BRUXELLES - Francuska novinska agencija AFP objavila je u petak povodom pristupa Hrvatske Europskoj uniji tekst u kojemu ocjenjuje da će EU Hrvatsku 1. srpnja primiti u sumornom ozračju. Dug Hrvatske predstavlja trenutno oko 54 posto BDP-a, po Komisiji, ali bi trebao premašiti 60 posto 2014., iznad granica koju je odredio EU. Dok Zagreb računa s predviđenim rastom od 0,7 posto ove godine i 2,4 posto sljedeće godine, Komisija predviđa pad BDP-a od 1 posto 2013. i slab oporavak (0,2 posto) sljedeće godine. Proračunski deficit trebao bi doseći 4,7 posto BDP-a ove godine a mogao bi čak iznositi 5,6 posto 2014., iznad razine od 3 posto koliko predviđa EU, dok stopa nezaposlenosti prelazi 18 posto, navodi francuska agencija. Manje diplomatski, njemački dnevni list s najvećom nakladom Bild, počeo je napadati Zagreb. "Dugovi, korupcija i visoka stopa nezaposlenosti, to je Hrvatska", napisao je njemački dnevnik predstavljajući tu zemlju "kao sljedeću Grčku koja će progutati milijarde Berlina". Kako navodi francuska agencija, dižu se brojni glasovi u Europi pitajući se o sposobnosti EU-a da integrira novu krhku pridošlicu u posebno teškoj gospodarskoj situaciji.
MANNHEIM - Očekivanja za gospodarstva u regiji srednje i istočne Europe znatno su se pogoršala u lipnju zbog previranja i neizvjesnosti u Turskoj, pokazalo je istraživanje njemačkog instituta ZEW i austrijske Erste Group Bank, dok u Hrvatskoj ne očekuju značajnije promjene. Indeks očekivanja za gospodarstva u toj regiji u idućih šest mjeseci potonuo je u lipnju na 24 boda, najnižu razina od siječnja. U svibnju iznosio je 44,9 bodova. Indeks koji mjeri očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci ostao je u lipnju gotovo nepromijenjen i iznosio je 36,6 bodova, u odnosu na 36,3 boda koliko je iznosio u prošlom mjesecu. Istraživanje obuhvaća Austriju, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Tursku a temelji se na anketi stručnjaka s financijskih tržišta. Ocjena aktualnog stanja u gospodarstvima u regiji u cjelini također je pogoršana u lipnju, uz pad odgovarajućeg indeksa na minus 12,4 boda, sa 6,7 bodova koliko je iznosio u prošlom mjesecu. Nasuprot tome, indeks koji iskazuje ocjenu aktualnog stanja u hrvatskom gospodarstvu porastao je u lipnju na minus 38 bodova, s minus 50 bodova u svibnju.
BRUXELLES - Ministri financija eurozone dogovorili su glavne smjernice za Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) prema kojima bi taj krizni fond eurozone ubuduće mogao izravno ubrizgavati novac u posrnule banke, čime bi se minimizirali rizici po financijski sustav. "Glavne smjernice o modalitetima poslovanja ESM-a su dogovorene", kazao je jučer irski ministar financija Michael Noonan. U početku je taj 500 milijardi eura vrijedan fond bio uspostavljen za potrebe spašavanja krizom pogođenih članica, da bi u lipnju 2012. kada su se španjolske banke našle na rubu kolapsa, Bruxelles odlučio proširiti njegov manevarski prostor da bi se omogućilo izravno ubrizgavanje pomoći u posrnule zajmodavce. To se uvjetovalo uspostavom jedinstvenog bankovnog regulatora pa su čelnici EU-a potom odobrili jedinstveni mehanizam za nadzor banaka prema kojem se centralizirani nadzor nad najvećim zajmodavcima u eurozoni prebacuje u nadležnost Europske središnje banke (ECB). Napredak na uvođenju tog novog regulatornog tijela otada je izgubio zamah, što znači da bi mogao postati u potpunosti operativan tek u drugoj polovini 2014.
BRUXELLES/ZAGREB - Raspoloženje europskih potrošača znatno se poboljšalo u lipnju, pokazali su preliminarni podaci Europske komisije. Indeks povjerenja potrošača u eurozoni poskočio je u lipnju na minus 18,8 bodova, s minus 21,9 bodova koliko je iznosio u prošlom mjesecu, izvijestila je Europska komisija u jučer objavljenom izvješću. U 27-članoj Europskoj uniji odgovarajući je indeks iznosio minus 17,5 bodova, s minus 20,2 boda koliko je iznosio u prošlom mjesecu. Bruxelles će objaviti konačne podatke o povjerenju potrošača u cjelovitom izvješću o ekonomskoj i poslovnoj klimi u eurozoni i EU krajem idućeg tjedna.
BEČ - Bank Austria mogla bi poduprijeti "kreativna" rješenja za pomoć posrnulim bankama poput nacionaliziranog Hypo Alpe Adria Banka, izjavio je njezin izvršni direktor Willibald Cernko za austrijske medije. Čini se da njegove izjave za današnje izdanje bečkog lista Kurier odražavaju suglasnost s prijedlogom ministrice financija Marie Fekter da se pronađu inovativna rješenja za sređivanje stanja u Hypou umjesto da država formira 'lošu' banku koja bi apsorbirala toksičnu imovinu. "Odlučno isključujem mogućnost izravnog sudjelovanja u 'lošoj' banci, ali dopustite da ovdje nabacim nekoliko ideja: zamislite da se bankovni porez upotrijebi za financiranje fonda - nazovimo ga Alpha fond za kontrolirano gašenje banaka - koji bi bio nadležan samo za tu lošu banku, dok bi, recimo, Beta fond za kontrolirano gašenje banaka bio raspoloživ za eventualne probleme u budućnosti", kazao je Cernko. "U svakom slučaju, rješenje bi trebalo biti kreativno i prihvatljivo i za naše dioničare i za tržišta", naglasio je. Prema trenutnom zakonskom rješenju, austrijski posebni porez na bankovnu aktivu slijeva se u državni proračun.
PRAG - Planirani plinovod prema Slovačkoj prioritet je za Poljsku iako vlada u Varšavi razmatra i poveznice prema Danskoj i baltičkim zemljama, kazala je dužnosnica ministarstva gospodarstva, potvrđujući time interes za gradnju plinskog koridora prema jugu Europe. Poljska nastoji smanjiti ovisnost o uvozu ruskog plina pa podupire nove plinovode i projekte poput novog terminala za ukapljeni prirodni plin u luci Swinoujscie na Baltiku, koji bi trebao početi s radom iduće godine. "Naš je prioritet danas gradnja poljsko-slovačkog interkonektora", kazala je jučer na energetskoj konferenciji u Pragu Malgorzata Szymanska, čelnica uprave za naftu i plin u poljskom ministarstvu gospodarstva. Taj je plinovod sastavni dio predloženog plinskog koridora koji bi se protezao od Poljske na sjeveru do Hrvatske na jugu koja bi preuzimala plin iz novog poljskog terminala za ukapljeni plin na Baltiku, te iz planiranog terminala na Krku, navodi Reuters. Koridor predviđa povezivanje s plinskim mrežama u Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini i u zemljama južne Europe a vrijednost ulaganja procjenjuje se na 4,5 milijardi zlota.
BUDIMPEŠTA - Njemački ThyssenKrupp otvorio je danas novi pogon u Gyoru na sjeverozapadu Mađarske ukupne vrijednosti 1,2 milijarde forinti (četiri milijuna eura). Tvornica će proizvoditi osovinske sustave za potrebe obližnje Audijeve tvornice automobila. Kako je na svečanosti otvaranja naglasio predsjednik uprave ThyssenKrupp Automotive Systemsa Thomas Moeller, dijelovi će stizati do Audijeve montažne trake 176 minuta nakon narudžbe, prema točno definiranom redoslijedu opskrbe (načelo JIS - just-in-sequence). Također je naveo da očekuju da će pogon u Gyoru u predstojećem razdoblju generirati godišnji prihod od 120 milijuna eura.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima iznad razine od 103 dolara za barel nakon što je dio ulagača oprezno krenuo u nove kupovine dan nakon strmog pada koje je potaknula američka središnja banka objavom o ukidanju programa poticaja za gospodarstvo. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 87 centi, na 103,02 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u minusu 3,97 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 61 cent višoj cijeni, od 95,75 dolara. Jučer je zaključio trgovinu u minusu 2,84 dolara. Tržišta dionica, obveznica i roba smirila su se danas, nakon što ih je jučer uzdrmala zabrinutost za potražnju zbog slabih pokazatelja iz Kine i najava američke središnje banke o mogućem smanjenju monetarnih poticaja već krajem ove godine. Danas je naftna tržišta podržala zabrinutost zbog mogućeg prekida opskrbe s Bliskog istoka, s obzirom na prijetnju širenja sukoba u Siriji na susjedne zemlje.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica pale drugi dan zaredom, zaronivši na najnižu razinu u devet i pol mjeseci, a pod pritiskom su i cijene sirovina jer se ulagači plaše posljedica smanjenja poticajnih mjera američkog Feda i usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 1,2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,3 i 1,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,8 posto, zaronivši na najnižu razinu od rujna prošle godine. Ulagači su i dalje pod utjecajem najave američke središnje banke da bi krajem godine mogla smanjiti poticajne monetarne programe, koji su, povećavajući likvidnost na financijskim tržištima, dugo vrijeme poticali rast cijena dionica. Strahovanja ulagača da bi smanjenje poticaja Feda moglo dovesti do usporavanja rasta američkog gospodarstva, a time i slabljenja potražnje za sirovinama izazvala su pad njihovih cijena. Tim više što posljednji podaci ukazuju na slabljenje kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u petak su ojačali u opreznoj trgovini uz podršku defanzivnih sektora, čime je nadoknađen dio golemih gubitaka od dana ranije zabilježen zbog najave mogućeg smanjivanja programa monetarnih poticaja u SAD-u. Londonski indeks Ftse ojačao je tako 0,94 posto, na 6.217 bodova, a na izrazitijem dobitku, od 0,8 posto, bio je i pariški CAC, popevši se na 3.728 bodova. Frankfurtski DAX bio je u nešto manjem plusu, od 0,25 posto, i iznosio je 7.948 bodova. Poticajne mjere središnjih banaka pridonijele su jačanju cijena dionica na europskim tržištima na najviše razine u posljednjih pet godina, unatoč padu aktivnosti u tamošnjim gospodarstvima i smanjenim očekivanjima u vezi dobiti kompanija. No, bojazni da bi takvi poticaji mogli uskoro biti ukinuti oštro su pritisnule dionice na europskim burzama u proteklih mjesec dana. Po ocjeni upravitelja fondova, jučerašnja rasprodaja dionica, nakon objave banka Feda u srijedu da bi mogla početi smanjivati monetarne poticaje u drugoj polovini godine, bila je pretjerana reakcija tržišta.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks potonuo 2,5 posto, što je njegov najveći dnevni pad od studenoga prošle godine, jer je ulagače uznemirila najava povlačenja Feda s financijskih tržišta. S&P 500 indeks potonuo je 2,50 posto, na 1.588 bodova, dok je Dow Jones skliznuo 353 boda, ili 2,34 posto, na 14.758 bodova, a Nasdaq indeks 2,28 posto, na 3.364 boda. Svih 10 sektora S&P 500 indeksa zabilježilo je jučer pad za više od 1 posto, pri čemu je na vrijednosti izgubilo 94 posto dionica kojima se trguje na Wall Streetu. Oštar pad cijena dionica drugi dan zaredom posljedica je uznemirenosti ulagača nakon što je u srijedu predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke kazao da bi Fed do kraja godine mogao početi smanjivati poticajne monetarne programe, a do polovice iduće godine i sasvim ih ukinuti, ako gospodarstvo bude dovoljno snažno. Ti programi kupnje državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno dugo su poticali rast cijena dionica, koje su u svibnju dosegnule najviše razine u povijesti.