BRUXELLES - Pitanje hrvatskog zakona o primjeni europskog uhidbenog naloga nije na dnevnom redu sljedećeg sastanka Europske komisije, koji se održava u utorak u Strasbourgu, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica Komisije Pia Ahrenkilde Hansen. "Mislim da to pitanje neće biti na sastanku kolegija povjerenika koji se održava sutra u Strasbourgu. Prošli smo tjedan objasnili u kojoj smo sada fazi i to se do danas nije promijenilo. Očekujemo da Hrvatska ispuni ono što je rekla da će učiniti. Primili smo jamstva da će akcija biti poduzeta kako bi se ispunili naši zahtjevi i očekujemo da se brzo dogodi", rekla je Pia Ahrenkilde Hansen. Prošli tjedan, glasnogovornik Komisije Olivier Bailly je rekao da Komisija od Hrvatske očekuje da "brzo i bezuvjetno" uskladi svoj zakon o provedbi europskog uhidbenog naloga i u tome ima potporu cijele Komisije. Povjernica Reding je 4. rujna, poslala novo, treće po redu pismo hrvatskoj vladi, u kojem je izrazila "čuđenje", što će prema pismu ministra pravosuđa Orsata Miljenića od 2. rujna, Hrvatskoj trebati 10 mjeseci da promjeni zakon, koji je donesen samo nekoliko dana prije ulaska u članstvo. Reding je u pismu rekla da će, ako ne dobije brzi odgovor od hrvatske vlade, razmotriti mogućnost uvođenja zaštitnih mjera predviđenih člankom 39 članka Ugovora o pristupanju.
WASHINGTON - Nastojanja Bijele kuće da uvjeri Kongres u nužnost vojne akcije protiv Sirije i odobri je, ne samo da su gotovo propala već su još učvrstila stavove onih koji se protive američkoj vojnoj intervenciji, piše u ponedjeljak Reuters prenoseći izjave jednog od inače najgorljivijih pobornika Obaminog plana, republikanca Mikea Rogersa. Rogers, predsjednik Obavještajnog odbora Predstavničkog doma, izjavio je za emisiju CBS-a "Face the Nation" da je Bijela kuća od pitanja Sirije napravila "zbunjujuću zbrku". "Sad sam čak i ja skeptičan", kazao je Rogers. Kongres će u ponedjeljak prvi puta zasjedati od ljetne stanke, u Senatu u punom sastavu rasprava o Siriji bi mogla započeti ovaj tjedan, a glasovanje se najranije očekuje u srijedu, dok bi Predstavnički dom o tome mogao raspravljati krajem ovog tjedna ili sljedeći tjedan. Očekuje se da će Obama tijekom idućih nekoliko dana zasebno razgovarati s članovima Senata i Predstavničkog doma. Jim McGovern, kongresnik iz Massachusettsa, smatra da bi Obama trebao povući svoj zahtjev prije nego ga se odbije, izjavivši za CNN da "taj zahtjev ne uživa dovoljnu potporu u Kongresu". Za sada nema naznaka da bi to Obama učinio, ali nagađanja da bi administracija mogla odgoditi glasovanje pojavila su se u nedjelju kada državni tajnik John Kerry, govoreći u Parizu nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova arapskih zemalja, nije isključio mogućnost povratka u Vijeće sigurnosti UN-a kako bi se ishodovala rezolucija o Siriji. Američki državni dužnosnici to, međutim, opovrgavaju.
LONDON - Američki državni tajnik John Kerry rekao je u ponedjeljak da bi sirijski predsjednik Bašar al-Asad mogao izbjeći vojni napad kada bi predao svo kemijsko oružje u roku tjedan dana, priznajući ipak kako zna da se to nikada neće dogoditi. Na pitanje novinara može li Asadova vlada učiniti ili ponuditi išta što bi moglo spriječiti napad, Kerry je odgovorio: "Naravno, mogao bi predati baš svo kemijsko oružje međunarodnoj zajednici idući tjedan, predati ga, svo, bez odgađanja i dopustiti njegovu potpunu i cjelovitu kontrolu, no on to neće učiniti i to se i ne može učiniti." Kerry je istaknuo da je kontrola kemijskog oružja u Siriji ograničena na Asada, njegova brata Mahera i jednog neimenovanog generala. Ponovio je kako vjeruje u dokaze koje su Sjedinjene Države i saveznici iznijeli u prilog svojoj tvrdnji da su Asadove snage upotrijebile kemijsko oružje, ali i napomenuo da su dvojbe razumljive s obzirom na neslaganje oko rata u Iraku 2003. godine. Govoreći na konferenciji za novinare u Londonu s britanskim kolegom Williamom Hagueom, Kerry je kazao da bi, kada ne bi učinili ništa, Sjedinjene Države i saveznike to progonilo. "Ako želite uputiti Iranu i Hezbolahu i Asadu poruku kojom bi im čestitali: 'Momci, možete raditi što hoćete', rekli biste: 'Nemojte ništa poduzeti'." "Vjerujemo da je to opasno i da ćemo se s time suočiti kasnije na neki značajniji način ako ne budemo spremni (...) postaviti se sada", rekao je Kerry. Istaknuo je također da su odnosi između Velike Britanije i Sjedinjenih Država jednako snažni kao i prije unatoč tomu što je britanski parlament odlučio da neće sudjelovati u vojnoj intervenciji protiv Sirije. "Veza je... čvršća od jednog glasovanja", rekao je. Američki državni tajnik u Londonu je razgovarao i s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom. Za taj je sastanak kazao da je bio "produktivan i informativan", ne iznoseći nikakve pojedinosti.
WASHINGTON - Sirijski predsjednik Bašar al Asad upozorio je na moguće osvetničke napade ako SAD napadne Siriju izjavivši da u slučaju vojnih udara Amerikanci mogu "očekivati akciju svake vrste". Asadova izjava bila je u sklopu televizijskog intervjua za CBS napravljenog u Damasku u kojemu je on također demantirao umiješanost u navodni kemijski napad 21. kolovoza. Sirijski predsjednik je rekao da, ako SAD napadne Siriju, "treba svašta očekivati". Video snimka Asadove izjave objavljena je prvi put u ponedjeljak.
ZAGREB - Količina kemijskog oružja u Siriji i raširenost po terenu Amerikancima će zadaću njegovog uništavanja i neutraliziranja učiniti jako teškom i skoro nemogućom, procjenjuju stručnjaci. Razne procjene govore da Sirija ima najmanje 1000 tona bojnih otrova u svom arsenalu. Zabrinjava mogućnost da Amerikanci slučajno pogode skladište bojnog otrova gađajući posve druge ciljeve jer su Asadove snage to oružje više puta premještale. Stručnjaci tvrde da bi i pod idealnim uvjetima, kakvih na ratištu nikad nema, u napadu na skladište kemijskog oružja do 20 posto otrova otišlo u okoliš, a skladišta kemijskog oružja nalaze se pokraj nekoliko velikih sirijskih gradova, poput Damska i Homsa, s ukupnim stanovništvom od preko milijun ljudi. Zato neki analitičari vjeruju da Amerikanci neće izravno napadati skladišta kemijskog oružja već će Asadovom režimu zadati takve gubitke koji će ga uvjeriti da je korištenje kemijskog oružja na terenu kontraproduktivno. Stručnjaci kažu da se kemijsko oružje može, pojednostavljeno rečeno, neutralizirati na dva načina. Jedan je spaljivanje na vrlo visokoj temperaturi, tako da dođe do raspada kemikalija na manje molekule i atome, a drugi je kemijska neutralizacija - promjena sastava tako da spoj više nije otrovan.
SARAJEVO - Virus Zapadnog Nila koji može izazvati smrt kod ljudi prisutan je i u Bosni i Hercegovini, upozorio je u ponedjeljak Veterinarski fakultet Sveučilišta u Sarajevu, u čijem su laboratoriju proteklih dana analizirani uzorci tkiva ptica koje su prije desetak dana počele masovno ugibati. Prisutnost virusa Zapadnog Nila potvrđena je na dva uzorka analiziranih ostataka ptica, stoji u priopćenju kojega je Veterinarski fakultet dostavio medijima, uz upozorenje kako je to prva potvrda da je opasni virus, koji se na čovjeka može prenijeti ubodom komarca, dospio i u BiH. O potencijalnoj opasnosti odmah su informirana nadležna tijela vlasti na svim razinama.
S obzirom da protiv virusa Zapadnog Nila nije pronađeno cjepivo za sada je kao preventiva preporučena dezinsekcija i primjena sredstva za uklanjanje ili odbijanje komaraca. Građanima je također preporučeno da se jave liječniku ukoliko nakon uboda komarca dobiju povišenu tjelesnu temperaturu. Virus Zapadnog Nila kod velike većine zaraženih ljudi ne izaziva nikakve simptome, dok se kod ostalih mogu razviti blaži simptomi slični gripi, a najteži oblici bolesti, kao što su meningitis i encefalitis, razviju se tek kod jedan posto zaraženih i to uglavnom kod starijih ljudi koji boluju od kroničnih bolesti.Infekcije ovim virusom su zabilježene u gotovo svim dijelovima svijeta.