Ova preporuka dana je u sklopu revizije ukupnog stanja u bosanskohercegovbačkom pravosuđu, koje je analizirano na sastanku predstavnika Europske komisije i vlasti BiH održanog ovog tjedna u Brčkom.
Kako je navadeno, Europska komisija čestitala je vlastima BiH na potpisivanju sporazuma sa Srbijom o suradnji na procesuiranju ratnih zločina, a sada očekuje da to isto bude urađeno i s Hrvatskom.
Posebni protokol kojim bi se utvrdili modaliteti takve suradnje trebali bi potpisati predstavnici Tužiteljstva BiH i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH), a ranije je naznačeno kako bi se to moglo dogoditi u svibnju u Bruxellesu.
Protokol kojega su potpisali Tužiteljstvo BiH i Posebno tužiteljstvo za ratne zločine Srbije ne predviđa uzajamno izručenje osumnjičenih za ta kaznena djela ukoliko su oni državljani jedne od te dvije zemlje, no definira načine razmjene dokaza i ustupanja procesuiranja slučajeva ratnih zločina uz suglasnost članova obitelji žrtava s ciljem izbjegavanja nekažnjivosti.
Europska je komisija pozdravila i potpisivanje te stupanje na snagu bilateralnih sporazuma o izručenju BiH s Hrvatskom i Crnom Gorom te je potaknula zaključenje sporazuma o izručenju sa Srbijom i usvajanje izmjena i dopuna postojećeg sporazuma BiH i Makedonije.
U slučajevima u kojima je neka osoba pravomoćno osuđena u Hrvatskoj ili BiH, a u pokušaju izbjegavanja kazne pobjegne u jednu ili drugu državu pravosuđe Hrvatske odnosno BiH može preuzeti na sebe ovbezu provedbe takve presude, pri čemu se osuđenik šalje na izdržavanje kazne u državi u koju je pobjegao. Takav je primjer Branimira Glavaša, koji trenutačno u BiH izdržava zatvorsku kaznu za ratne zločine na temelju presude Županijskog suda u Zagrebu, koju je potvrdio i Sud BiH, a sve to na temelju međudržavnog sporazumu o uzajamnom priznavanju i izvršenju pravomoćno izrečenih presuda.