ZAGREB - Iako se Sirija nametnula kao glavna tema sastanka čelnika skupine G20 u Sankt Peterburgu, ruski predsjednik Vladimir Putin skrenuo je pažnju i na gospodarske teme, upozorivši da se ne može isključiti mogućnost povratka gospodarske krize. Problem povratka svjetskog gospodarstva stabilnom i uravnoteženom rastu nije riješen, naglasio je jučer ruski predsjednik a prenosi BBC. "Naš je glavni zadatak vratiti globalno gospodarstvo na put stabilnog i uravnoteženog rasta. Nažalost, taj zadatak još nije skinut s dnevnog reda. Sistemski rizici, uvjeti za recidiv akutne krize, i dalje su prisutni", istaknuo je domaćin summita G20 u Sankt Peterburgu. Danas je ravnatelj odjela ruskog ministarstva financija za međunarodne odnose Andrej Bokarev, koji sudjeluje u izradi zaključnog priopćenja sa sastanka G20 za Reuters kazao da će u tekst biti uključena i konstatacija da se "globalno gospodarstvo oporavlja ali je prerano za zaključak da je kriza prevladana". Čelnici skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju složili su se i da će uložiti napore kako bi potaknuli zapošljavanje i rast.
ZAGREB - Europski sud pravde (ECJ) presudio je danas da bi Europska unija trebala odmrznuti imovinu sedam iranskih banaka i tvrtki koje su se našle na udaru međunarodnih sankcija zbog kontroverznog iranskog nuklearnog programa. Iz ECJ-a su poručili da nema dovoljno dokaza da su te tvrtke na bilo koji način sudjelovale u tom programu, prenosi BBC. Riječ je o Post Bank Iranu, Iran Insurance Companyju, Good Luck Shippingu, Export Development Bank of Iran, Persia International Bank, Iranian Offshore Engineering and Construction Co. i Bank Refah Kargaranu. Europska unija i Sjedinjene Države uvele su sankcije protiv tih kompanija kako bi ograničile doseg iranskog nuklearnog programa. Zapadne sile sumnjaju da Iran pokušava razviti nuklearno oružje, pa su zamrznule imovinu raznih iranskih tvrtki za koje se smatra da su povezane s tim programom. Iran pak tvrdi da koristi nuklearnu tehnologiju isključivo u civilne svrhe. Odluka Europskog suda pravde neće odmah stupiti na snagu jer Europsko vijeće ima dva mjeseca vremena da uloži žalbu. Dakle, zasada je imovina i dalje pod blokadom, naveo je sud u priopćenju.
DUBLIN - Irska će tražiti preventivnu kreditnu liniju od 10 milijardi eura po isteku programa pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) krajem ove godine, prenio je u petak izjave irskog ministra financija tamošnji tisak. Po pisanju irskog lista Irish Independenta, Michael Noonan vjeruje da je moguće postići sporazum koji ne bi nametao nove uvjete vladi u Dublinu. "To bi značilo kreditnu liniju za kojom bismo mogli posegnuti samo ako nam zatreba. Uz kreditnu liniju koja odgovara iznosu cjelogodišnjeg proračunskog manjka, drugim riječima oko 10 milijardi eura, u slučaju nepredviđenih događaja mogli bismo raspolagati potrebnim iznosom za financiranje cjelogodišnjeg deficita i time osigurati daljnje nesmetano funkcioniranje", prenio je irski list izjave ministra financija. U resornom ministarstvu potvrdili su njegove izjave. Reuters je prošloga mjeseca izvijestio da će Irska tražiti preventivni kredit kako bi lakše premostila okončanje paketa pomoći, s tim da bi eventualni uvjeti bili usredotočeni isključivo na tamošnje problemima pritisnute banke.
NIKOZIJA - Ciparski parlament je u četvrtak odbio prijedlog zakona po kojem bi se štedno-kreditne zadruge stavile pod izravan nadzor središnje banke što je jedan od uvjeta programa financijske pomoći koju je Nkozija dogvorila s međunarodnim zajmodavcima. Izvor iz ciparskog ministarstva financija je rekao da se u četvrtak navečer u parlamentu vode pregovori kako bi se došlo do dogovora i da je usvajanje prijedloga "ključno" za dobivanje iduće tranše pomoći Cipru od 1,5 milijardi dolara. Ishod glasovanja, na kojem je prijedlog odbijen tijesnom većinom oporbenih stranka i nezavisnih zastupnika, prepreka je planovima da se druga tranša pomoći iskoristi za jačanje štedno-kreditnh zadruga. Cipar i zajmodavci iz Međunarodnog monetarnog fonda i Europske komsije u ožujku su dogovorili pomoć Nikoziji od deset milijardi dolara.
OSLO - Austrijska naftna i plinska grupa OMV otkrila je iskoristivo nalazište nafte i plina u norveškom dijelu Arktika, što je prvo takvo otkriće u neistraženoj pograničnoj regiji na krajnjem sjeveru Norveške. U relativno plitkom dijelu Barentsovog mora na krajnjem sjeveru norveških teritorijalnih voda OMV je pronašao nalazište za koje se procjenjuje da sadrži između 63 milijuna i 164 milijuna barela nafte. Nalazi se oko 310 kilometara od obale Norveške, blizu polja Johan Castberg koje je zakupila norveška naftna kompanija Statoil, izvijestili su iz OMV-a. Austrijska kompanija upravlja novim nalazištem i vlasnik je 25 posto udjela. Ostali su dioničari japanska tvrtka Idemitsu (20 posto), norveški državni holding Petoro (20 posto), Tullow Oil čije su dionice izlistane na Londonskoj burzi (20 posto) i norveški Statoil (15 posto). Nalazište također obuhvaća do 40 milijardi prostornih metara plina i bit će velik poticaj za regiju nakon što je Statoil zbog porasta troškova obustavio eksploataciju na projektu Carsberg. U OMV-u procjenjuju da njihova koncesija, koja uključuje novo i potencijalna buduća nalazišta u susjednim poljima, možda 'pokriva' do 500 milijuna barela nafte.
LONDON - Cijene barela sirove nafte zadržale su se u petak na međunarodnim tržištima iznad razine od 115 dolara za barel a u fokusu je ulagača izvješće o zapošljavanju u SAD-u, zbog Fedove odluke o početku ukidanja monetarnih poticaja za američko gospodarstvo. Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte porasla je 22 centa, na 115,48 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 34 centa višoj cijeni, od 108,71 dolar. Proteklih je tjedana naftna tržišta podupirala zabrinutost da bi moguća američka vojna akcija u Siriji mogla potaknuti širenje nemira na cijelu bliskoistočnu regiju i prouzročiti nove poremećaje u opskrbi s Bliskog istoka gdje se proizvodi trećina svjetske nafte. Rast cijena na tržištima ograničavao je pritisak intervenciji nesklonih američkih dužnosnika na predsjednika Baracka Obamu da ipak odustaje od vojne akcije koja bi po njima mogla naškoditi svjetskom gospodarstvu i potaknuti skok cijena nafte. Fokus je danas i na izvješću o zapošljavanju u SAD-u u kolovozu, koje će po mišljenju mnogih značajno utjecati na odluku američke središnje banke o početku ukidanja poticajnih mjera za gospodarstvo.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Ulagači na europskim tržištima dionica bili su u petak na oprezu uoči objave izvješća o zapošljavanju u SAD-u koje bi moglo odrediti kada će američka središnja banka početi smanjivati monetarne poticaje za gospodarstvo. Londonski FTSE pao je 0,07 posto na 6.525 bodova, frankfurtski DAX za 0,14 posto na 8.219 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,13 posto i iznosio 4.001 bod. Ulagači s nestrpljenjem čekaju objavu izvješća o zapošljavanju u najvećem svjetskom gospodarstvu u kolovozu kako bi procijenili je li oporavak dovoljno snažan da opravda ukidanje monetarnih poticaja. Očekuje se da će izvješće pokazati da su američki poslodavci u prošlom mjesecu neto otvorili 180.000 novih radnih mjesta, te da je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena, na 7,4 posto. "Velika brojka vjerojatno bi zacementirala početak povlačenja poticaja u ovom mjesecu... a to može dovesti do rasprodaja na tržištu dionica, iako smatram da bi one bile iznimno ograničene", kazao je Paul Jackson iz Societe Generalea.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica porasle treći dan zaredom, no neznatno jer su ulagači oprezni uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u koje bi moglo utjecati na Fedovu odluku o poticajnim monetarnim mjerama. Dow Jones ojačao je 0,04 posto, na 14.937 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,12 posto, na 1.655 bodova, a Nasdaq indeks 0,27 posto, na 3.658 bodova. Pozitivno su na tržište utjecali bolji nego što se očekivalo podaci iz američkog gospodarstva. Prema izvješću Instituta za menadžere nabave, ISM indeks uslužnog sektora porastao je u kolovozu s 56 na 58,6 bodova, najvišu razinu od 2005. godine. Prošloga je tjedna, pak, broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao za 9.000, na 323.000, najnižu razinu u gotovo pet godina. Međutim, naznake ubrzanja rasta gospodarstva mogle bi navesti američku središnju banku na smanjenje poticajnih monetarnih mjera već u rujnu.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, dok je tečaj eura prema dolaru pao na najnižu razinu u sedam tjedana nakon poruke Europske središnje banke da će kamate još dulje vrijeme ostati niske. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Australiji pale između 0,1 i 0,3 posto. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Singapuru i Šangaju ojačali su između 0,1 i 0,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto. Azijski su ulagači oprezni jer će danas poslijepodne biti objavljeno izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo utjecati na odluku američke središnje banke o poticajnim mjerama. Čelnici Feda, koji će zasjedati polovicom ovoga mjeseca, poručili su u niz navrata da bi programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, koji već dugo podržavaju rast cijena dionica, mogli smanjiti, ako se situacija u gospodarstvu, posebice na tržištu rada, poboljša.