FRANKFURT - Europska unija mora pojasniti "pravila igre" kada je u pitanju pomoć posrnulim bankama, a mora i ubrzati kreiranje mehanizama kako za pomoć bankama, tako i onih za njihovo gašenje, kazao je u petak europski povjerenik za gospodarstvo Olli Rehn. "Držim da je važno da, s obzirom na nastavljenu neizvjesnost u vezi pravila igre bilo da se radi o gašenju banaka ili o njihovu spašavanju, sada pojasnimo ta pravila", kazao je Rehn u razgovoru za tri lista: Wall Street Journal Europe, njemački Die Welt i nizozemski list NRC Handelsblad. Europski povjerenik ukazuje na projekt EU-a kojim se predviđa točno utvrđen redoslijed instanci za pomoć posrnulim bankama. Na prvom bi mjestu bili ulagači i kreditori (tzv. bail-in). Slijedi matična zemlja a tek u krajnjoj nuždi novac bi se povlačio iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, fonda za spašavanje (bail-out). Rehn je kao referentni primjer za pomoć bankama izdvojio španjolski model i ujedno istaknuo da bi se europska bankovna unija trebala uspostaviti do 2015.
DUBLIN - Cipar razmišlja o tome da ranije iskoristi novac iz strukturnih fondova Europske unije kako bi podupro posustalo gospodarstvo i nije zatražio veći iznos pomoći od eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od dogovorenih 10 milijardi eura, kazali su u petak dužnosnici EU-a. Ciparski predsjednik Nikos Anastazijades kazao je novinarima u Nikoziji da će uputiti pismo predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu i predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu u kojem će od njih tražiti dodatnu pomoć, s obzirom na tešku ekonomsku situaciju na otoku. Ta je najava na financijskim tržištima potpirila spekulacije da Nikozija možda od Bruxellesa traži više novca u sklopu paketa pomoći budući da umjesto prvobitno planiranih sedam milijardi mora namaknuti 13 milijardi eura prodajom imovine i smanjenjem proračuna. Ministri financija eurozone na današnjem su sastanku u Dublinu izrazili političku potporu isplati pomoći od 10 milijadi eura, naglasivši da ne postoje ni planovi ni zahtjevi za povećanjem tog iznosa.
LJUBLJANA - Slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je u petak da njena vlada naporno radi na izradi programa reformi i financijske stabilizacije koji će konkretno predstaviti početkom idućeg mjeseca, a najavila je i početak privatizacije državne imovine. "U tri tjedna od nastupa ove vlade nije moguće popraviti sve što je ranije bilo napravljeno pogrešno", rekla je Bratušek na konferenciji za novinare. Dodala je da je njena vlada zatekla loše stanje državnog proračuna, da će vjerojatno biti potreban rebalans te povećanje nekih poreza, najvjerojatnije PDV-a, ali da će se nastaviti s osnivanjem slabe banke za sanaciju bankarskog sustava i s programom financijske stabilizacije te s prvim koracima na privatizaciji dijela državne imovine. Vlada će parlamentu u iduća dva tjedna dati prijedlog o privatizaciji dviju većih tvrtki u državnom vlasništvu, rekla je Bratušek, dodajući da je njena želja da se proda i jedna od banaka. Što se tiče trenutačne pozicije Slovenije na financijskom tržištu i visokih prinosa na njene državne obveznice, što trenutačno onemogućava zaduživanje pod prihvatljivim kamatama, Bratušek je rekla da je ranija vlada Janeza Janše pogriješila što se nije odlučila na izdavanje državnih obveznica u siječnju, kada su se sredstva mogla dobiti pod povoljnijim uvjetima. Bratušek je istaknula da se je prilikom razgovora u Bruxellesu u utorak dogovorila da Sloveniji bude produžen rok za predaju programa provođenja reformi i financijske stabilizacije do 9. svibnja.
PRIŠTINA - Međunarodni konzorcij ponudio je u petak 227 milijuna eura za kontrolni udio u kosovskom državnom telekomunikacijskom poduzeću PTK, što je drugi pokušaj vlade u Prištini da proda najprofitabilnije poduzeće u zemlji. Konzorcij čine međunarodna investicijska tvrtka sa sjedištem u Njemačkoj ACP Axos Capital Gmbh i investicijska tvrtka sa sjedištem u SAD-u Najafi Companies a partner im je British Telecom Group, objavio je dužnosnik državne agencije za privatizaciju Burim Gashani. Prodaja 75 posto udjela u PTK važna je za Kosovo koje teško privlači inozemne ulagače zbog razgranate korupcije. Dodatni je problem maleno tržište od samo 1,7 milijuna ljudi, te napetosti između albanske većine i srpske manjine. PTK ima više od milijun pretplatnika na usluge mobilne telefonije, 100 tisuća pretplatnika u segmentu fiksne telefonije a pruža i usluge pristupa Internetu i kablovske televizije. Privatizacija ne uključuje ogranak za poštanske usluge. Kosovska vlada namjerava zadržati 25 posto udjela u poduzeću još najmanje pet godina i neće odmah donijeti odluku o najnovijoj ponudi, kazao je ministar gospodarstva Besim Beqaj. Drugi ponuđač, libanonski M1 International Ltd. ponudio je za kosovskog tk-operatera 150 milijuna eura, kazao je Gashani.
LONDON/NEW YORK - Euro je u petak blago oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, uz fokus ulagača na sastanku ministara financija Europske unije u Dublinu. U odnosu na dolar euro je u takvim okolnostima oslabio 0,14 posto, na 1,3079 dolara. Na većem gubitku bio je pak prema jenu, od 0,7 posto, te se njime trgovalo po 129,65 jena. Time se spustio sa 131,11 jena, najviše razine u više od tri godine, na koju se popeo u četvrtak. Dolar je oslabio prema jenu 0,76 posto, na 98,91 jen. Ranije se nakratko popeo na čak 99,80 jena, što je nedaleko 99,94 jena, najviše razine od travnja 2009., na koju se popeo jučer. Glavni fokus ostaje dobrim dijelom i dalje na jenu, koji je izložen daljnjim pritiscima prodaje. Japanska središnja banka (BOJ) prije tjedan dana je najavila da će ubrizgati u gospodarstvo oko 1.400 milijardi dolara kako bi okončala dugotrajno razdoblje deflacije a njezin potez rezultirao je naglim slabljenjem jena na najniže višegodišnje razine.