SARAJEVO - Bosna i Hercegovina pokrenut će postupak izmjene postojećeg ugovora o graničnim prijelazima s Hrvatskom, a primarni cilj je rješavanje teškoća s kojima se susreću građani koji žive u pograničnom pojasu, objavilo je Predsjedništvo BiH. Nakon sjednice Predsjedništva BiH, održane iza zatvorenih vrata, priopćeno je da je donesen zaključak o pokretanju postupka za zaključivanje izmjena ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima. "Razlog donošenja ovoga zaključka je svakodnevni otežani protok ljudi i roba između dvije zemlje čime su najviše pogođeni državljani BiH iz pograničnog pojasa s Republikom Hrvatskom", stoji u priopćenju. Inicijativa tročlanog bosanskohercegovačkog državnog vrha dostavljena je Vijeću ministara BiH u čijoj je nadležnosti daljnja provedba tog zaključka odnosno pokretanje postupka za izmjenu odgovarajućeg ugovora. Od 1. srpnja kada je Hrvatska postala članicom Europske unije smanjen je ukupni broj graničnih prijelaza s BiH preko kojih je moguć promet roba i putnika. Neki od ranijih međunarodnih prijelaza prekategorizirani su u malogranične, a neki su zatvoreni.
LONDON - Druga najveća vjetroelektrana na svijetu, koja može proizvesti električnu energiju dovoljnu za opskrbu pola milijuna kućanstava, otvorena je u srijedu u moru nedaleko od istočne obale Engleske. Ministar energije i poduzetništva Michael Fallon otvorio je vjetroelektranu Greater Gabbard, snage 500 megavata uz obale Suffolka, zajednički projekt tvrtki SSE Plc i RWE Innogy vrijedan 2 milijarde dolara. Velika Britanija sve više ulaže u tehnologiju vjetroelektrana kako bi smanjila ispuštanje stakleničkih plinova i do 2020. planira proizvoditi 18 gigavata struje iz energije vjetra. Greater Gabbard ima 140 turbina koje je proizveo Siemens i očekuje se da će biti dvostruko veća kada se 2017. izgradi drugi dio vjetroelektrane. Otvorena je samo mjesec dana nakon što je britanski premijer David Cameron pustio u pogon najveću vjetroelektranu na svijetu London Array snage 630 megavata, također uz jugoistočne obale Engleske.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Zabrinutost investitora da bi britanska i američka središnja banka mogle zaoštriti monetarnu politiku i ranije nego što se očekivalo snizila je u srijedu većinu europskih burzovnih indeksa. Londonski FTSE oko 14,00 sati bio je u minusu 0,82 posto na 6.550 bodova, a frankfurtski DAX 0,29 posto na 8.275 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,26 posto, na 4.043 boda. Bank of England objavila je danas da planira zadržati kamatne stope na niskim razinama sve dok nezaposlenost ne pade na 7 posto. Program kvantitativnog ublažavanja monetarne politike britanske središnje banke i slični programi američkog Feda i drugih najvećih svjetskih središnjih banaka podupirali su rast cijena europskih dionica u posljednjih godinu dana. Ulagači sada strahuju i da bi američki Fed mogao ukinuti svoje monetarne poticaje u slijedećih nekoliko mjeseci. Nekolicina lošijih od očekivanja financijskih izvješća kompanija također su danas utjecala na pad burzovnih indeksa, primjerice rudarske kompanije Randgold Resources i kemijske Brenntag.
LONDON - Cijene barela nafte spustile su se u srijedu na londonskom tržištu ispod 108 dolara te su tako četvrti dan zaredom u padu, slijedom smanjene zabrinutosti za opskrbu i opreza zbog tjednog izvješća o stanju zaliha u najvećem svjetskom naftnom potrošaču, SAD-u. Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte pala je danas 66 centi, na 107,52 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni od 105,16 dolara. Cijena sirove nafte padala je u ovome tjednu zahvaljujući napretku u rješavanju prekida opskrbe u Libiji, na vrijeme završenih radova u redovitom održavanju u Sjevernom moru i naznaka spremnosti novog iranskog predsjednika za pregovore sa Zapadom oko nuklearnih programa u Iranu.
LONDON - Tečaj dolara oštro je oslabio danas na međunarodnim valutnim tržištima prema britanskoj funti i jenu, dok je prema euru stagnirao, i dalje poduprt izjavama dužnosnika Feda o mogućem skorašnjem smanjivanju programa poticajnih monetarnih mjera. Britanska valuta danas je porasla 0,7 posto prema američkoj, na 1,5446 dolara, što je njezina najviša razina od kraja lipnja, nakon što su izjave guvernera britanske središnje banke Marka Carneya investitori ocijenili manje agresivnima nego što su se pribojavali. Britanska središnja banka najavila je da će ključne kamatne stope zadržati na 0,5 posto, osim ako inflacija ne izmakne kontroli ili se povećaju rizici za financijsku stabilnost. Dolar se pao i u odnosu na jen i to za 0,5 posto na 97,29 jena, najnižu razinu u sedam tjedana. Unatoč padu naprema jenu i funti, dolar je danas pronašao potporu prema euru, i to zbog jučerašnje izjave predsjednika podružnice Feda u Chicagu Charlesa Evansa da će američka središnja banka, ovisno o situaciji u gospodarstvu, vjerojatno kasnije ove godine, a moguće već u rujnu, početi smanjivati poticajne monetarne programe. Tako je euro danas stagnirao prema dolaru na 1,33 dolara.