BRUXELLES/ZAGREB - Europska komisija odobrila je danas plan restrukturiranja nacionalizirane austrijske banke Hypo Group Alpe Adria (HGAA) u jednom od najdužih postupaka o državnoj pomoći bankovnom sektoru od izbijanja financijske krize, ističe se u priopćenju. Komisija je prihvatila prijedlog vlade u Beču da se rok za prodaju Hypovih podružnica u jugoistočnoj Europi pomakne s kraja ove godine na kraj lipnja 2015. Austrija ima obvezu striktne kontrole rizika u poslovanju banke, kako bi poboljšala izglede za prodaju podružnica i ograničila poremećaje tržišne utakmice, stoji u priopćenju. Iz Bruxellesa su izračunali da je Austrija u banku ubrizgala ukupno 4,5 milijarde eura kapitala, kapitalnih i jamstava na imovinu, te jamstava za refinanciranje. Prema procjeni austrijskog ministarstva financija, riječ je o 3,1 milijardi eura. Dužnosnici tog ministarstva danas su za Reuters izjavili da bi prodaja HGAA-ovih podružnica mogla stajati Austriju od 2,6 milijardi do 5,4 milijarde eura do 2017. Plan predviđa i dodatnih 2,5 do 3,2 milijarde eura za očuvanje likvidnosti u 2017.
MOSKVA - Najveći proizvođač plina u svijetu, ruski Gazprom objavio je da je u prvom kvartalu povećao neto dobit za pet posto, na 380,7 milijardi rubalja (11,4 milijarde dolara). Veća dobit temelji se na 19-postotnom povećanju neto prihoda, čiji je pak glavni motor 25-postotno povećanje prodaje Gazpromova osnovnog proizvoda plina u promatranom razdoblju, stoji u priopćenju. Prodaja plina u Europi i drugim zemljama snažno je porasla temeljem povećanog volumena prodaje dok je neto prodaja zemljama na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza pala. U matičnoj Rusiji tek je blago povećana, za četiri posto. Čini se da je grupi pomoglo neuobičajeno hladno vrijeme u Europi u prvim mjesecima 2013. gdje njezin izvoz još uvijek pokriva četvrtinu potrošnje. U cijeloj 2012. Gazprom je ostvario 38 milijardi dolara neto dobiti, što predstavlja pad od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kompanija pod kontrolom ruske države funkcionira kao kamen temeljac moderne ruske države i ključan je izvor deviznih prihoda. Tvrtka kontrolira 18 posto svjetskih rezervi plina i 14 posto ukupne proizvodnje.
HELSINKI - Microsoft je pristao platiti 5,4 milijarde eura za kupnju Nokijinog mobilnog poslovanja, uključujući i prava na patente finske kompanije, nekad najvećeg proizvođača mobitela u svijetu. Prema sporazumu, Microsoft će platiti 3,79 milijardi eura za Nokijin odjel mobilnih uređaja i 1,65 milijardi za patente, navode kompanije u priopćenju. Sporazum bi trebao bi biti realiziran početkom 2014. nakon što ga odobre dioničari Nokije i tržišni regulatori. Nokia je posljednjih godina zapala u financijske probleme jer je izgubila tržišni udio zbog velikog uspjeha pametnih telefona Samsunga i Applea. Nokia je u 2011. sklopila partnerstvo s Microsoftom o korištenju njegova Windows Phone softvera za mobitele, a iste godine na čelo kompanije iz Microsofta dolazi Stephen Elop. Kako bi poboljšao financijsku poziciju, Elop je posljednjih godina smanjio broj zaposlenih za više od 20.000, a početkom ove godine ukinuo je i isplatu dividende. Prodaja mobitela Nokije u drugom tromjesečju pala za 27 posto, dok je u posljednjih devet tromjesečja njezin gubitak iznosio više od 5 milijardi eura.
LONDON - Cijene barela sirove nafte porasle su danas na međunarodnim tržištima nakon izraelskog testiranja raketa u Sredozemnom moru koje je dodatno povećalo nervozu među ulagačima zbog mogućeg širenja sukoba na cijelu regiju. Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte porasla je 79 centi, na 115,12 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 42 centa nižoj cijeni u odnosu na zatvaranje na kraju prošlog tjedna, od 107,23 dolara. Jučer se u SAD-u nije radilo zbog Praznika rada. Ruski mediji prenijeli su priopćenje tamošnjeg ministarstva obrane u kojem se navodi da je registrirano ispaljivanje dva balistička "objekta" u Sredozemnom moru. Izrael je potvrdio test. Tako se žarište pozornosti ulagača ponovo usmjerilo na mogućnost poremećaja opskrbe u regiji, u slučaju da se oružani sukobi prošire iz Sirije na širu regiju. "Neizvjesnost je velika, ponovo se strahuje za opskrbu s Bliskog istoka, osobito ako se građanski rat prelije preko sirijskih granica", tumači Christopher Bellew iz Jefferies Bachea. Stvarni, ali i potencijalni poremećaji u opskrbi održavanju cijene nafte na povišenoj razini.
LONDON - Euro se danas na međunarodnim deviznim tržištima spustio nakratko prema dolaru na najnižu razinu u mjesec i pol, pogođen zabrinutostima da će Europska središnja banka (ECB) ponoviti kako namjerava zadržati niske kamatne stope kako bi poduprla tek započeti oporavak. Euro se u takvim okolnostima nakratko spustio na 1,31605 dolara, što je njegova najniža razina od 22. srpnja. Potom se njime trgovalo po 1,3172 dolara, što znači da je na gubitku od 0,14 posto u odnosu na zatvaranje u prethodnoj trgovini. Na sličnom postotnom dobitku dolar je bio i prema jenu pa se njime trgovalo po 99,46 jena. Jen je inače smatran sigurnim utočištem za kapital u nemirnim vremenima a danas je nakratko ojačao nakon medijskih napisa da je ruski radar otkrio dva balistička "objekta" ispaljena prema istočnom Mediteranu. Potom je ponovo oslabio jer su ulagači shvatili da nije riječ o raketnom udaru na sirijsku prijestolnicu Damask. Izrael je u međuvremenu objavio da je zajedno sa SAD-om izveo probno ispaljivanje projektila. Dolaru podršku pruža i rast prinosa na američke državne obveznice.