ZAGREB - Hrvatski premijer Zoran Milanović, predsjednik talijanske vlade Enrico Letta i slovenska premijerka Alenka Bratušek sastat će se u četvrtak u Veneciji na trilateralnom susretu "Obale, forum za dijalog i suradnju između Italije, Hrvatske i Slovenije". Svrha sastanka je ispitivanje i identificiranje prigoda za ekonomsku i političku suradnju nakon ulaska Hrvatske u EU. Suradnja triju zemalja unutar EU-a može pridonijeti i jačanju njihovih bilateralnih odnosa, kao i efikasnijoj promociji njihovih nacionalnih interesa unutar Unije. Trilateralni sastanak bit će također prigoda da troje premijera razgovaraju o borbi protiv financijske krize i nezaposlenosti mladih. Očekuje se da će se razgovarati i o prijepornom LNG terminalu kojeg Italija želi izgraditi u Tršćanskom zaljevu, u blizini slovenske granice, a čemu se službena Ljubljana protivi. Kako piše slovenska agencija STA, bit će zanimljivo čuti hrvatsko stajalište o tom problemu jer se Zagreb zalaže za ekološku zaštitu Jadrana koju bi terminal za ukapljeni plin mogao ugroziti. Troje premijera sastat će se u slikovitoj renesansnoj palači na otočiću San Girogio Maggiore.
ŽENEVA - UN-ovi istražitelji za ljudska prava izjavili su u srijedu da su snage sirijske vlade masakrirale civile, bombardirale bolnice i počinile druge ratne zločine u raširenim napadima u svrhu preuzimanja kontrole nad teritorijem koji su osvojili pobunjenici ove godine. Oporbene snage, među kojima islamistički strani borci, također su počinile ratne zločine, među kojima su pogubljenja, uzimanje talaca i granatiranje stambenih četvrti, rekli su istražitelji u svom posljednjem izvješću koje pokriva razdoblje od 15. svibnja do 15. srpnja. "Počinitelji tih zločina, na svim stranama, krše međunarodno pravo. Oni se ne boje da će biti pozvani na odgovornost. Upućivanje pravosuđu je imperativ", navodi se u izvješću UN-ovog povjerenstva za istragu na čijem je čelu Brazilac Paulo Pinheiro. Neovisni stručnjaci su izjavili da su dobili informacije o navodnom korištenju kemijskog oružja "pretežno od strane vladinih snaga... Što se tiče trenutačno dostupnih dokaza, nije bilo moguće otkriti koja su kemijska sredstva korištena... ili tko su počinitelji. Istrage su u tijeku", navodi se u izvješću. Tim od dvadesetak istražitelja obavio je 258 razgovora s izbjeglicama, prebjezima i drugima u toj regiji i u Ženevi, s nekima preko Skypea, za 11. izvješće u dvije godine. Njima nikada nije bio dopušten ulazak u Siriju unatoč opetovanim zahtjevima. U izvješću se poziva na postizanje političkog rješenja za okočanje sirijskog građanskog rata i pozivaju se druge države da "prestanu dostavljati oružje s obzirom na jasan rizik da će ono biti korišteno za teška kršenja međunarodnog prava".
WASHINGTON - Američki državni tajnik John Kerry susrest će se u četvrtak u Ženevi s ruskim kolegom Sergejem Lavrovim kako bi razgovarao o situaciji u Siriji, rekao je američki dužnosnik. Samo nekoliko dana nakon što se vratio s turneje po Litvi, Francuskoj i V. Britaniji, John Kerry vratit će se uskoro u Europu, objasnio je dužnosnik. Odluka je donesena nakon telefonskog razgovora s ruskim kolegom. Rusi bi trebali poslati Amerikancima detalje o inicijativi oko stavljanja pod međunarodnu kontrolu kemijskog oružja u Siriji, najavio je ranije John Kerry, pozivajući također sirijskog predsjednika Bašara al-Asada da "doista ugrabi priliku za povrat mira" u svojoj zemlji.
Rusija je objavila kako je predložila sirijskim saveznicima da stave kemijsko oružje pod međunarodnu kontrolu i unište ga, što je Damask prihvatio u utorak.
PEKING - Kina je suzdržano odgovorila u srijedu na francuski nacrt rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a o stavljanju pod kontrolu sirijskog kemijskog oružja, izjavivši da se bilo kakve odluke moraju temeljiti na konsenzusu i promoviranju mirnog rješenja. Prvotna rezolucija Vijeća sigurnosti, koju je sastavila Francuska, traži da Sirija objavi sve o svom programu kemijskog oružja u roku od 15 dana te da se odmah otvore sve lokacije povezane s oružjem za UN-ove inspektore ili da se u protivnom suoči s mogućim kaznenim mjerama. Francuski nacrt rezolucije, koju je agencija Reuters dobila na uvid, također dodaje da bi Vijeće sigurnosti, "u slučaju da sirijske vlasti ne bi poštovale odredbe ove rezolucije..., usvojilo daljnje potrebne mjere u skladu s Poglavljem 7" UN-ove Povelje. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hong Lei nije eksplicitno rekao hoće li Peking podržati francuski prijedlog ili će mu se usprotiviti. "Kina podržava Vijeće sigurnosti UN-a u njegovoj važnoj ulozi po pitanjima svjetskog mira i sigurnosti i voljna je ostati u kontaktu sa svim stranama glede idućih koraka Vijeća sigurnosti", rekao je on na brifingu. "Mi također vjerujemo da se akcija Vijeća sigurnosti mora temeljiti na konsenzusu postignutom nakom razgovora svih strana te da bi trebala pomoći u smanjenju sadašnje napetosti u Siriji, kao i održavanju mira i sigurnosti u Siriji i regiji, i pridonijeti postizanju političkog rješenja."
PARIZ - Francuska će ostati "spremna na sankcioniranje upotrebe kemijskog oružja sirijskog režima i odvraćanje od ponovnog korištenja", objavio je ured francuskog predsjednika po završetku Vijeća obrane. Na tom je sastanku Francois Hollande "naglasio odlučnost Francuske da razmotri sve puteve do Vijeća sigurnosti UN-a, kako bi što brže omogućio efektivnu kontrolu kemijskog oružja prisutnog u Siriji", piše u priopćenju. Oko Francoisa Hollandea okupili su se ministri Jean-Yves Le Drian (obrana), Laurent Fabius (vanjski poslovi) i Manuel Valls (unutarnji poslovi), kao i šef glavnog stožera vojske admiral Edouard Guillaud. Jedina europska zemlja koja je objavila namjeru vojnog sudjelovanja u napadu, Francuska raspolaže na Mediteranu fregatom nosača helikoptera, dok je nosač aviona Charles de Gaulle smješten u luci Toulon. Pariz ima avione i u Džibutiju (sedam Mirage 2000) i Abu Dabiju (šest Rafale).
BENGAZI - Zgrada libijskog ministarstva vanjskih poslova u Bengaziju teško je oštećena u srijedu u snažnoj eksploziji, godinu dana nakon napada na američki konzulat u tom drugom najvećem gradu u zemlji. Automobil bomba eksplodirao je u zoru ispred zgrade, teško oštetivši urede ministarstva i još nekoliko zgrada u središtu grada, no izvješća o žrtvama još nema. "U automobilu je bila velika količina eksploziva, a ostavljen je bio pored same zgrade", rekao je mjesni sigurnosni dužnosnik Abdullah Zaidi. U zgradi se do početka 1970-ih nalazio američki konzulat. Zatvorio ga je svrgnuti diktator Muamer Gadafi nekoliko godina nakon što je došao na vlast 1969. U napadu na američki konzulat u Bengaziju prije godinu dana poginula su četvorica Amerikanaca uključujući veleposlanika Christophera Stevensa. Počinili su ga islamistički militanti u povodu 11. obljetnice terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001.
NEW DELHI - Indijski sudac Yogesh Khanna na kraju ročišta u srijedu objavio je kako će odluku o kazni četvorici za grupno silovanje i ubojstvo 23-ogodišnje studentice u prosincu u New Delhiju objaviti u petak. Tužitelji su na početku ročišta od indijskog suda zatražili za svu četvoricu smrtne kazne. Njih je dan ranije sud proglasio krivima za silovanje i ubojstvo. Studentica je napadnuta i silovana 16. prosinca u autobusu kojim se s prijateljem vraćala iz kina. Umrla je od ozljeda 29. prosinca u bolnici u Singapuru. Njezino je ubojstvo potaknulo velike prosvjede i javnu raspravu o položaju žena u tradicionalno patrijarhalnom indijskom društvu. Obrane su već najavile žalbe.
MOSTAR - Državni ured za Hrvate izvan RH uputio je poziv Hrvatima iz BiH i njihovim sunarodnjacima podrijetlom iz te zemlje u Hrvatskoj i diljem svijeta da se odazovu na skori popis stanovništva, kućanstava i stanova ističući da osobe koje se trenutačno nalaze u Hrvatskoj neće izgubiti nikakva prava ako se popišu u BiH, izvijestili su u srijedu tiskani mediji u Mostaru. "Važno je naglasiti da svi oni koji se trenutačno nalaze u RH, odazivanjem na popis u BiH ne gube nikakva statusna prava te da je zajamčena tajnost podataka", navodi se u pozivu Državnoga ureda za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske.
SARAJEVO - Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i i Hercegovine uputila je županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci kaznenu prijavu protiv Fikreta Abdića tereteći ga da je protuzakonito prisvojio "Agrokomercovu" imovinu u Hrvatskoj."Želimo dokazati da je nekretnine (u Hrvatskoj) Abdić stekao kaznenim djelom, za što imamo nepobitne dokaze", izjavio je ravnatelj Agencije za privatizaciju FBiH Šuhret Fazlić kako ga u srijedu citira sarajevski "Dnevni avaz". U prijavi koja je iz Sarajeva u Rijeku poslana u utorak navodi se kako je Abdić kao direktor riječke tvrtke TD Agrokomerc zlorabio položaj i ovlasti u cilju protupravnog stjecanja imovinske koristi pa je zatraženo da se protiv njega pokrene kazneni postupak i podigne optužnica. U prijavi također stoji kako je Abdić u tri sudska imovinskopravna slučaja oštetio velikokladuški "Agrokomerc" za iznos od dva i pol milijuna eura. Riječ je o privatiziranju stana i dijela kuće u Rijeci i Voloskom kod Opatije površine od 850 četvornih metara.
BEOGRAD - Udovici bivšeg doživotnog predsjednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita, Jovanki Broz, država će, nakon što iziđe iz bolnice, osigurati smještaj dok ne bude renovirana oronula vila u kojoj je je živjela od Titove smrti do 23. kolovoza kada je u teškom stanju i polusvjesna primljena u beogradski Urgentni centar, potvrdio je beogradskim medijima u srijedu potpredsjednik srbijanske vlade Rasim Ljajić. Po Ljajićevim riječima, Jovanka Broz se osjeća bolje, oporavlja se i izabrat će jednu od četiri kuće u državnom vlasništvu i u njoj boraviti dok bude trajao popravak potpuno ruinirane vile na Dedinju u kojoj je živjela prethodna tri desetljeća. "Jovanka Broz će se useliti u jednu od četiri ponuđene kuće koju sama odabere. Sve su prizemne, jer se ona ne može kretati stepenicama. U toj kući će boraviti dok se vila na Dedinju ne obnovi. Država će joj, osim smještaja, osigurati svu potrebnu njegu", rekao je Ljajić, koji je prvi posjetio Jovanku Broz kad je primljena u Urgentni centar i redovito je posjećuje.
BUKUREŠT - Rumunjski parlament u utorak navečer je ogromnom većinom glasova usvojio zakon kojim se dopušta usmrćivanje pasa lutalica ako ne budu udomljeni nakon 14 dana provednih u utočištu, što je potez koji se u najvećoj mjeri odnosi na glavni grad Bukurešt u kojem obitava 64 tisuće takvih pasa, javljaju u srijedu rumunjski mediji. Za odluku je u utorak nešto prije ponoći glasovalo 226 zastupnika, 23 su bila protiv, a 21 suzdržani. Problem pasa lutalica u Bukureštu postoji od početka 90-ih godina. Javna debata o tome uzavrela je posljednjih dana jer je prošle nedjelje jedan od pasa usmrtio četverogodišnjeg dječaka. Lani je umro jedan japanski turist kojem je pas pregrizao arteriju na nozi. Prije toga čopor pasa lutalica usmrtio je jednu stariju ženu u Bukureštu. Broj ljudi koji su zatražili medicinsku pomoć zbog ugriza mjeri se u tisućama. Dan nakon smrti četverogodišnjaka, rumunjski predsjednik Traian Basescu, inače goriljivi pristaša eutanazije pasa lutalica, zatražio je da vlada Victora Ponte usvoji zakon kojim se će to i omogućiti. Posljednjih dana u rumunjskom glavnom gradu odvijali su se skupovi i za i protiv ove mjere. Stanovnici ogorčeni smrću dječaka prosvjedovali su govoreći da ne žele da im se grad pretvori u džunglu, a skupina za zaštitu životinja Vier Pfoten (Četiri šape) ukazuje da rješenje problema nije masovan pokolj pasa nego njihova sterilizacija. Aktivisti kažu da su oni sterilizirali tisuće pasa, ali nemaju mogućnosti ni kapaciteta to učiniti s desecima tisuća i tvrde da se u postupak mora uključiti vlada.
BEOGRAD - Predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UN) u jednogodišnjem mandatu Vuk Jeremić će, po povratku iz New Yorka, zadržati zastupnički mandat u srbijanskom parlamentu, ali se neće angažirati ni u jednoj stranci, već namjerava osnovati institut za međunarodne odnose, piše u srijedu beogradski list "Blic". Prema saznanjima tog lista, nakon što mu istekne mandat na čelu svjetske organizacije, Jeremić se vraća u Beograd gdje će osnovati institut za međunarodne odnose i održivi razvoj. U radu Instituta, kako navodi "Blic", Jeremić se namjerava osloniti na pomoć Jeffreya Sachsa, nekadašnjeg savjetnika bivšeg premijera Jugoslavije Ante Markovića i poljske vlade, te još nekolicine uglednih dužnosnika iz svijeta međunarodne politike koji su u prethodnih godinu dana bili članovi Visokog vijeća predsjednika Opće skupštine UN. Jeremić se vraća u Srbiju u prvoj polovici listopada. Bivši srbijanski šef diplomacije imao je, po pisanju medija, ambicije ostati u vrhu svjetske organizacije i kandidirati se za mjesto glavnog tajnika.