Iz Tužiteljstva BiH u srijedu je potvrđeno kako je u ovom trenutku otvoreno 27 slučajeva izravno povezanih s neprovođenjem presuda Ustavnog suda, a na tim je predmetima angažirano šest tužitelja koji trebaju utvrditi ima li osnova za otvaranje istrage. Službeno su pokrenute dvije istrage, no iz Tužiteljstva BiH nije navedeno o kojim se slučajevima radi.
"Ovi predmeti se odnose na različita tijela sa svih razina vlasti u BiH, od državnih, entitetskih, županijskih do općinskih institucija", stoji u priopćenju Ustavnog suda BiH čija je presuda konačna i obvezujuća. U BiH postoje i ustavni sudovi na entitetskim razinama, no istražne radnje koje provodi tužiteljstvo BiH odnosi se samo na odluke Ustavnog suda na državnoj razini.
Glavni tužitelj BiH Goran Salihović je u ožujku tužiteljima izdao posebnu uputu vezanu za slučajeve neprovođenja presuda Ustavnog suda, a nakon toga su od tijela vlasti odgovornih za provedbe takvih presuda zatražene informacije o razlozima zbog kojih presude nisu provedene. Na temelju tih informacija, koje se još uvijek prikupljaju, donose se odluke o eventualnom pokretanju istraga.
Kazneni postupak je krajnja mjera koja se može poduzeti protiv osoba odgovornih za neizvršenje. Prema Kaznenom zakonu BiH svaki javni službenik koji odbije ili spriječi provedbu odluke Ustavnog suda bit će kažnjen zatvorom u trajanju od šest mjeseci do pet godina zatvora. Takva kazna do danas nije nikome izrečena.
U jednoj analizi koju je ranije objavila nevladina udruga Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva spominje se kako je Ustavni sud od 2003. godine državnom tužiteljstvu proslijedio informaciju o više od 85 predmeta u kojima odluke tog suda nisu provedene.
Tužiteljica u Tužiteljstvu BiH Jadranka Lokmić-Misirača izjavila je kako je vrlo teško podići optužnicu u ovakvim predmetima jer je problem naći i dokazati krivnju za pasivnost u političkim institucijama kao što su parlamenti ili vlade.
"Premijer jest politički odgovoran za postupke Vijeća ministara, ali politička odgovornost nije isto što i kaznena odgovornost. Mi moramo dokazati ili dokumentirati da je osoba odbila provesti ili je spriječila provedbu odluke suda. Vrlo je teško podići optužnicu protiv bilo koga", kazala je Lokmić-Misirača.
Brojne su presude u kojima je Ustavni sud BiH morao presuditi u cilju zaštite temeljnih ljudskih prava poput prava obitelji nestalih da doznaju istinu o sudbini svojih srodnika ili pak osigurati da niži sudovi poštuju pravo na privatnu imovinu koja je oduzimana tijekom rata.
Tako je još 2005. sud godine naložio Vijeću ministara BiH, vladama entiteta i Brčko distrikta da provedu odredbe Zakona o nestalim osobama BiH iz 2004. godine odnosno da obiteljima nestalih moraju hitno i bez odgode dostaviti sve raspoložive informacije o članovima njihovih obitelji nestalima tijekom rata te da trebaju osigurati potrebne resurse za funkcioniranje Instituta za nestale osobe, Fonda za pomoć obiteljima nestalih osoba i Središnje evidencije nestalih osoba u BiH.
Odluka suda do danas nije provedena, a Tužiteljstvo BiH nije podiglo niti jednu optužnicu protiv odgovornih.