FRANKFURT - Realno je tražiti od vlada članica eurozone da pomognu svojim bankama ako predstojeće provjere Europske središnje banke (ECB) pokažu da ih treba dokapitalizirati, ustvrdio je predsjednik ECB-a Mario Draghi u Europskom parlamentu. ECB će temeljito analizirati rizike i kvalitetu banaka eurozone prije no što iduće godine izravno preuzme nadzor nad njima. U središnjoj monetarnoj instituciji eurozone pritom žele da konzekvence te analize, uključujući eventualnu dokapitalizaciju odnosno likvidaciju banaka, financiraju vlade zemalja članica eurozone. "Da bi ocjena kvalitete imovine i provjera otpornosti na nepovoljne uvjete poslovanja bili vjerodostojni, bit će nam potrebna potpora nadležnih tijela zemalja članica", kazao je čelnik ECB-a jučer članovima odbora EP-a za ekonomsku politiku. Nakon što ga je jedan član odbora upitao je li realno tražiti takvu potporu i od krizom zahvaćenih zemalja poput Grčke, Španjolske, pa i od Francuske, Draghi je ustvrdio da su tamošnje banke u boljem stanju no što su bile prije prethodne provjere u 2011. Prema aktualnim bi planovima jedinstveni europski mehanizam za likvidaciju banaka trebao biti uspostavljen od 2015.
WASHINGTON - Nakon što su pokrenuli energetsku revoluciju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), plin i nafta iz škriljca postaju važni energetski faktor i u ostalim zemljama širom svijeta. Zahvaljujući tehnologiji hidrauličkog frakturiranja koja se koristi za vađenje nafte i plina iz škriljca, SAD je na putu da postane vodeći svjetski proizvođač nafte do 2017., a neto izvoznik do 2030., pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA). Osim što radikalno mijenja američki energetski krajolik, revolucija također preoblikuje tržišta u inozemstvu. Zahvaljujući iznenadnom obilju jeftinog prirodnog plina američki dobavljači električne energije izbjegavaju domaći ugljen pa su ga proizvođači počeli izvoziti po niskim cijenama u Europu i Aziju. Taj trend oživio je u Europi sklonost termoelektranama na ugljen i ugrozio planove o prijelazu na plinske termoelektrane, unatoč zabrinutosti zbog zagađenja zraka. Energetski stručnjaci ističu da će u sljedećim godinama SAD vjerojatno početi izvoziti u Europu i Aziju i ukapljeni prirodni plin (LNG). Američke vlasti već su dale zeleno svjetlo za gradnju četiri izvozna terminala za ukapljeni prirodni plin.
FRANKFURT - Pozorno praćeni indeks njemačkog poslovnog raspoloženja blago je porastao u rujnu, peti mjesec zaredom, objavio je danas ugledni ekonomski institut Ifo čije izvješće odražava poboljšane izglede za najveće europsko gospodarstvo. Indeks Ifo porastao je u rujnu na 107,7 bodova, s 107,6 bodova zabilježenih u kolovozu. Analitičari su ipak očekivali veći rast, na 108,0 bodova. Indeks se temelji na anketi u kojoj čelnici 7000 tvrtki iznose mišljenje o sadašnjoj situaciji u poslovanju i procjene za predstojeće razdoblje. Spada među pokazatelje koji signaliziraju kojim će smjerom gospodarstvo vjerojatno ići u nadolazećim mjesecima. Njemačko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 0,7 posto, pomažući time i 17-članoj eurozoni da izađe iz recesije koja je trajala šest tromjesečja.
ZAGREB - Američke kompanije pojačano vraćaju proizvodnju iz Kine u matičnu zemlju, prenose danas europski mediji rezultate ankete među poslovnim čelnicima. Promjena odražava smanjenu konkurentsku prednost Kine nakon višegodišnjeg naglog rasta plaća i najavljuje pojačano zapošljavanje u američkoj prerađivačkoj industriji, iako su službeni podaci u proteklih godinu dana pokazivali vrlo mali rast, piše danas The Financial Times. Među kompanijama koje su najavile povratak proizvodnje iz Kine u SAD nalaze se, između ostalih, proizvođač igračaka K'Nex, zatim Trellis Earth, proizvođač plastične galanterije od bioplastike, i proizvođač ženskog rublja Handful. Istraživanje grupe Boston Consulting (BCG) pokazalo je da je 21 posto od ukupno 200 anketiranih menadžera velikih kompanija već počelo vraćati proizvodnju u SAD ili to planiraju učiniti u sljedeće dvije godine. Daljnjih 33 posto kazalo je da razmatra tu mogućnost odnosno da će je razmotriti u bliskoj budućnost. U odgovarajućem istraživanju BSG-a s početka prošle godine samo je 10 posto ispitanika odlučilo vratiti proizvodnju u SAD a dodatnih 27 posto razmatralo je tu mogućnost ili je bilo blizu tome.
ATENA - Djelatnici javnog sektora u Grčkoj ponovno su u utorak, drugi put u tjedan dana, krenuli u štrajk protiv velike reforme javnog sektora koju su odredili međunarodni vjerovnici. Brojne javne službe - učitelji, policijski djelatnici, medicinsko osoblje - nisu radili tijekom jutra te su krenuli u 48-satni štrajk protiv planova o otpuštanjima. ADEDY, glavni sindikat javnog sektora koji je organizirao prosvjed kazao je da su vladini napori da smanji javnu upravu koja broji 600.000 ljudi "najnemilosrdniji plan" ukidanja radničkih prava. Čelnici EU-a, Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) počeli u ovaj tjedan novu reviziju koja će biti odlučujuća u deblokadi treće tranše pomoći vrijedne milijardu eura.
MADRID - Španjolska je izašla iz recesije u trećem tromjesečju, uz procijenjeni gospodarski rast od 0,1 do 0,2 posto, kazao je danas premijer Mariano Rajoy u razgovoru za američki tisak. "Španjolska je izašla iz recesije, ali ne i iz krize. Sada nam je zadaća postići brz oporavak koji bi nam omogućio kreiranje novih radnih mjesta", prenio je američki poslovni dnevnik Wall Street Journal izjave španjolskog premijera. Premijer prognozira da će rast španjolskog gospodarstva u idućoj godini iznositi između 0,5 i jedan posto, što bi predstavljalo reviziju naviše prvotnih vladinih projekcija, piše dalje taj list. Prijašnjim projekcijama vlada je za ovu godinu prognozirala pad BDP-a od 1,3 posto, a za iduću godinu povratak rasta, uz stopu od 0,5 posto. Stopa nezaposlenosti bi po aktualnim procjenama vlade krajem godine mogla dosegnuti 27,1 posto, dok bi se iduće trebala spustiti na 26,7 posto. U drugom ovogodišnjem tromjesečju smanjila se na 26,2 posto, ponajprije zahvaljujući sezonskom zapošljavanju. Službene gospodarske ciljeve vlada u Madridu trebala bi objaviti u petak, nakon usvajanja prijedloga proračuna za 2014. godinu.
MONTREAL - Glasnogovornik zrakoplovne industrije apelirao je da se do 2020. na međunarodnoj razini uvedu jedinstvene mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova iz zrakoplova, upozorivši da bi se u suprotnom moglo pojaviti niz različitih konkurentskih prijedloga. Neusklađenost bi mogla potaknuti eskalaciju trgovinskih ratova, upozorio je generalni direktor Međunarodne udruge za zračni prijevoz (IATA) Tony Tyler. Izrazio je optimizam da će države članice IATA–a u konačnici izaći sa zajedničkim planom. "Mislimo da bi globalna obvezujuća shema za smanjenje stakleničkih plinova u konačnici bila najjednostavnije i najlakše rješenje kada je u pitanju provedba", rekao je. "Imamo sedam godina da to učinimo", dodao je. Ako članice IATA-e ne uspiju postići konsenzus o globalnom zrakoplovnom porezu za ispuštanje plinova, upozorio je da bi "mogli svjedočiti eksploziji regionalnih shema poreza, pristojbi, različitih oblika globi za industriju". "To bi moglo dovesti do preklapanja, umnožavanja, mjestimično i proturječnih shema te bi se moglo dogoditi i da dva puta plaćamo za istu emisiju." Nekoliko zemalja već je odustalo od globalne sheme, uključujući SAD i Indiju, a zbog kritika EU je lani suspendirao shemu trgovanja emisijama..
NEW YORK - Američka informatička tvrtka Apple popravila je svoj rekord i premašila očekivanja prodavši 9 milijuna komada svog novog iPhonea u tri dana, što obećava dobre poslovne rezultate kojih je smartphone i dalje glavni pokretač. "Ovo je naš najbolji početak prodaje iPhonea dosad, s više od 9 milijuna prodanih novih uređaja, što je novi rekord prodaje tijekom prvog vikenda", izrazio je zadovoljstvo izvršni direktor tvrtke s logom jabuke Tim Cook, u priopćenju objavljenom u ponedjeljak, ocijenivši potražnju "nevjerojatnom". Poklonici Applea u jedanaest zemalja, među kojima u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Francuskoj, mogu od petka kupiti dva nova modela: luksuzni 5S, opremljen, među ostalim, sustavom identifikacije digitalnim otiskom i 5C, koji je odgovor na jeftinije uređaje konkurenata kao što je Samsung.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice u utorak su poduprle aktivnosti spajanja i akvizicija u sektoru telekomunikacija, međutim njihov rast ograničili su slabi gospodarski podaci iz Njemačke i zabrinutost zbog američke fiskalne i monetarne politike. Londonski FTSE porastao je 0,11 posto, na 6.561 bod, frankfurtski DAX za 0,15 posto na 8.646 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,51 posto i iznosio 4.193 boda. Cijene dionica Telecom Italie skočile su čak 4,8 posto nakon što je španjolska Telefonica pristala povećati svoj udio u toj talijanskoj tvrtki. "Ako su prisutne povećane aktivnosti spajanja i akvizicija a gospodarstvo se poboljšava ... onda to sve popravlja ukupnu sliku optimizma" rekao je Neil Marsh , strateg u tvrtki Newedge. "Ali mislim da još uvijek treba biti oprezan". Indeks uglednog njemačkog instituta Ifo pokazao da se poslovna klima u najvećem europskom gospodarstvu tek neznatno poboljšala u rujnu. S obzirom na spori oporavak europskog gospodarstva, SAD su i dalje su ključno tržište za europske tvrtke, pa su njihove dionice osjetljive na tamošnja previranja, uključujući iznova razbuktane spekulacije da bi Fed u listopadu mogao smanjiti monetarne poticaje.
NEW YORK - U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene dionica pale treći dan zaredom jer su ponovno oživjele špekulacije o smanjenju poticaja Feda i jer se bliži rok do kada bi Kongres trebao donijeti savezni proračun. Dow Jones oslabio je 0,32 posto, na 15.401 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,47 posto, na 1.701 bod, a Nasdaq indeks 0,25 posto, na 3.765 bodova. Pad cijena dionica treći dan zaredom posljedica je obnovljenih špekulacija o smanjenju poticajnih monetarnih programa, samo nekoliko dana nakon što je prošloga tjedna američka središnja banka odlučila da ostaju nepromijenjeni. William Dudley, predsjednik podružnice Feda u New Yorku, kazao je jučer da je raspored o smanjenju poticajnih mjera, koji je predsjednik središnje banke Ben Bernanke najavio još u lipnju, još uvijek uglavnom nepromijenjen, sve dok se situacija u gospodarstvu poboljšava. A to bi moglo značiti da će Fed do kraja godine početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno. Dodatno zabrinjava i približavanje roka za donošenje američkog saveznog proračuna.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, dok ulagači nagađaju hoće li američka središnja banka do kraja godine smanjiti poticajne monetarne mjere. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,2 i 1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,9 posto. Azijske ulagače obeshrabrio je jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, treći dan zaredom, jer je splasnulo dobro raspoloženje, potaknuto prošlotjednom odlukom Feda da poticajni monetarni programi ostaju nepromijenjeni. Sada se ponovno nagađa kada bi središnja banka mogla smanjiti programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, koji su godinama podržavali rast cijena dionica. Špekulira se da bi to mogla napraviti već u listopadu, a možda u prosincu. Ulagače zabrinjava i približavanje roka za donošenje američkog saveznog proračuna.