SANKT PETERBURG - Ruska kompanija Rosneft udvostručit će isporuke nafte Kini prema danas sklopljenom sporazumu vrijednom 270 milijardi dolara i preusmjeriti se sa zasićenih i krizom pogođenih europskih tržišta na Aziju, a moguće ukidanje Gazpromova monopola na izvoz plina otvara mu vrata i u tom segmentu. Rosneft će u idućih 25 godina počevši od druge polovine ovog deseljeća isporučivati u Kinu 300 tisuća barela nafte dnevno, čime je udvostručena količina koju trenutno isporučuje najvećem potrošaču energije u svijetu. To bi značilo da će Kini u 25-godišnjem razdoblju isporučiti 365 milijuna tona nafte, izračunao je Reuters. "Procijenjena je vrijednost posla 270 milijardi dolara", kazao je novinarima danas u Sankt Peterburgu čelnik ruske kompanije Igor Sečin. Sklopljeni je posao među najvećima u povijesti Rusije, inače vodećeg proizvođača nafte u svijetu. Rusija već sada na azijska tržišta izvozi oko 750 tisuća barela nafte dnevno, odnosno 17 posto ukupnog izvoza. Izvoz u Europu paralelno se smanjio, što je rezultiralo i višim cijenama ruske nafte u odnosu na onu izvađenu u Sjevernom moru.
BRUXELLES - Europska komisija imenovala je Branka Baričevića prvim šefom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, koji će dužnost preuzeti 1. srpnja, s danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, priopćila je u petak Europska komisija. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ukida se Delegacija Europske komisije u Zagrebu budući da je to diplomatsko predstavništvo koje predstavljaju Komisiju u trećim zemljama. U državama članicama djeluje Predstavništvo Europske komisije, čija je uloga obavještavanje institucija, medija, interesnih skupina i građana o djelovanju, odlukama i stajalištima Komisije. Šef predstavništva djeluje kao glasnogovornik Komisije u zemlji članici. Izbor prvog šefa Predstavništva Komisije u Hrvatskoj proveden je na temelju natječaja. Riječ je o natječaju za zapošljavanje djelatnika na privremeni ugovor na četiri godine, koji se može produljiti na još najviše dvije godine. Baričević je od 2005. sve do potpisivanja pristupnog ugovora krajem 2011. bio hrvatski veleposlanik pri EU-u.
OSLO - Norveški gospodarski rast i dalje je jak prema europskim standardima, a njegovo usporavanje ne bi trebalo biti razlog za uzbunu, kazao je u petak guverner središnje banke Oeystein Olsen, nakon što je vlada upozorila na alarmantne znakove u gospodarstvu. Norveška je sedmi po veličini izvoznik nafte u svijetu i do sada je odolijevala recesiji u europskom okruženju, zahvaljujući naftnom sektoru, zdravom domaćem tržištu i velikom javnom sektoru koji podupiru rast, ublažavajući utjecaj posustalih tradicionalnih grana privrede. Iako je usporavanje rasta evidentno, guverner je jučer iznenadio devizna tržišta budući da je središnja banka znatno snizila prognoze rasta i prigušila izglede za podizanje ključnih kamatnih stopa. Stoga se norveška kruna spustila na najnižu razinu u više od dvije godine. Olsen je priznao da je banka je očekivala reakciju tržišta, ali ne tako jaku. Banka je snizila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini kada se izuzme naftni sektor na 2,5 posto, s dosad prognoziranih 2,75 posto. To bi predstavljalo značajno usporavanje u odnosu na prošlu godinu kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto. Olsen je dodao da će ogromni naftni sektor, koji čini petinu norveškog gospodarstva, ostati pokretačka sila i u budućnosti, sve dok se cijene nafte drže iznad razine od 100 dolara po barelu.
LJUBLJANA - Slovenski parlament u petak se suglasio s prijedlogom vlade o prodaji državnih udjela u 15 poduzeća, među kojima su Telekom Slovenije, zrakoplovna tvrtka Adria Airways i Nova Kreditna banka Maribor i druga. Ministar financija Uroš Čufer je u uvodu jednosatne, emocijama nabijene rasprave zastupnika naglasio je da će se postupci prodaje odvijati transparentno i profesionalno i uz kontrolu državne revizije i protukorupcijske komisije kao mehanizama kako bi se spriječile nepravilnosti. Upozorio je da je zbog ranijih slučajeva, u kojima su se postupci privatizacije u Sloveniji onemogućavali, međunarodni investicijski kredibilitet države padao. Slovenski poslovni analitičari upozoravaju da vlada Alenke Bratušek u prvu skupinu privatizacije državnih udjela nije stavila poduzeća poput Petrola i osiguravajućeg društva Triglav, za koja bi u sadašnjem trenutku mogla dobiti najviše, te da su na listi za prodaju i neke tvrtke koje će teško biti prodati, bilo zato jer unatoč dokapitalizacijama posluju s gubitkom ili su u postupku utvrđivanja opravdanosti dokapitalizacije državnim sredstvima. To se odnosi i na Elan, Novu Kreditnu banku Maribor te zrakoplovnu kompaniju Adria Airways. Ocjenjuju da bi iz sadašnje skupine najviše bilo moguće dobiti prodajom Telekoma Slovenije, a strani investitori već su pokazali zanimanja za neke uspješne proizvodne tvrtke poput Heliosa.
SANKT PETERBURG - Ruski plinski izvozni monopolist Gazprom neće se natjecati na potencijalnom novom natječaju za privatizaciju grčkog dobavljača prirodnog plina DEPA-u, kazao je u petak Aleksandar Medvedev, čelnik izvoznog ogranka kompanije. Na novinarsko pitanje hoće li Gazprom ponovno podastrti ponudu ako bude objavljen novi natječaj, Medvedev je odgovorio negativno. "Ne, nećemo sudjelovati na natječaju", rekao je. Javni natječaj za prodaju vodećeg grčkog dobavljača plina automatski je propao prije desetak dana budući da je Gazprom, kao jedini očekivani ponuđač, u posljednji tren odustao, navodeći kao razlog zabrinutost za financijsku održivost kompanije. Službena Atena potom je najavila mogućnost raspisivanja novog natječaja. Vlada u Atenu ima za cilj do kraja rujna namaknuti 1,8 milijardi eura prodajom imovine. U vladi su očekivali da će prodajom DEPA-e prikupiti najmanje 700 milijuna eura, što je otprilike četvrtina novca koji Grčka mora prikupiti privatizacijom u ovoj godini prema ciljevima utvrđenim u sklopu zajedničkog paketa pomoći EU-a i MMF-a.
LONDON/NEW YORK - Euro je u petak na međunarodnim deviznim tržištima oslabio prema dolaru i time se osjetno udaljio od ovih dana dosegnute najviše razine u četiri mjeseca, pogođen novim vijestima o političkim previranjima u Grčkoj. U takvim okolnostima euro je oslabio 0,4 posto prema dolaru, na 1,3162 dolara. Time je osjetno zaronio ispod najviše razine u četiri mjeseca od oko 1,3418 dolara, na koju se popeo u srijedu. Na sličnom dobitku, od 0,3 posto, dolar je bio i prema jenu, te se njime trgovalo po 97,55 jena. Drži se tako i dalje nedaleko 98,29 jena, koliko je dosegnuo dan ranije. Euru uteg predstavljaju razlike u ključnim kamatnim stopama koje se pomiču u korist američke valute. Dodatno probleme eurozone otežava i rast prinosa na obveznice zemalja u perifernom južnom dijelu Europe, s obzirom na rasprodaju na globalnim tržištima obveznica. Ulagače na oprezu drže i obnovljena politička previranja u Grčkoj, a dodatno pogoršanje situacije moglo bi potaknuti daljnje slabljenje jedinstvene valute. Dolar je u srijedu poskočio, dok su obveznice i dionice pale, nakon što je čelnik američke središnje banke Fed Ben Bernanke kazao da se stanje u američkom gospodarstvu u dovoljnoj mjeri poboljšava, omogućavajući im da polagano počnu smanjivati svoj program poticaja.