ZAGREB - Vlada je danas Saboru poslala prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna kojim se prihodi proračuna smanjuju za 253,9 milijuna kuna, na ukupno 113,4 milijarde kuna, a rashodi se smanjuju za 874 milijuna kuna, na 123,6 milijardi kuna. Glavni razlog rebalansa proračuna je korekcija projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini s 1,8 posto na 0,7 posto, istaknuo je na sjednici Vlade zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Rebalansom se, kaže, nastavlja fiskalna konsolidacija, jer se proračunski deficit smanjuje s ranije planiranih 10,9 milijardi kuna na 10,2 milijarde kuna. Time će deficit s 3,2 posto BDP-a biti smanjen na 3 posto BDP-a. Također, manjak proračuna konsolidirane opće države iznosit će 11,5 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a, što je 0,5 postotnih bodova manje nego što je dosad bilo predviđeno. Predloženim rebalansom, rashodi su smanjeni ministarstvima gospodarstva za 270 milijuna kuna, obrane za 153 milijuna kuna, poljoprivrede za 130 milijuna kuna, zdravlja za 120 milijuna kuna. Rebalansom je smanjenje prihoda predviđeno i kod Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za 107 milijuna kuna, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za 104 milijuna kuna te Ministarstva poduzetništva i obrta za 35 milijuna kuna. Povećanje rashoda predviđeno je samo kod Vlade za 5,2 milijuna kuna te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u iznosu od 40 milijuna kuna, dok su ministarstva financija te rada i mirovinskog sustava obavili preraspodjele ne mijenjajući svoj limit. Lalovac je naglasio da nisu dirane ni plaće niti mirovine, već je dinamika ostvarivanja nekih kapitalnih projekata "samo postavljena u realnije okvire".
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog izmjena Zakona o kreditnim institucijama kojima se taj zakon usklađuje s direktivama EU-a te se mijenja način definiranja visine i dinamike isplate menadžerskih bonusa. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je da se predloženim izmjenama zakon usklađuje s relevantnim direktivama EU-a koje se prvenstveno odnose na smanjenje izlaganja bankarskog sektora rizicima. EU je zaključila da je jedan od osnovnih uzroka postojeće krize pretjerano izlaganje banaka rizicima, a tome su doprinijeli i neadekvatni sustavi nagrađivanja članova uprava i drugih važnih radnika. Zbog toga se uvode promjene u sustav menadžerskih bonusa pa se ti bonusi više neće moći isplaćivati odjedanput u gotovini, nego kroz duže vremensko razdoblje i kroz neke druge financijske instrumente, kaže Lalovac. Vlada izmjenama zakona ne propisuje koliki će biti ti bonusi, nego će se visina i dinamika njihove isplate definirati podzakonskim aktima, odnosno odlukom HNB-a. Izmjene zakona predviđaju i tješnju suradnju HNB-a s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u vezi razmjene informacija. Također se jačaju unutarnje kontrole banaka i postrožuju uvjeti za članstvo u nadzornim odborima banaka, pa će ubuduće svi novi članovi nadzornih odbora trebati suglasnost HNB-a, a postojeći članovi morat će se uskladiti do ožujka 2014. Izmjene su vezane i uz odredbe o zaštiti potrošača, tako da će banke morati puno jasnije i transparentnije poslovati s građanima kod odobravanja kredita, ističe Lalovac.
ZAGREB - Vlada je danas odlučila da će država u svoje vlasništvo preuzeti četiri tvrtke iz sastava Grupe 3. maj - 3. maj Motori i dizalice, 3. maj Tvornica industrijske brodske opreme (TIBO) , 3. maj Ugostiteljstvo i 3. maj STIM, a čime se stvaraju preduvjeti za privatizaciju riječkog 3. maja. Sukladno pismu namjere pulskog Uljanika, koji je iskazao interes za kupnju samo dionica matičnog društva 3. maj, a ne i dionica i poslovnih udjela ovisnih društava u Grupi 3. maj, predloženo je da se dionice i poslovni udjeli četiri ovisna društva prenesu u stopostotno vlasništvo države, bez naknade, objasnio je na sjednici Vlade ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. "Time se otvaraju vrata za daljnje pregovore s Uljanikom u pripremi teksta ugovora o kupoprodaji 3. maja, a koji bi se trebao zaključiti tijekom svibnja", kazao je Vrdoljak. Uskoro se može očekivati i privatizacija IPK Tvornice ulja Čepin za koju su pristigle dvije obvezujuće ponude, a potpunijom je, kaže Vrdoljak, ocijenjena ponuda osječke tvrtke Mambo, koja je u sastavu Žito grupe. Uz ponudu tvrtke Mambo, za kupnju 81,48 posto dionica IPK Tvornice ulja Čepin pristigla je i ponuda američkog društva PS International. Povjerenstvo je ponudu tvrtke Mambo, iz sastava Žito grupe, ocijenilo potpunijom i preciznijom, ta tvrtka planira nastaviti proizvodnju i u iduće dvije godine investirati 295 milijuna kuna, kazao je Vrdoljak dodajući kako bi u sljedećih nekoliko tjedana trebalo ispregovarati i konačni tekst ugovora.
VARAŽDIN - Varaždinska županija uputila je danas hitan apel Vladi, ministarstvima financija i gospodarstva te HBOR-u da se varaždinskoj tekstilnoj tvrtki Varteks d.d. u roku od nekoliko dana omogući interventni kredit u iznosu od 1,5 milijuna eura za prevladavanje trenutne nelikvidnosti. Zaključak je to sa današnje Županijske skupštine u sklopu rasprave o aktualnoj situacije u Varteksu. Kako je naglasio varaždinski župan Predrag Štromar, taj je iznos nužan za očuvanje radnih mjesta i proizvodnje budući da zbog nelikvidnosti tvrtka nije u mogućnosti nabavljati sirovine za proizvodnju. Povjerenik predstečajne nagodbe Antun Mišanović izvijestio je da predstečajna nagodba ide svojim tijekom i slijedeće ročište trebalo bi se održati za dvadesetak dana. Do tada ispitati će se sve tražbine, nakon čega će se glasati oko nagodbe, rekao je Mišanović te zaključio kako je do sada ispitano, odnosno potvrđeno od strane vjerovnika, 580 milijuna kuna tražbina. Apelu za spas Varteksa priključila se i saborska zastupnica i zamjenica gradonačelnika Natalija Martinčević na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Varaždina ustvrdivši da u ovom trenutku spas varaždinske tekstilne tvrtke ovisi o Zagrebačkoj banci te najavila sastanak čelnih ljudi grada i županije s premijerom Zoranom Milanovićem od kojeg će također tražiti pomoć u spašavanju Varteksa. Istaknula je kako je s državom dogovoreno da svoja potraživanja pretvori u vlasnički udio od 25 posto, dok je s HBOR-om dogovoreno da će omogućiti tvrtci kredit u istom iznosu kao i poslovna banka.
ZAGREB - OTP banka je u prošloj godini ostvarila neto dobit nakon oporezivanja u visini od 100 milijuna kuna, a ukupna bilanca te banke u 2012. je rasla za 4,2 posto te je na kraju godine iznosila 13,3 milijarde kuna, objavili su danas iz OTP banke. Iz OTP banke ističu da su u prošloj godini, unatoč nepovoljnim trendovima u okruženju i suprotno trendu ukupnog bankarskog sustava, održali profitabilnost poslovanja na razini iz 2011. godine te su ostvarili povrat na prosječni kapital od 6,86 posto, što je iznad povrata ukupnog sustava (4,84 posto). Ostvareni rezultat temeljen je na čvrstoj osnovi, odnosno na porastu operativne dobiti u visini od 9 posto, zahvaljujući porastu ostvarenih neto prihoda od kamata i naknada te umjerenom rastu operativnih troškova.
ZAGREB - Nedostatak vijesti koje bi potaknule investitore na aktivnost danas je na Zagrebačkoj burzi rezultirala vrlo niskim prometom i blagim padom Crobexa, pri čemu jedino sektor transporta ostvaruje dobitak. Oko 12,00 sati Crobex je bio u minusu 0,24 posto, na 1.989 bodova, a Crobex10 0,02 posto, na 1.109 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 1,72 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna manje nego jučer oko podneva. Svi sektorski indeksi danas su u blagom minusu, izuzev Crobextransporta, koji je u plusu 0,91 posto. Ponajviše se to zahvaljuje nastavljenom rastu cijena dionica brodarskih kompanija. Danas je cijena dionice Jadroplova porasla 7 posto, Atlantske plovidbe 3,7 posto, Uljanik plovidbe 2,8 posto, a Tankerske plovidbe gotovo 1 posto. Od početka mjeseca, pak, dionica Jadroplova na dobitku je čak 34 posto, Atlantske plovidbe 33 posto, Tankerske plovidbe 13 posto, a Uljanik plovidbe 12 posto. Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, s prometom od svega 284.000 kuna. Cijena joj je oslabila pola posto, na 215,52 kune.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna bilježi blage promjene prema tečajevima važnijih svjetskih valuta pa je tako prema euru ojačala za neznatnih 0,008 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenuje od sutra, iznosi tako 7,586312 kune. Osim eura, u odnosu na jučerašnju tečajnu listu smanjen je još i tečaj američkog dolara, i to za 0,03 posto, te srednji tečaj dolara iznosi 5,872213 kuna. Tečaj švicarskog franka povećan je pak za blagih 0,008 posto, na 6,213196 kuna po srednjem tečaju, a britanske funte za 0,29 posto te njen srednji tečaj iznosi 8,919826 kuna.