BRUXELLES - Godišnja inflacija u eurozoni u travnju je značajno usporila i trenutno je na najnižoj razini u posljednje tri godine, dok je nezaposlenost u ožujku dosegnula novu rekordnu razinu, podaci su europskog statističkog ureda Eurostata. Stopa inflacije u travnju se spustila na 1,2 posto, s 1,7 posto u prethodnom mjesecu, zabilježivši najveći pad u protekle više od četiri godine. Nalazi se na najnižoj razini od veljače 2010., objavio je Eurostat u prvim procjenama. Godišnja stopa rasta troškova života, prema procjenama Eurostata za travanj, time se znatno spustila u odnosu na "blizu ali ispod dva posto", koliko cilja Europska središnja banka (ECB). Odvojeno, statistički je ured izvijestio da je stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula 12,1 posto, što je njezina rekordna razina od nastanka eurozone 1999. godine, te od 1995. kada je Eurostat počeo pratiti kretanja u toj skupini zemalja. U ožujku je u 17-članoj eurozoni bez posla bio 19,21 milijun ljudi, a stopa nezaposlenosti dosegnula je 12,1 posto, nasuprot 12 posto u prethodnom mjesecu. Na mjesečnoj razini, broj nezaposlenih uvećan je za 62 tisuće, a na godišnjoj razini za 1,72 milijuna. Najnoviji podaci o niskoj inflaciji i rekordnoj nezaposlenosti dodatno podupiru očekivanja ekonomista da bi ECB već ovoga tjedna mogao sniziti kamatne stope radi poticanja aktivnosti u gospodarstvu pogođenom već drugom recesijom od 2009. godine.
BRUXELLES - Sudeći po najnovijem prijedlogu kojeg razmatraju članice Europske unije (EU), štediše banaka trebale bi pretrpjeti najmanju štetu u slučaju kolapsa banke, a u svakom slučaju bili bi zaštićeni od gubitaka s kojima su bili suočeni štediše na Cipru. Ideja o zaštiti štediša dolazi u vrijeme kad zemlje članice dovršavaju novi prijedlog zakona kojim bi se u EU uvelo pravilo da veći štediše snose dio gubitaka u slučaju budućih bankarskih kriza. No, EU dužnosnici se pribojavaju da bi takav režim mogao izazvati paniku, te navesti štediše da povlače novac iz banaka. Prijedlog novog EU propisa definira proces spašavanja štediša i ostale korake kako postupati s posrnulim bankama. U sklopu toga, dužnosnici u Bruxellesu ističu da bi bilo mudro da se štediše stave u red iza vlasnika obveznica kada se snose gubici zbog kolapsa banke. Mali štediše, s ušteđevinom manjom od 100.000 eura, bit će u takvom slučaju zaštićeni. Sada EU dužnosnici razmatraju i mogućnost da se dozvole nacionalna izuzeća, kojima bi se i veliki depozitari zaštitili od gubitaka u slučaju propasti banke. Mnogo povoljniji tretman velikih štediša u sklopu novog EU zakona podržavaju i Europska središnja banka te Međunarodni monetarni fond. Taj zakon planira se staviti u primjenu od 2015. godine.
MILANO - Nova talijanska vlada želi s Europskom unijom (EU) pokrenuti nove pregovore o paktu o stabilnosti, kazao je ministar industrije u razgovoru za talijanski tisak. U razgovoru za list La Repubblica, Flavio Zanonato ujedno je kazao da Italija treba provoditi vjerodostojnu ekonomsku politiku kako bi očuvala svoj ugled u Europi i zadržala malenu razliku među kamatnim stopama na talijanske obveznice u odnosu na one po referentnim njemačkim obveznicama. "Zainteresirani smo i za ponovne pregovore s Unijom vezano za pakt o stabilnosti", izjavio je Zanonato. Napominje i da zemlje poput Francuske pozivaju na slične poteze. "Riječ je ponajprije o tome da treba omogućiti izuzimanje investicijske potrošnje iz toga pakta", dodao je. Novi talijanski premijer Enrico Letta je izjavio da će se nova koalicijska vlada zauzeti za promjene fokusa EU-a na mjere štednje, kao i za poticanje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Letta je kazao da će ovoga tjedna posjetiti Berlin, Bruxelles i Pariz kako bi kolegama iznio svoje prijedloge.
MADRID - Španjolsko gospodarstvo u prvom je tromjesečju zabilježilo pad aktivnosti od 2 posto na godišnjoj razini, pokazuju danas objavljeni službeni podaci. U odnosu na prethodno tromjesečje, bruto domaći proizvod (BDP) te zemlje smanjen je 0,5 posto. Španjolska tako bilježi pad gospodarske aktivnosti već osam tromjesečja uzastopno. Zasebno, španjolska središnja banka revidirala je naniže prognozu BDP-a za cijelu 2013. Sada očekuje njegov pad za 1,3 posto, nakon prvotno procijenjenih 0,5 posto pada. Dugotrajna recesija prisilila je španjolsku vladu da revidira svoje ciljeve proračunskog manjka za ovu godinu, i to s ranije očekivanih 4,5 na 6,3 posto BDP-a. Ministar financija Cristobal Montoro priznao je prošlog tjedna da će trebati još dvije dodatne godine da proračunski manjak vrati ispod 3 posto BDP-a, što je granica propisana europskim paktom o stabilnosti i rastu. Prošlog tjedna, tamošnja je vlada najavila program reformi usmjeren na promicanje rasta, umjesto štednje, u cilju borbe protiv recesije i nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u Španjolskoj dosegla je u prvom tromjesečju rekordnih 27,2 posto, a udio duga zemlje u BDP-u 84,2 posto.
WASHINGTON - Američke vlasti troše milijarde dolara plaćajući naknade za nezaposlenost ljudima koji rade, koji više nisu živi ili su u zatvoru, pokazuje studija američke središnje banke. Studija, koju je ovih dana objavio Fed, otkrila je da je od ukupno 108 milijardi dolara naknada za nezaposlenost u 2011. godini oko 3,3 milijarde isplaćeno bez temelja. Pritom je najviše, 2,2 milijarde dolara, isplaćeno ljudima koji i dalje rade. "To je vjerojatno povezano s lošom gospodarskom situacijom jer je u takvim uvjetima više prijevara, kao što su ove. Ljudi imaju financijskih problema, pa mislim da će se broj prijevara još povećati", kaže Zhang Yuzhe, profesor na Sveučilištu Texas A&M i jedan od suradnika na izvještaju. Prema studiji, osobe s relativno niskim plaćama čine veći dio onih koji čine prijevare. Međutim, više se novca gubi na prevarantima koji inače zarađuju više. Da bi dobile naknadu za nezaposlene, osobe u SAD-u moraju biti bez posla bez svoje krivnje, a njihove naknade izračunavaju se u istom postotku od njihove prijašnje plaće. Riječju, osobe koje su imale veće plaće, dobivaju i veće naknade. Studija Feda pokazuje da ima i onih Amerikanaca koji imaju pravo na naknadu za nezaposlene, ali je ne podižu.
LONDON - Cijena sirove nafte na tržištu u Londonu danas stagniraju oko 103 dolara, jer tržište i dalje pritišću brige o slabljenju potražnje za tom sirovinom u svijetu, no s druge strane investitori se nadaju da će američki Fed i Europska središnja banka (ECB) poduzeti nove korake radi poticanja globalnog gospodarstva. Cijena barela sirove nafte u Londonu iznosi 103,55 dolara, te je u odnosu na jučer u ovo doba viša za 0,55 dolara. Na američkom tržištu cijena barela ostala je gotovo nepromijenjena i iznosi 94,49 dolara. Cijene nafte pale su od početka travnja 5,9 posto, te su na putu da zabilježe najveći pad od svibnja prošle godine, nakon što su slabi gospodarski pokazatelji pogoršali izglede u vezi naftne potražnje. U međuvremenu, OPEC je na svojim internetskim stranicama u utorak objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 100,91 dolara, što je 21 cent više nego u petak.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, jer nada da će središnje banke nastaviti voditi poticajnu monetarnu politiku potiče sklonost ulagača prema riziku. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u blagom minusu, dok su burzovni indeksi u Singapuru, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji porasli između 0,5 i 1,3 posto. U Kini se zbog blagdana ne radi do četvrtka, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,9 posto, dosegnuvši najvišu razinu u sedam tjedana. Pozitivno djeluje na azijske ulagače uvjerenje da će zbog produbljivanja recesije u eurozoni Europska središnja banka smanjiti ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 0,50 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti, jer se ulagači nadaju dodatnim poticajnim monetarnim mjerama Europske središnje banke i jer je u Italiji formirana nova vlada. S&P 500 porastao je 0,72 posto, na 1.593 boda, novu rekordnu razinu, dok je Dow Jones ojačao 106 bodova, ili 0,72 posto, na 14.818 bodova, a Nasdaq indeks 0,85 posto, na 3.307 bodova. Rast cijena dionica ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će američki Fed nastaviti voditi vrlo labavu monetarnu politiku, dok bi je, kako se očekuje, Europska središnja banka (ECB) mogla i dodatno popustiti kako bi potaknula izlazak eurozone iz recesije. Dosad su poslovna izvješća objavile 274 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu je njih 69 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada, dok ih je 43,2 posto ostvarilo veće prihode nego što se procjenjivalo. Obujam trgovanja bio je jučer mršav. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo samo 5,10 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,36 milijardi. U posljednje se vrijeme uobičajilo da cijene dionica rastu uz mršav obujam, dok uz visoki obujam padaju.