ZAGREB - Predsjednik Ivo Josipović primio je u petak glavnog tajnika Vijeća Europe Thorbjorna Jaglanda koji je pozdravio ulazak Hrvatske u EU te postignuća RH na području ljudskih prava i zaštite nacionalnih manjina što je u posebnom interesu Vijeća Europe, priopćio je Ured predsjednika. Predsjednik Josipović je Jaglandu zahvalio na dobroj suradnji s Vijećem Europe iz koje su proizašla vrlo dobra rješenja koja se uspješno primjenjuju u RH. Sugovornici su razgovarali o unapređenju položaja manjina s posebnim naglaskom na integraciju Roma u hrvatsko društvo. Također se razgovaralo i o položaju Hrvatske u kontekstu budućeg članstva u EU i njezina djelovanja u jugoistočnoj Europi gdje Hrvatska svojim iskustvom može biti primjer zemljama regije u rješavanju preostalih pitanja na njihovu putu u euroatlantske organizacije.
ZAGREB - Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sastala se u petak s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjornom Jaglandom, s kojim je razgovarala o hrvatskom putu u EU, na kojem je jedan od prvih koraka bilo i pristupanje RH Vijeću Europe 1996. godine, i nastavku europskog procesa na države regije. Pusić je Jaglanda izvijestila o hrvatskom putu približavanja Europskoj uniji i istaknula važnost potpore koju Vijeće Europe pruža državama u procesu izgradnje institucija države. Jagland je ministricu podsjetio na prioritete Vijeća Europe, a to su borba protiv korupcije, borba protiv netolerancije i govora mržnje, osiguranje i poštivanje medijskih sloboda, zaštita prava manjina te na aktivnosti koje Vijeće Europe provodi u regiji, prvenstveno u BiH i na Kosovu.
ZAGREB - Između Hrvatske i Maroka nema otvorenih pitanja i to je dobra osnova za razvoj bilateralnih odnosa, kazao je u petak predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko nakon sastanka s marokanskim ministrom vanjskih poslova Saadom dine El Otmanijem, istaknuvši da je Hrvatska zainteresirana za suradnju s Marokom na političkom, gospodarskom i parlamentarnom planu, priopćeno je iz Sabora. El Otmani je kazao da Maroko ima čvrstu volju za konsolidaciju i poboljšanje odnosa dviju zemalja, ocijenivši političku suradnju izvrsnom. Dvije zemlje, kako je kazao, imaju vrlo bliske stavove o regionalnim i međunarodnim pitanjima te se suglasio kako je to dobra osnova za poboljšanje odnosa na gospodarskom, parlamentarnom i drugim područjima.
SARAJEVO - Europska komisija preporučila je vlastima Bosne i Hercegovine da što prije s Hrvatskom potpišu sporazum o suradnji u procesuiranju slučajeva ratnih zločina, objavljeno je u petak iz sjedišta delegacije Europske unije u Sarajevu. Ova preporuka dana je u sklopu revizije ukupnog stanja u bosanskohercegovbačkom pravosuđu, koje je analizirano na sastanku predstavnika Europske komisije i vlasti BiH održanog ovog tjedna u Brčkom. Kako je navadeno, Europska komisija čestitala je vlastima BiH na potpisivanju sporazuma sa Srbijom o suradnji na procesuiranju ratnih zločina, a sada očekuje da to isto bude urađeno i s Hrvatskom.
DUBLIN - Ministri financija eurozone dali su u petak potporu 10 milijardi vrijednom paketu pomoći Cipru, a Europska komisija je poručila da će pokušati pomoći oporavku ciparskog gospodarstva kroz učinkovitije korištenje europskih strukturnih fondova. Potpora ministara omogućuje nekolicini zemalja eurozone, uključujući Njemačku i Finsku, da u nacionalnim parlamentima zatraže pristanak za trogodišnji paket pomoći, kako bi se sporazum o zajmu s Nikozijom potpisao do 24. travnja. Prvu tranša zajma, od kojeg 9 milijardi eura daju zemlje eurozone, a jednu milijardu eura Međunarodni monetarni fond (MMF), Nikozija bi trebala primiti sredinom svibnja.
VATIKAN - Uoči očekivanih promjena u vatikanskoj administraciji, papa Franjo je u petak održao svoj prvi sastanak s osobljem Državnog tajništva koje se prošle godine našlo u središtu skandala zbog curenja dokumenata koji su ukazivali na koruptivne radnje u Kuriji. Odluka o nasljedniku kardinala Tarciscioa Bertonea na čelu Državnog tajništva biti će jedna od njegovih najvažnijih odluka jer ća ta osoba biti ključna za stvaranje poniznije i skromnije Crkve nakon razdoblja obilježenog skandalima. Na Bertonea se svaljuje velika krivica jer nije uspio spriječiti brojne neugodne situacije i unutarnje borbe u Crkvi tijekom osmogodišnjeg pontifikata pape Benedikta XVI.
PODGORICA - Crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio je u petak da je vlada spremna sa svim društvenim subjektima rješavati sva otvorena politička pitanja, a to se odnosi i na aktualna sporenja oko interpretacije rezultata predsjedničkih izbora. "Vlada je spremna u suradnji s drugim institucijama i svim političkim subjektima na crnogorskoj sceni rješavati sva otvorena politička pitanja. To se odnosi i na aktualna različita sporenja povodom interpretacija rezultata predsjedničkih izbora. Vlada će se beskompromisno zauzimati za rješenja koja će efikasno i transparetno jamčiti mir i stabilnost za sve građane, za očuvanje pravnog poretka, što je uvjet za dalje reforme i prosperitet naše države", rekao je Đukanović.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina dobila je nešto više od dva milijuna eura kako bi financirala novi val povratka izbjeglica u tu zemlju, što je ujedno početak provedbe plana usvojenog na regionalnoj donatorskoj konferenciji koja je u travnju 2012. godine održana u Sarajevu, objavilo je u petak Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Kako se dodaje, skupština donatora koja upravlja posebnim fondom utemeljenim nakon sarajevske konferencije, uz koordinaciju Razvojne banke Vijeća Europe, odobrila je 8. travnja Bosni i Hercegovini uporabu dva milijuna i 35 tisuća eura. Iz tog će se izvora osigurati građevinski materijal za dvadeset obitelji izbjeglih iz Hrvatske koje su se odlučile trajno naseliti u BiH te pomoć u obnovi po sistemu "ključ u ruke" za 150 obitelji iz BiH, od kojih je 100 onih koje se vraćaju u tu zemlju iz Hrvatske, Srbije ili Crne Gore.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso poslao je u petak pismo mađarskom premijeru Viktoru Orbanu u kojem je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog najnovijih promjena mađarskog ustava. Mađarski je parlament 11. ožujka prihvatio promjene ustava, koje između ostaloga, ograničavaju ovlasti ustavnog suda i ponovno uvode mjere koje je ustavni sud u posljednje vrijeme odbacio. Prema novim ustavnim odredbama ustavni sud ne može odbaciti zakone koji su doneseni dvotrećinskom većinom, ne može više odlučivati o sadržaju zakona nego samo o formi i ne može se pozivati na svoju sudsku praksu od prije 1. siječnja 2012. godine kada je novi ustav stupio na snagu.
BRUXELLES - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy odlučio je sazvati summit čelnika Europske unije 22. svibnja na kojem će se razgovarati o borbi protiv poreza i fiskalne evazije. "Odlučio sam staviti borbu protiv fiskalne evazije na dnevni red Europskog vijeća 22. svibnja", poručio je u petak u video poruci Van Rompuy. On je procijenio da godišnje EU izgubi 1 bilijun eura zbog izbjegavanja poreza, što je jednako BDP-u Španjolske i daleko više od 400 milijardi eura, koliko treba izdvojiti za financijsku pomoć Grčkoj, Irskoj, Portugalu i Cipru. Pitanje utaje poreza postalo je iznimno aktualno nakon pokretanja "Offshore-Leaksa", objave tajnih podataka u 46 svjetskih medija o fantomskim tvrtkama koje su bogati pojedinci osnovali u poreznim utočištima, poput Djevičanskih otoka, Sejšela, Kajmanskih otoka kako bi izbegli plaćanje poreza u svojim zemljama.
WASHINGTON/MOSKVA - SAD je u petak uveo gospodarske sankcije protiv 18 ruskih državljana i državljana iz još tri zemlje iz Zajednice neovisnih država (ZND) zbog sumnje u umiješanost u smrt u pritvoru Sergeja Magnitskog, odvjetnika koji je radio kao savjetnik zapadne zaklade za ulaganja Hermitage Capital. Magnitski je preminuo u moskovskom zatvoru u studenom 2009. nakon 11 mjeseci pritvora u kojem je bio podvrgnut mučenju. Imena osoba, čije funkcije i zanimanja nisu precizirani, objavljena su na crnoj listi američkog ministarstva financija. Rusija je reagirala odmah nakon objave tog popisa, osudivši potez SAD-a. "Ta će odluka samo pridonijeti negativnom trendu u rusko-američkim odnosima koji su se u posljednje vrijeme ionako komplicirali", doznaje Interfax iz izvora u ruskom ministarstvu vanjskih poslova. Isti izvor dodaje da američki potez daje za pravo ruskoj strani da odgovori istom mjerom.
JUBA - Sudanski predsjednik Omar al-Bašir u petak je prvi put posjetio glavni grad Južnog Sudana prvi put nakon 2011., kada je ta zemlja proglasila neovisnost, što je znak pomirbe nakon oružanog sukoba 2012. oko prava na korištenje naftnog bogatstva, prenose agencije. Bašira, koji je u grad Jubu doputovao s ministrima, među njima i s ministrom za naftu, dočekao je njegov kolega po dužnosti Salva Kiir. Južni Sudan stekao je neovisnost nakon građanskog rata od 1983. do 2005. s dva milijuna žrtava između središnje vlasti u Kartumu i pobunjenika južnog Sudana kojima je Kiir bio jedan od zapovjednika.