LONDON - Europska investicijska banka (EIB) danas je objavila da će prestati financirati većinu postrojenja za proizvodnju električne energije koja za pogonsko gorivo koriste ugljen, kako bi pomogla 28-članom EU da smanji onečišćenje okoliša i ispuni klimatske ciljeve. Nove i obnovljene elektrane na ugljen neće imati pravo na financiranje, osim ako su njihove emisije ispod 550 grama ugljičnog dioksida po kilovatsatu (kWh), što bi se moglo postići bilo da su kombinirane toplane i elektrane, bilo da kao gorivo koriste i biomasu. "Usvajanje novih kriterija za kreditiranje predstavlja važan iskorak u predanosti EIB-a ulaganjima u energetiku, koja podupiru politiku EU-a, i odražavaju hitne investicijske izazove s kojima se trenutno suočava energetski sektor", kazao je potpredsjednik EIB-a zadužen za kreditiranje u energetskom sektoru Mihai Tanasescu, prema priopćenju. Odluka EIB-a nadovezuje se na odluke ostalih multilateralnih financijskih institucija, poput Svjetske banke, koja financira elektrane na ugljen samo u "rijetkim okolnostima". Od početka 2007. EIB je izdao približno 11 milijardi eura zajmova elektranama na fosilna goriva, većinom na plin nego na ugljen, od ukupno 83 milijardi eura kredita usmjerenih sektoru električne energije.
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu objavila akcijski plan za europsku obrambenu industriju kojim se želi pojačati konkurentnost i i smanjiti birokratske prepreke na fragmentiranom tržištu Europske unije. Obrambeni sektor u Europi je drugi po veličini u svijetu nakon Sjedinjenih Država. Obrana je u nadležnosti država članica, a Komisija želi da se kroz njihovu industrijsku suradnju ojača taj sektor. "Bruxelles nema vojnih ovlasti i ne želi ih ni imati", rekao je Barroso. U europskoj obrambenoj industriji zaposleno je 400.000 ljudi, a još 960.000 ljudi vezano je na tu industriju koja je prošle godine ostvarila promet od 96 milijardi eura. Obrambeni sektor u poteškoćama je zbog proračunske štednje u državama članicama i zbog fragmentiranog tržišta. Budući da države članice same za sebe nisu u mogućnosti razviti i održati ključne tehnologije i sposobnosti potrebne za budućnost, nužna je njihova tješnja suradnja u tom sektoru.
LONDON - Slabi gospodarski pokazatelji iz Kine danas su spustili cijene nafte na međunarodnim tržištima, no njihov veći pad ograničio je podatak o padu američkih zaliha sirove nafte i naftnih proizvoda. Cijena barela sirove nafte u Londonu pala je za 55 centi na 107,87 dolara, dok je na američkom tržištu bila u minusu 5 centi i iznosila 107,18 dolara. Prema izvješću HSBC banke, PMI indeks industrijske aktivnosti u Kini skliznuo je u srpnju sa 48,2 na 47,7 bodova, najnižu razinu u 11 mjeseci. To je, ujedno, i treći mjesec zaredom kako se taj indeks kreće ispod 50 bodova, što ukazuje na slabljenje aktivnosti u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu. "To povećava zabrinutost vezanu uz izglede za naftnom potražnjom, te se postavlja pitanje kolika će zapravo biti kineska potražnja za sirovinama", rekla je Alexandra Knight, ekonomistica u banci National Australia Bank. Međutim tržište nafte poduprlo je najnovije izvješće Američkog naftnog instituta, koje je pokazalo pad američkih zaliha sirove nafte i naftnih proizvoda, posebice benzina. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 105,95 dolara, što znači da je bila 19 centi niža nego dan ranije.