Lisabonu srezala je javnu potrošnju i povećala poreze kako bi poboljšala stanje u javnim financijama i osigurala kredite iz paketa pomoći ukupne vrijednosti 78 milijardi eura.
PARIZ - Europa mora sačuvati svoje elektrane na plin i subvencionirati ih kako bi pokrivale eventualne nagle skokove potražnje jer će u protivnom sigurna opskrba energijom biti dovedena u pitanje, upozorio je u srijedu čelnik kompanije GDF Suez. Procvat proizvodnje električne energije iz energije vjetra i Sunca u proteklim godinama zadao je, u kombinaciji s padom cijene ugljena i plaćanjem dozvola za onečišćenje, tešak udarac termoelektranama na plin. Izvršni direktor GDF-a Gerard Mestrallet izrazio je zabrinutost što europske vlasti ne zabrinjava previše smanjenje kapaciteta za proizvodnju u plinskim elektranama za 30 do 40 gigavata, što odgovara kapacitetu više od deset nuklearnih reaktora. "Ne smijemo dopustiti da se naša europska energetska industrija malo po malo uništi i da se do događa u tišini", rekao je Mestrallet na godišnjoj konferenciji Francuskog plinskog udruženja. Kritizirao je "balkanizaciju energetske politike" u EU, pozivajući na njezinu redefiniciju, uključujući smanjenje poticaja za obnovljive izvore energije.
NEW YORK - Američka kompanija S&P Dow Jones Indices, vlasnik istoimenog američkog burzovnog indeksa, objavila je da je odlučila isključiti rudarskog diva Alcou, proizvođača računala Hewlett-Packard i banku Bank of America iz indeksa industrijskih lidera velike tržišne vrijednosti. Tri kompanije izgubile su status lidera u odgovarajućim sektorima a zamijenile su ih investicijska bank Goldman Sachs, izdavatelj kreditnih kartica Visa i div sportske opreme Nike, priopćila je jučer kompanija. Promjene će stupiti na snagu 23. rujna a potaknute su niskom cijenom dionica triju kompanija predviđenih za isključivanje i željom odbora indeksa da proširi krug sektora i kompanija zastupljenih u indeksu, priopćeno je iz S&P Dow Jones Indicesa. Indeks Dow Jones Industrial Average obuhvaća 30 vodećih američkih tvrtki i spada među vodeće pokazatelje "zdravlja" američkih dionica, a time i među svojevrsne neizravne pokazatelje stanja u američkom gospodarstvu. Vlasnik indeksa periodično mijenja sastav kompanija uključenih u indeks kako bi bolje održavao razvoj američke industrije i zdravlje kompanija-članica.
LONDON - Cijene barela sirove nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima nadomak razini od 112 dolara nakon što je popustila zbrinutost vezana za mogući vojni udar protiv Sirije. Cijena barela sirove nafte u Londonu porasla je za 39 centi na 111,64 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u minusu 2,47 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na dan ranije, od 107,23 dolara. Američki predsjednik Barack Obama obećao je u utorak da će istražiti mogućnosti koje otvara inicijativa Rusije da se neutralizira sirijsko kemijsko oružje, ali je izrazio skepsu i zatražio potporu za upotrebu sile ako diplomatski napori ne urode plodom. "S obzirom na splašnjavanje geopolitičkih rizika, cijene nafte vjerojatno će padati jer su i dalje na previsokoj razini ako se uzmu u obzir fundamentalni faktori", procjenjuju u Commerzbanku. Prošlog je mjeseca premija na rizik rata u Siriji povećala razliku u cijenama na londonskom i američkom tržištu na pet dolara, katapultirajući cijene u Londonu iznad razine od 117 dolara za barel. U međuvremenu su se cijene ponovo spustile na razinu iz razdoblja prije zaoštravanja krize oko Sirije.
LONDON - Japanski jen danas se na međunarodnim deviznim tržištima zadržao oko najniže razine u protekla više od tri mjeseca prema euru i najniže u sedam tjedana prema dolaru jer su zbog stišanih međunarodnih napetosti oko Sirije ulagači ponovo postali skloniji rizičnijim valutama. Euro je u takvim okolnostima nakratko dosegnuo 133,375 jena, što je njegova najviša razina od 22. svibnja. Potom se njime trgovalo po 133,01 jen, što znači da je u minusu 0,2 posto u odnosu na zatvaranje trgovine prethodnog dana. Dolar je prema jenu skliznuo 0,15 posto, na 100,22 jena, blizu ranije dosegnutih 100,62 jena, najviše razine od 22. srpnja. Euro je ostao više, manje nepromijenjen prema dolaru i njime se trgovalo po 1,3262 dolara. Drži se osjetno iznad najniže razine u proteklih sedam tjedana od 1,31045 dolara, na prošloga petka.