FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 17,30 sati

Autor: mkuz
ZAGREB, 13. rujna 2013. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 17,30 sati.

BRISTOL/ZAGREB - Cijene nekretnina širom svijeta ponovo su porasle u drugom tromjesečju, približivši se razinama iz razdoblja procvata, dok je u Hrvatskoj njihov pad blago ubrzao, pokazalo je istraživanje savjetodavne tvrtke Global Property Guide. Cijene nekretnina porasle su u 30 od ukupno 42 tržišta u svijetu obuhvaćenih istraživanjem, a u prethodnom je tromjesečju uzlazni trend zabilježen u 28 zemalja. Nekoliko je europskih tržišta bilježilo naglo poboljšanje, ističu, izdvajajući Dansku gdje je indeks cijena stanova porastao na godišnjoj razini 7,76 posto, i Turskoj, koja bilježi 6,94-postotni rast. Na nekim je europskim tržištima pad cijena oštro usporio, ističu u Global Property Guideu, izdvajajući Poljsku (Varšava), Portugal, Veliku Britaniju, Slovačku i Litvu (Vilnius). Hrvatska je četvrta na ljestvici zemalja koje bilježe najsnažniji pad cijena nekretnina na godišnjoj razini, prosječna cijena stanova u Zagrebu prilagođena za inflaciju pala u drugom tromjesečju za 8,14 posto. U drugom prošlogodišnjem tromjesečju pala je 8,08 posto. Najveći je godišnji pad cijena prilagođenih za inflaciju zabilježio Cipar, za 12,74 posto, zatim Grčka s padom cijena od 11,12 posto, i Rumunjska, s 10,20-postotnim padom cijena. Najveći je skok cijena nekretnina ostvaren u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (Dubai), za 17,99 posto, Tajvanu, sa 14,52-postotnim rastom, i Hong Kongu, gdje su cijene bile više 13,70 posto.

MADRID - Španjolski akumulirani javni dug skočio je na kraju lipnja na rekordnu razinu, priopćila je u petak španjolska središnja banka. Španjolska, četvrto po veličini gospodarstvo eurozone, nagomilala je do kraja lipnja rekordni javni dug od 942,8 milijardi eura, priopćila je banka. Taj iznos odgovara 92,2 posto španjolskog BDP-a, što je 14,7 postotnih bodova više nego sredinom prošle godine. Podatak za prvo tromjesečje ujedno je revidiran na 90,1 posto, s ranije procijenjenih 88,2 posto. Već na polovini godine Španjolska je tako premašila zacrtanu maksimalnu razinu javnog duga od 91,4 posto bruto domaćeg proizvoda. Konzervativna vlada premijera Mariana Rajoya nastoji obuzdati ogroman javni dug ograničavanjem javne potrošnje. Zemlja je u recesiji već dvije godine a stopa nezaposlenosti iznosila je u drugom tromjesečju 26,26 posto. Visoka nezaposlenost dovodi do nižih poreznih prihoda i većih troškova u sustavu socijalne skrbi, što pad dodatno otežava smanjenje proračunskog deficita. Rajoyova vlada ustraje u provedbi mjera štednje kojima od 2012. do 2014. namjerava uštedjeti 150 milijardi eura.

SARAJEVO - Policija Republike Srpske podnijela je kaznene prijave protiv pet litavskih državljana koje tereti da su odgovorni za pronevjeru više od 50 milijuna eura, potvrdio je u petak ministar unutarnjih poslova RS Radislav Jovičić. On je novinarima u Banjoj Luci kazao kako su prijave podnesene protiv uprave tvornice glinice "Birač" iz Zvornika i bivše uprave nekoliko tvrtki povezanih s tim poduzećem. Kazneno su prijavljeni Martyinas Ugianskis, predsjednik Upravnog odbora tvornica "Birač", "Mehanika", "Alumina" i „Birač Energa“, te Virginius Vajega i Oksana Kavtun, članovi upravnih odbora tih tvrtki. Prijava je podnesena i protiv Mindaugasa Kazakevičiusa, direktora tvrtke "Alumina" iz Zvornika i Rimantasa Balsysa, direktora tvrtke "Mehanika". Sve ih se tereti za kaznena djela zloporabe službenog položaja ili ovlasti odnosno krivotvorenja poslovnih knjiga ili isprava. Litavski direktori su bez pribavljanja potrebnih suglasnosti imovinu tvrtki koje su vodili založili u korist "AB Ukio bankas Litva" na ime jamstva za podignute kredite. Krediti nikada nisu vraćeni a tvrtke su ostale bez imovine u vrijednosti većoj od 100 milijuna konvertibilnih maraka (51,1 milijun eura). Svi osumnjičeni Litavci napustili su teritorij BiH iako su još formalno na dužnostima u tvrtkama koje su oštetili a Jovičić je izrazio sumnju kako se uopće imaju nakanu vraćati.

LONDON - Cijene nafte danas su se na londonskom tržištu spustile na oko 112 dolara uslijed stišanih bojazni od izbijanja šireg sukoba na Bliskom istoku nakon sastanka visokih dužnosnika SAD-a i Rusije u Ženevi. Barel sirove nafte pojeftinio je tako 25 centi, na 112,38 dolara. Na američkom tržištu cijena nafte nakratko se spustila za 1,29 dolara, na 107,31 dolar, da bi potom nadoknadila dio gubitaka pa se barelom trgovalo po 107,80 dolara. Krajem kolovoza cijene nafte na londonskom tržištu premašile su 117 dolara uslijed jačanja zabrinutosti od mogućeg američkog vojnog napada na Siriju. Tada se počelo strahovati da bi u takvoj situaciji bili pogođeni golemi izvoznici nafte iz područja Perzijskog zaljeva. Posljednjih dana te su se napetosti smirile a američki državni tajnik John Kerry i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pokušavaju detaljnije razraditi ruski plan o stavljanju sirijskog kemijskog oružja pod međunarodni nadzor. Premda je ponuda na globalnim tržištima nafte i dalje tijesna, zbog izostanka više od milijun barela sirove nafte dnevno iz Libije uslijed tamošnjih nemira, ulagači očekuju poboljšanje isporuka u idućim mjesecima.

LONDON/NEW YORK - Dolar je danas na međunarodnim deviznim tržištima blago oslabio prema euru i jenu nakon što su razočarali novi podaci o trgovini na malo, sugerirajući da je rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporio u trećem tromjesečju. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ojačao 0,07 posto, na 1,3306 dolara. Dolar je i prema jenu bio na sličnom postotnom gubitku i njime se trgovalo po 99,47 jena. Promet od trgovine na malo prošlog je mjeseca porastao 0,2 posto, objavilo je u petak američko ministarstvo trgovine. Rast je slabiji od 0,4 posto, koliko su u prosjeku očekivali analitičari. Dolar je tijekom prijepodneva bio u blagom plusu prema drugim vodećim stranim valutama pod utjecajem napisa u japanskom tisku o izboru budućeg čelnika Feda. Japanski poslovni dnevni list Nikkei objavio da se očekuje da će Bijela kuća objaviti odluku o imenovanju Lawrenca Summersa kandidatom za čelnika Feda na sastanku idući tjedan, koji se smatra manje sklonim snižavanju kamatnih stopa od Janet Yellen, također kandidatkinje za vodeću dužnost u Fedu. Mandat sadašnjeg čelnika Bena Bernankea istječe u siječnju iduće godine. Fokus se sada preusmjerava redovnom mjesečnom sastanku Feda.

(Hina) xmkuz ymkuz

An unhandled error has occurred. Reload 🗙