BERLIN - Vodeći njemački ekonomski instituti snizili su u četvrtak prognozu rasta najvećeg europskog gospodarstva u ovoj godini, napominjući da će njegov glavni oslonac biti domaća potražnja, dok bi u 2014. tempo rasta trebao naglo ubrzati zahvaljujući oporavku izvoza. Muenchenski Ifo, Ifw iz Kiela, Iwh iz Hallea i essenski RWE snizili su procjenu ovogodišnjeg rasta na 0,8 posto, s jedan posto koliko su prognozirali u listopadu. Ističu da njihova revizija odražava potrebu gospodarstva da nadoknadi pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju. U 2014. rast bi trebao ubrzati u 1,9 posto. "Uzlazna tendencija ponovno se pojavila u njemačkom gospodarstvu u proljeće 2013.", ističu instituti u polugodišnjem izvješću. Njemačko gospodarstvo dugo je odolijevalo krizi u eurozoni da bi u 2012. usporilo. U posljednjem tromjesečju BDP je pao za 0,6 posto. Ekonomisti ipak očekuju da će Njemačka izbjeći recesiju i ostvariti slab rast u prva tri mjeseca ove godine. Prognoza instituta za 2013. još je uvijek dvostruko viša od prognoze vlade kancelarke Angele Merkel koja očekuje rast gospodarstva za 0,4 posto u ovoj i za 1,6 posto u 2014.
BUKUREŠT - Rumunjska trenutno nema ciljni datum za uvođenje eura, iako njezini čelnici kažu da je priključivanje monetarnoj uniji ključni cilj zemlje. Rumunjska novinska agencija Mediafax piše da će rumunjska vlada prvi puta predati Europskoj komisiji izvješće o napretku u ispunjavanju uvjeta za uvođenje eura bez ciljnog datuma. Raniji cilj Rumunjske bio je 2015., ali predsjednik Traian Basescu kazao je prošli mjesec da je datum sada "neizvediv". Premijer Victor Ponta procijenio je prošli mjesec da bi 2020. bila puno realističnija. On je u srijedu kazao da "ulazak u eurozonu ostaje ključni cilj za Rumunjsku". "Međutim, ne možemo ući slabo pripremljeni, jer bi to prije svega bilo loše za nas a i za druge članice eurozone", prenosi Mediafax Pontu. Rumunjska mora uvesti euro po odredbama pristupnog ugovora iz 2007., ali ne postoji krajnji rok. Zemlja je smanjila proračunski manjak ispod 3 posto BDP-a, što je jedan od uvjeta za ulazak u eurozonu. Međutim, uporno se ne ispunjavanju ciljevi dogovoreni s MMF-om i EU-om o imenovanju profesionalnih menadžera i privatizaciji državnih kompanija.
ZAGREB - Europski regulatori planiraju ubrzati pripreme za uspostavu jedinstvenog europskog tržišta telekomunikacijskih usluga kako bi te dalekosežne reforme bile usvojene do kraja mandata ovog saziva Europskog parlamenta, piše Financial Times. Nacrt prijedloga bit će objavljen u lipnju, umjesto na jesen kako je prvotno bilo planirano. Uspostava jedinstvenog europskog tržišta telekomunikacijskih usluga prioritet je povjerenice za digitalni razvoj Neelie Kroes i Bruxelles želi ubrzati taj proces kako bi plan bio usvojen prije izbora za Europski parlament 2014. Dužnosnici upoznati s tim pitanjem napominju da se još ne može sa sigurnošću govoriti o pojedinostima prijedloga koje priprema Kroes, no radi se na idejama koje bi trebale omogućiti lakša prekogranična spajanja kompanija te potaknuti razvoj jedinstvenog potrošačkog tržišta.
MADRID - Udio nenaplativih kredita u španjolskim bankama smanjen je u veljači na 10,39 posto ukupnog kreditnog portfelja, s 10,78 posto koliko je iznosio u siječnju, podaci su središnje banke. U službenom priopćenju Banco de Espana navodi da je iznos nenaplativih kredita pao nakon što su nacionalizirane banke prebacile toksičnu imovinu u takozvanu 'lošu' banku. Iznos je u veljači smanjen za 8,8 milijardi eura u odnosu na siječanj, na 161,9 milijardi eura.
BRUXELLES - Crno tržište cigareta u Europskoj uniji poraslo je u 2012. šestu godinu zaredom, rezultirajući s preko 12 milijardi eura gubitaka u smislu trošarina, objavila je konzultantska skupina KPMG. Iako je potrošnja cigareta 2012. pala za 5,7 posto, prodaja krijumčarenih cigareta se povećala. Potrošnja ilegalnih cigareta iznosila je ukupno 65 milijardi eura prošle godine. Godišnje izvješće poduprla je duhanska kompanija Philip Morris, kao dio dogovora iz 2004. s europskim regulatorima. Tvrtka kaže da je nedopuštena prodaja cigareta, koja uključuje cigarete proizvedene samo s ciljem krijumčarenja kao i lažna pakiranja koja se prodaju kao poznati brendovi, narasla najviše u V.Britaniji, Grčkoj, Italiji i Estoniji. Veliki dio ilegalne prodaje cigareta vode skupine koje se bave organiziranom kriminalom, privučene mogućnostima velikog profita za niske eventualne kazne, kaže tvrtka. Europska komisija postigla je od 2004. do 2010. više financijskih dogovora s proizvođačima duhana poput Philipa Morrisa, Imperial Tobacca, Japan Tobacca i British American Tobacca, u borbi protiv krijumčarenja cigareta.
TOKIO - Japanski trgovinski manjak učetverostručen je u ožujku budući da je slabiji jen osjetno poskupio uvoz goriva, ali je istodobno pomogao izvoznicima, pokazali su podaci objavljeni u četvrtak. Vrijednost uvezenih roba i usluga nadmašila je tako u ožujku vrijednost izvoza za 362,4 milijarde jena (3,7 milijardi dolara), čime je ta razlika učetverostručena u odnosu na isto razdoblje godinu prije. U istom je razdoblju tečaj jena prema dolaru oslabio čak 16 posto, što je znatno povećalo troškove uvoza fosilnih goriva čije su cijene iskazane u američkoj valuti a Japan ih je prisiljen uvoziti. Izvoz je u ožujku porastao 1,1 posto, na 6.270 milijardi jena, potpomognut 7-postotnim skokom isporuka u SAD. Uvoz je pak poskočio 5,5 posto, na 6.630 milijardi jena, uz povećanu nabavu sirove nafte za sedam posto, te ukapljenog prirodnog plina za 8,8 posto.
LJUBLJANA - Po ocjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Slovenija će ove godine zabilježiti proračunski deficit u visini 6,9 posto svog BDP-a, što je znatno više od zadnjih procjena Europske komisije od 5,1 posto BDP-a, podatak je iz publikacije "MMF Fiscal Monitor" koji prenose slovenski mediji. Za iduću godinu MMF Sloveniji prognozira smanjivanje deficita na 4,3, a u 2015. na 4,1 posto BDP-a. Pri tome MMF upozorava da će država trebati dodatna sredstva za sanaciju stanja u bankama. Slovenska premijerka Alenka Bratušek u više je svojih zadnjih istupa naglasila da je smanjivanje deficita u sklopu stabilizacije javnih financija jedan od prioriteta njene vlade, ali da je nerealno očekivati smanjenje deficita na 3 posto BDP-a u samo dvije godine, jer to u tako kratkom roku nije uspjelo ni drugim europskim državama. Slovensko ministarstvo financija objavilo je u srijedu podatak prema kojemu je slovenski proračun u prva tri mjeseca ove godine imao 648 milijuna eura deficita iako je parlament u proračunskom dokumentu, za cijelu 2013. godinu predvidio proračunski manjak u visini jedne milijarde eura.
PARIZ - Turkish Airlines je zainteresiran za kupnju zrakloplova superjumbo Airbus A380 i zrakoplova širokog trupa A350 pod uvjetom da proizvođač zrakoplova dade dobru ponudu, rekao je predsjednik uprave Hamdi Topcu u razgovoru za francuski list Les Echos. Turkish Airlines nedavno je od Airbusa naručio 117 uskotrupnih zrakoplova, uključujući 82 narudžbe i opcije za kupnju još 35 zrakoplova u razdoblju od 2015. do 2020. Airbusov izvršni direktor Fabrice Bregier izjavio je jučer za vrijeme posjeta Turskoj da očekuje da će Turkish Airlines u konačnici naručiti zrakoplove tipa A380 dok je izvršni direktor zrakoplovne kompanije Temel Kotil rekao da trenutno ne vidi potrebe za time. "Narudžbom su pokrili potrebe tvrtke do 2020. godine. Što se tiče razdoblja iza toga, namjeravamo finalizirati sve naše planove nabave krajem godine", rekao je Topcu. "Ipak, i dalje smo zainteresirani za zrakoplove tipa A380 i A350. Ako nam Airbus ponudi dobre prilike, mi ćemo ih iskoristiti i donijeti odluke u nekoliko dana. Ovisi o Airbusu", dodao je Topcu.
PARIZ - Najveći europski lanac trgovina Carrefour izvijestio je o sporijem rastu usporedivih prihoda u prvom tromjesečju zbog teških uvjeta u Španjolskoj i Italiji, ali i pogoršanja rezultata u hipermarketima u matičnoj Francuskoj. Drugi po veličini maloprodajni lanac u svijetu, nakon američkog Wal-Marta, objavio je da su mu prihodi u prvom tromjesečju iznosili 20,8 milijardi eura. Ukoliko se izuzme utjecaj valutnih tečajeva i goriva, prihodi su porasli za 0,2 posto, u usporedbi s 0,4-postotnim rastom u četvrtom tromjesečju 2012. U Francuskoj su prihodi bili niži za 1,4 posto, nakon 0,8-postotnog pada u četvrtom tromjesečju, također pogođeni negativnim kalendarskim i nepovoljnim vremenskim uvjetima. Pozorno praćena prodaja u Carrefourovim francuskih hipermarketima pala je za 2,9 posto, nakon 2-postotnog pada u četvrtom tromjesečju. Carrefourovo matično tržište, ono francusko, na kojem ostvaruju više od 40 posto ukupne prodaje, ključan je pokazatelj za ulagače pri procjeni hoće li Carrefour napokon prebroditi loše godine u Europi gdje hipermarkete pritišće konkurencija specijaliziranih trgovina i trendovi lokalne ili online kupovine.
LONDON - Nakon rekordnog gubitka početkom tjedna, cijena zlata ponovno je u četvrtak oštro pala, primaknuvši se najnižim razinama u dvije godine, što otvara pitanje je li to privremeni poremećaj na tržištu ili početak trenda u kojemu će zlato izgubiti ponešto od svoga sjaja. Pad cijene zlata došao je potpuno neočekivano. U anketi Reutersa u siječnju, u kojoj je sudjelovalo 37 analitičara, očekivalo se da bi ove godine cijena tog plemenitog metala mogla dosegnuti rekordne razine. Time bi se nastavio dugoročni trend koji traje već 12 godina, tijekom kojih je cijena zlata porasla s 250 dolara po unci, na početku ovog stoljeća, do 1.920 dolara u rujnu 2011. Međutim, od početka godine cijena zlata potonula je otprilike 20 posto, što je ponajviše posljedica njezinog pada u posljednjih tjedan dana. Prošloga je petka cijena zlata na svjetskom tržištu potonula 5,2, a u ponedjeljak 8,4 posto, što je njezin najveći dvodnevni gubitak u posljednjih 30 godina. Pritom je u utorak cijena unce zaronila na samo 1.321 dolar, najnižu razinu u više od dvije godine.
LONDON - Cijene barela nafte stabilizirale su se u četvrtak nadomak razini od 99 dolara nakon snažnih kolebanja na međunarodnim tržištima, poduprte zabrinutošću za opskrbu i povratku ulagača na tržište nakon rasprodaja koje su ocijenili pretjeranima. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 1,20 dolara, na 98,89 dolara. Tijekom dana oscilirala je između 96,75 i 99,10 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po dolar višoj cijeni, od 87,68 dolara, koja je nakratko potonula i na samo 85,61 dolar. U prvoj polovini tjedna cijene nafte pale su na novu najnižu razinu u devet mjeseci u sklopu pada na širim tržištima roba, budući da je ulagače zabrinuo neočekivano slab kineski gospodarski rast u prvom tromjesečju. Potom su se vratili na tržište, zaključivši da je silazni trend posustao. Dodatnu potporu cijenama pružila je i zabrinutost za opskrbu, nakon što je Royal Duttch Shell jučer objavio da je nigerijska opskrba smanjena za 150.000 barela dnevno zbog popravaka na cjevovodima Nembe Creek. Tony Machacek iz Jefferies Bache upozorava ipak da ima prostora za daljnji pad cijena u sljedećim danima.
NEW YORK - Zbog slabih poslovnih rezultata kompanija, na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica ponovno oštro pale, već drugi puta ovoga tjedna, što bi moglo značiti da počinje dugo očekivana korekcija na niže. Dow Jones indeks skliznuo je 0,94 posto, na 14.618 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,43 posto, na 1.552 boda, a Nasdaq indeks 1,84 posto, na 3.204 boda. Među najvećim je gubitnicima, s padom od 1,9 posto, bio S&P indeks financijskog sektora jer su ulagače razočarali slabiji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati Bank of America. Cijena dionice te banke potonula je 4,7 posto. Nakon objave poslovnih izvješća, znatno su pale i cijene dionica internetske trgovine eBay, kao i proizvođača čipova SanDisk. Od 56 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa koje su dosad objavile poslovna izvješća, samo 48 posto njih nadmašilo je očekivanja analitičara, premda su ona vrlo niska. Kako se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, ulagači se plaše slabljenja globalne potražnje, pa su jučer ponovno oštro pale cijene nafte i sirovina.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica i ostale rizične imovine jutros pale, nakon jučerašnjeg oštrog pada na Wall Streetu i europskim tržištima, jer ulagače zabrinjava slabljenje najvećih svjetskih gospodarstava. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,1 i 1,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 0,3 posto. Na Wall Streetu je jučer S&P 500 indeks ponovno potonuo više od 1 posto, drugi puta od početka tjedna, zbog slabijih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata niza kompanija i banaka. Oštro su jučer pale i cijene dionica na europskim burzama, zaronivši na najniže razine u ovoj godini, jer se recesija u gospodarstvu eurozone produbljuje, dok se rast najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog, usporava. Strahovanja da će to izazvati pad globalne potražnje pritisnula su tržište metala, pa je jutros cijena zlata pala više od 1, a bakra više od 2 posto, nakon što su već u ponedjeljak oštro potonule.