ZAGREB - Hrvatski premijer Zoran Milanović otklonio je u izjavi za njemački list Focus strahove da će ulazak Hrvatske u EU Njemačku skupo koštati. "Moja poruka njemačkim poreznim obveznicima: Nećemo vas koštati ništa", kazao je Milanović. "Čak i ako doživimo kolaps, što sigurno nećemo, to će biti naš problem, a ne njemačkih poreznih obveznika", dodao je. Prije mjesec dana njemački je Bild objavio članak u kojem se zapitao hoće li Hrvatska zbog stanja svoje ekonomije postati "sljedeće groblje milijardi njemačkih poreznih obveznika". "Hrvatska zasigurno nije vrt ruža, ali definitivno nije ni Grčka", rekao je Focusu predsjednik vlade, dodavši da će proći još neko vrijeme prije nego li se Hrvatska pridruži eurozoni pa ionako neće biti u možebitnim financijskim paketima spašavanja. "Stoga svi mogu biti mirni", dodao je. Hrvatska je već izgradila svoje autoceste bez njemačkog novca, za razliku od Slovačke ili Poljske koje su se za to morale osloniti na europske fondove za regionalni razvoj, podsjetio je Milanović.
ZAGREB - Središnje banke odradile su svoj dio posla kako bi poduprle gospodarski oporavak i sada je red na vladama, prenose britanski mediji u ponedjeljak poruku Banke za međunarodna poravnanja (BIS). Vrijeme je da središnje banke prekinu s mjerama kojima šalju poruku da su spremne učiniti štogod je potrebno kako bi pomogle gospodarstvu, prenosi BBC zaključak iz BIS-ova redovnog godišnjeg izvješća. Banke su učinile što su mogle kako bi ublažile najteže posljedice šestogodišnje kreditne krize, upozoravaju iz Basela. Na vrhuncu krize povukle su niz taktičkih poteza kako bi održale likvidnost, snizivši u početnoj fazi ključne kamatne stope. Sljedeći su potez bile mjere kvantitativnog ublažavanja monetarne politike i ubrizgavanje značajnih novčanih iznosa u bankovni sustav. Vrhunac krize sada je iza nas i vrijeme je da se te intervencionističke mjere ukinu, zaključuju u BIS-u.
BERLIN - Njemačka poslovna klima blago se poboljšala u lipnju, drugi mjesec zaredom, poduprta poboljšanim izvoznim očekivanjima, što je još jedan znak da se najveće europsko gospodarstvo polako oporavlja nakon pada krajem 2012. i prigušenog početka 2013. Institut iz Muenchena Ifo objavio je da je njegov indeks poslovne klime u lipnju porastao na 105,9 bodova, sa 105,7 svibanjska boda. Iako je njemačko gospodarstvo poduprlo rast u eurozoni u početnoj fazi dužničke krize, prošle je godine usporilo da bi na početku ove za dlaku izbjeglo recesiju potrošnji kućanstava. Ekonomist Ifo-a Klaus Wohlrabe rekao je da očekuje da će u drugom tromjesečju gospodarstvo znatno više porasti nego u prvom. Snažan oslonac je automobilska industrija. Iako vlada očekuje da će vanjska trgovina, tradicionalna okosnica gospodarstva, ove godine pritisnuti rast, istraživanje Ifo-a pokazalo je da su izvozna očekivanja porasla, sugerirajući da bi isporuke u inozemstvo mogle pomoći rastu Njemačke u drugoj polovici godine. Tvrtke su više pesimistične u pogledu tekućeg poslovanja, ali i optimističnije u pogledu poslovnih izgleda, uz rast Ifo podindeksa na 102,5 bodova sa 101,6 bodova u svibnju.
RIM - Povjerenje talijanskih potrošača poraslo je u lipnju iznad očekivanja, dosegnuvši najvišu razinu u 15 mjeseci pod utjecajem poboljšanih očekivanja za posustalo taljiansko gospodarstvo, pokazali su podaci objavljeni u ponedjeljak. Indeks povjerenja potrošača koji izrađuje Državni zavod za statistiku ISTAT porastao je u lipnju na 95,7 bodova, s naviše revidirana 86,4 boda u svibnju (njegova je početna procijenjena vrijednost iznosila 85,9 bodova). Glasnogovornik ISTAT-a upozorava da je poboljšanje dijelom rezultat promjene uzorka anketiranih koji po njegovim riječima sada "bolje odražava stvarnost u zemlji". Podindeks koji mjeri očekivanja potrošača za gospodarstvo poskočio je u lipnju na najvišu razinu od lipnja 2011., od 91,6 bodova, sa 71,7 bodova koliko je iznosio u svibnju. Pokazatelj očekivanja vezanih za osobne financije porastao je s 92,0 na 97,7 bodova. Podindeks koji ocjenjuje trenutnu situaciju porastao je na 92,6 bodova, sa 90,1 boda u prethodnom mjesecu, a pokazatelj prognoze za predstojeće razdoblje skočio je na 99,1 bod, sa prethodna 81,4 boda.
MADRID - Španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos izjavio je da se razmatraju opcije prodaje dviju nacionaliziranih banaka, naglašavajući da nema potrebe za žurbom. Bankari ističu da Španjolska mora ubrizgati više sredstava u neke od banaka kojima je protekle godine priskočila u pomoć vlastitim i Unijinim novcem, ako ih ubrzo želi prodati, s obzirom na sužene mogućnosti za povrat uloženog novca. U izvješću o stanju u španjolskim bankama koje je naručila vlada, investicijska banka Nomura i tvrtka za savjetovanje McKinsey predložile su brzu prodaju banaka Catalunya Banc i NCG Banco, prije nego što se kvaliteta njihove imovine dodatno pogorša, kazala su dva izvora. Ministar gospodarstva izjavio je da vlada ispituje sve opcije za prodaju tih dviju banaka, iako po njemu nema razloga za žurbu. "Kupci uvijek pokušavaju stvoriti dojam da ono što žele kupiti vrijedi manje nego što je stvarno slučaj... Uvjereni smo da te banke imaju vrijednost", izjavio je de Guindos za radio COPE. Barcelonska Catalunya Banc i banka NCG Banco iz Galicije zajedno drže manje od 10 posto španjolskog tržišta, a uzele su lavovski dio međunarodne pomoći od 41 milijardu eura.
PARIZ - Europski povjerenik Michel Barnier uzvratio je u ponedjeljak francuskom ministru koji je kritizirao Europsku komisiju, rekavši da bi Francuska trebala prestati kriviti druge za svoje probleme. Francuski ministar industrije Arnaud Montebourg optužio je u nedjelju predsjednika EK-a Josea Manuela Barrosa da strogim mjerama štednje potpiruje uspjeh skupinama krajnje desnice, što je posljednji u nizu ratova riječima između EU-a i dužnosnika nezadovoljnih mjerama štednje. Barnier je bivši francuski ministar poljoprivrede i ribarstva, na dužnosti je bio za mandata Nicolasa Sarkozyja u Elizejskoj palači. Vodeći francuski političari optužuju Bruxelles za mučenje francuskog gospodarstva, visoku nezaposlenost i ekonomsku stagnaciju. Barnierove riječi, piše Reuters, pokazuju da je Bruxelles spreman odgovoriti na optužbe. "Pogledajte neke druge europske zemlje, imaju istu Europsku komisiju, a ide im bolje nego Francuskoj", kazao je Barnier. Europska komisija čeka kako će Francuska odgovoriti na njezine prošlomjesečne preporuke koje uključuju reformu mirovinskog sustava, otvaranje zaštićenog dijela tržišta rada i nastavak reforme radnog zakonodavstva.
BEČ - Austrijska banka Erste Group objavila je danas da u trećem tromjesečju planira otkupiti 1,76 milijardi eura vlasničkih udjela države i privatnih ulagača i povećati kapital za 660 milijuna eura u sklopu prilagodbe novim međunarodnim propisima o bankovnom kapitalu. Banka će vratiti preostalih 1,205 milijardi eura državne pomoći i otkupiti 559 milijuna eura udjela privatnih ulagača. Najavili su i povećanje kapitala za 660 milijuna eura, što bi im trebalo omogućiti da do prosinca 2014. sukladno novim propisima ostvare zacrtanu stopu adekvatnosti kapitala od 10 posto. U 2014. banka bi temeljem planiranog otkupa udjela trebala uštedjeti bruto 149 milijuna eura nakon poreza, te 158 milijuna nakon poreza u 2015. U narednim godinama uštede bi trebale biti još veće, procjenjuju u banci. U ovoj godini Erste očekuje pad operativne dobiti za pet posto, budući da su smanjeni troškovi poslovanja tek djelomično amortizirali smanjeni operativni rezultat, navodi se u priopćenju. U srednjoj i istočnoj Europi banka očekuje blago poboljšanje gospodarskog okruženja u drugoj polovini godine, iako bi stope rasta u regiji trebale ostati umjerene, procjenjuju.
LONDON - Britanski telekomunikacijski div Vodafone objavio je kako namjerava kupiti najvećeg njemačkog kabelskog operatera Kabel Deutschland za 7,7 milijardi eura. Kabel Deutschland vodeći je pružatelj kabelskih usluga u Njemačkoj, uključujući televiziju, telefoniju i širokopojasne usluge. Njegovi su klijenti oko 8,5 milijuna kućanstava u 13 od 16 njemačkih saveznih država. Vodafone je priopćio da će dioničarima Kabel Deutschlanda ponuditi 87 eura u gotovini za svaku dionicu. Ponuda uključuje kupovnu cijenu od 84,5 eura po dionici plus 2,50 eura dividende koju je Kabel Deutschland najavio u veljači. Na kraju trgovine u petak cijena dionice Kabel Deutschlanda iznosila je 84,1 euro. Upravni i nadzorni odbor Kabel Deutschlanda "pozdravljaju tu transakciju i namjeravaju preporučiti dioničarima Kabel Deutschlanda da prihvate ponudu", objavio je Vodafone. Kabel Deutschland osigurat će Vodafoneu "atraktivnu platformu za TV i fiksni širokopojasni pristup u Njemačkoj, čime će se stvoriti vodeći integrirani operater s pro forma prihodima od oko 11,5 milijardi eura", stoji u priopćenju.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ispod razine od 101 dolara za barel, pritisnute jačim dolarom i zabrinutošću za potražnju u najvećim naftnim potrošačima, SAD-u i Kini. Na londonskom tržištu cijena barela ostala je gotovo nepromijenjena, na 100,85 dolara. U petak zaključila je trgovinu u minusu 1,24 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas također trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 92,56 dolara. U petak zaključila je trgovinu na gubitku 1,45 dolara. U prošlome tjednu cijene nafte su znatno pale nakon što je predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke objavio strategiju smanjenja monetarnih poticaja za gospodarstvo, što je prigušilo potražnju za robama. "Fedove najave smanjenja monetarnih poticaja, slabe preliminarne vrjednosti PMI-ja i oskudna likvidnosti u Kini glavni su razlozi oštre korekcije cijena rizične imovine na globalnoj razini", navodi se u bilješci istraživanja Morgan Stanleya. "Dodatni pritisak na cijene roba generira posljedično jačanje američkog dolara", dodaje se.
LONDON7FRANKFURT/PARIZ - Rudarske dionice predvodile su u ponedjeljak pad cijena na europskim tržištima, potaknut pojačanom zabrinutošću investitora zbog stanja u kineskom bankovnom sustavu i globalnih gospodarskih izgleda. Londonski FTSE pao je 1,82 posto na 6.047 bodova a frankfurtski DAX za 1,15 posto na 7.699 bodova. Najveći je gubitnik bio pariški CAC, koji je bio u minusu dva posto i iznosio 3.584 boda. Rast vrijednosti europskih dionica posustao je a prinosi na obveznice počeli su rasti otkad je predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke signalizirao da će SAD u drugoj polovini godine vjerojatno početi ukidati monetarne poticaje za gospodarstvo. Rudarske dionice oslabile su nakon pada cijena bakra na najnižu razinu u 21 mjesec, što trgovci obrazlažu strahom od slabe potražnje i u narednom razdoblju, zbog zabrinutosti za rast i nestašice kredita u Kini. Rudarske kompanije, koje se oslanjaju na snažnu potražnju iz najvećeg svjetskog potrošača sirovina, oslabile su u prosjeku 1,6 posto. Cijene dionica Kazakhmysa pale su 8,4 posto nakon što je potvrdio oko tri milijarde funti vrijednu ponudu za ENRC, u kojem već ima značajan dionički udio.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale na najniže razine u devet i pol mjeseci jer, osim mogućeg smanjenja poticajnih monetarnih mjera u SAD-u, ulagače zabrinjava i rast kamata u Kini zbog špekulativnih investicija tamošnjih banaka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,5 i 3 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 1,2 posto, zaronivši na novu najnižu razinu od rujna prošle godine. Prošloga je tjedna taj indeks potonuo 4,5 posto, što je njegov najveći tjedni pad od svibnja prošle godine, jer je ulagače obeshrabrila najava američke središnje banke da će kasnije ove godine smanjiti poticajne monetarne programe, koji su dugo podržavali rast cijena dionica. Dodatno je azijske ulagače uznemirio snažan skok kamata na kineskom međubankarskom tržištu novca, što ukazuje na nedostatak sredstava. Prošloga je tjedna kamata u međubankarskom kreditiranju skočila iznad 13 posto, a jutros se kreće oko i dalje visokih 9 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje nestabilno trgovanje, kao i prošloga, kada je ulagače uznemirila Fedova najava smanjenja poticajnih monetarnih mjera. Dow Jones indeks skliznuo je prošloga tjedna 1,8 posto, na 14.802 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,1 posto, na 1.592 boda, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 3.357 bodova. I dok bi još nedavno pad cijena za 2 posto ulagači smatrali dobrom prilikom za kupnju dionica, sada će vjerojatno biti oprezniji jer najavom smanjenja poticajnih monetarnih programa tržište gubi podršku koja je dugo održavala trend rast cijena. Predsjednik Feda Ben Bernanke kazao je prošloga tjedna da je američko gospodarstvo dovoljno snažno da bi središnja banka kasnije ove godine mogla početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, kojima mjesečno na financijska tržišta ubrizgava 85 milijardi dolara svježeg, jeftinog novca. To je uznemirilo ulagače, izazvalo oštar pad cijena dionica i obveznica, pri čemu su prinosi na državne obveznice dosegnuli najvišu razinu u 15 mjeseci. Na oprez ulagača ukazuje prošlotjedni skok VIX indeksa Čikaške burze opcija za 10 posto.