ZAGREB/LUXEMBOURG - Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji pogoršala se u siječnju, pokazali su u srijedu desezonirani podaci europskog statističkog ureda. U eurozoni je proizvodnja u siječnju pala za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec a u istom se postotku smanjila i u 27 članica Europske unije, objavio je Eurostat. Ujedno su revidirani podaci za prosinac koji sada pokazuju nešto snažniji rast i u eurozoni i u EU27, za 0,9 odnosno 0,8 posto. Proizvodnja kapitalnih dobara u obje zone smanjila se za 1,2 posto a umanjena je i proizvodnja energije, za jedan posto u eurozoni i za 1,2 posto u EU. Podršku je pružila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,9 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU. Među zemljama članicama čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, industrijska proizvodnja na mjesečnoj je razini pala u devet zemalja a porasla u njih devet. Najizrazitiji pad zabilježen je u Finskoj, od 4,1 posto, Luksemburgu, od 3,8 posto, i Latviji, od 3,5 posto. Najveći rast zabilježile su Litva, za 4,4 posto, Danska, za 4,3 posto, i Portugal, za 3,5 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja prema izračunu Eurostata u siječnju porasla za 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec kada se smanjila za 0,5 posto.
BRUXELLES/BEČ/KLAGENFURT - Austrijska vlada sprema se ovih dana na pregovore s Europskom komisijom o budućnosti nacionalizirane banke Hypo Alpe Adria, koja traži dulji rok za prodaju imovine u sklopu planiranog preustroja. Bruxelles je u posljednje vrijeme pojačao pritisak na vladu u Beču da ubrza proces preustroja posrnule banke kojoj je već isplaćeno 1,5 milijardi eura državne pomoći a trebala bi dobiti još 700 milijuna eura. Tako je povjerenik Europske unije za zaštitu tržišnog natjecanja Joaquin Almunia prošlog petka na skupu u organizaciji instituta Bruegel u Bruxellesu upozorio da "banka dobiva pomoć od države od 2008. a austrijske vlasti još nisu u stanju podstrti nam konačnu odluku ili uvjerljivi plan preustroja". "Potreban je opsežniji preustroj, kontrolirana likvidacija ili plan za kontrolirano gašenje. Još raspravljamo o tome", kazao je Almunia prema izvješću Reutersa. U Beču je poruka Almunije da se banka temeljito restrukturira ili likvidira odmah protumačena kao prijetnja zatvaranjem banke, izvijestila je jučer austrijska agencija APA. Austrijska vlada prošlog je vikenda podsjetila da će se o Hypou pregovarati sljedećih dana.
LJUBLJANA - Agencija Moody's snizila je dugoročnu ocjenu boniteta Nove Ljubljanske banke (NLB) sa B2 na Caa2, s negativnim izgledima, prenijeli su u srijedu slovenski mediji. Kao razloge za dodatno sniženje ocjene najvećoj slovenskoj banci, koja je u 92-postotnom vlasništvu države, Moody's navodi potrebu njene nove dokapitalizacije i nedostatak kratkoročne perspektive za banku da ponovo počne poslovati s dobitkom nakon više godina u kojima je zabilježila negativan rezultat. Po procjenama uprave za dokapitalizaciju će ove godine biti potrebno uložiti 400 milijuna eura. Moody's je bonitet NLB-a prošle godine snizio dva puta, zadnji put krajem srpnja. Tada je Moody's ocjenu boniteta NLB-a snizio za tri razine, s Ba2 na B2. Kako prenosi poslovni dnevnik "Finance", Moody's negativne izglede za NLB temelji na visokom udjelu loših kredita, koji su u kreditnom portfelju te banke koncem godine dosegli 28,2 posto ukupnog kreditnog plasmana. Zatim tu je i mogućnost da se taj postotak poveća zbog visoke zaduženosti poduzeća koja su komitenti NLB-a, a navodi i neizvjesnosti vezane na dokapitalizaciju slovenskih banaka u većinskom ili pretežitom vlasništvu države.
LJUBLJANA - Slovenska vlada odbacila je špekulacije da bi zbog smanjenih prihoda uskoro mogla postati upitna isplata obveza iz državnog proračuna. "Stanje proračuna je zadovoljavajuće, redovno podmirujemo sve obveze i ne vidim razloga zašto tako ne bi bilo i ubuduće", rekao je na konferenciji za novinare državni tajnik u ministarstvu financija Andrej Šircelj, koji nakon ostavke ranijeg ministra financija Janeza Šušteršiča vodi ministarstvo. Odgovarajući na pitanje novinara je li istina da bi već u travnju, zbog stanja proračuna, isplate iz proračuna mogle biti obustavljene, Šircelj je rekao da to nije točno. "Stanje sada zadovoljava, ali će idućih mjeseci biti ovisno o tome kakvu će proračunsku politiku voditi nova vlada", rekao je Šircelj, član Slovenske demokratske stranke (SDS) koju vodi odlazeći premijer Janez Janša. Mandatarka za sastav nove vlade Alenka Bratušek u četvrtak mora parlament izvijestiti o listi ministara u svojoj budućoj vladi koji bi u parlamentarnim odborima trebali biti predstavljeni idućeg tjedna. Sadašnji premijer Jnaša u više navrata izrazio zabrinutost da će nova vlada promijeniti mjere štednje koje je uvela njegova vlada.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija objavila je u srijedu paket mjera koje bi trebale osigurati putnicima u zračnom prometu nova i bolja prava na informacije, brigu i zamjenski prijevoz zbog kašnjenja leta, priopćeno je iz Bruxellesa. Istodobno, osigurat će se bolje žalbene procedure i provedbene mjere kako bi putnici doista mogli ostvariti svoja prava. Zakonski prijedlog razjašnjava siva pravna područja i uvodi nova prava gdje su ona potrebna. Pravila razjašnjavaju što se smatra iznimnim okolnostima pod kojima kompanije ne moraju platiti odštetu putnicima. Mehanički kvarovi na zrakoplovu nisu iznimne okolnosti, a prirodne katastrofe i štrajkovi kontrole letenja jesu. Što se tiče odšteta, pravo na financijsku naknadu aktivirat će se nakon najmanje petosatne odgode leta, s trenutačnih tri sata, na bilo kojem letu unutar EU-a ili međunarodnom letu kraćem od 3.500 kilometara. Za duže međunarodne letove, pravo na naknadu stjecat će se u slučaju odgode od devet sati na letu do 6.000 kilometara i 12 sati za duža putovanja. Cilj je dati kompanijama razumno vrijeme da riješe problem i potaknuti ih da nastave let, a ne otkažu, objavljuje EK.
BERLIN - Najveći njemački dobavljač električne energije E.ON objavio je da je u 2012. ponovo poslovao u plusu s 2,217 milijardi eura neto dobiti, u odnosu na 2,219 milijardi eura gubitka u godini ranije. Temeljna neto dobit, koja uključuje i jednokratne stavke, skočila je za 67 posto, na 4,187 milijardi eura. I operativna dobit, koja mjeri dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA), porasla je za 16 posto, na 10,786 milijardi eura. Prihodi su uvećani 17 posto, na 132,09 milijardi eura, objavio je E.ON. Među glavnim razlozima povećanja temeljne dobiti navode značajno poboljšanje poslovanja s veleprodajom plina, nakon ponovnog pokretanja pregovora s proizvođačima o ugovorima o nabavi. U 2011. E.ON-ovi rezultati bili su pritisnuti jednokratnim stavkama povezanim s ubrzanim njemačkim napuštanjem nuklearne energije. Pozitivni su faktori u 2012. bili prošireni proizvodni kapaciteti u Rusiji i mjere rezanja troškova a negativno su utjecale niže cijene i volumen prodaje u električnom poslovanju. Za 2013. prognoziraju EBITDA u rasponu od 9,2 do 9,8 milijardi eura i temeljnu neto dobit od 2,2 do 2,6 milijardi eura.
MADRID - Vlasnik Zare španjolski Inditex privukao je prošle godine potrošače željne modne odjeće na novim tržištima, povećavši neto dobit za 22 posto, dok su europski kupci zbog mjera štednje manje posezali za novčanikom. Najveći svjetski lanac trgovina odjećom, vlasnik osam modnih brendova, izvijestio je o neto dobiti u visini 2,4 milijarde eura u 2012. Neto prihodi porasli su mu 16 posto, na 15,9 milijardi eura. Kompanija je otvorila nove trgovine na 64 tržišta, među kojima i prve u Gruziji, Bosni i Hercegovini, Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji, Ekvadoru i Armeniji. Na kraju 2012. imala je 6.009 trgovina, 482 više nego na kraju 2011. Dodatno je proširila i mrežu internetskih trgovina koja sada obuhvaća 23 tržišta, uključujući Zarinu u Kini. Za ovu godinu planira i širenje na kanadsko tržište internetske prodaje. Zara će u sezoni jesen/zima 2013. otvoriti i internetsku trgovini u Ruskoj Federaciji. U priopćenju se navodi i da je u razdoblju od 1. veljače do 11. ožujka ove godine prodaja iskazana u lokalnim valutama i prilagođena za broj kalendarskih dana porasla za 12 posto.
ZUERICH - Vodeća svjetska agencija za zapošljavanje Adecco izvijestila je o oštrom padu neto dobiti u četvrtom tromjesečju, uz nešto niže prihode, što pripisuje ponajprije teškom gospodarskom okruženju u Europi. Neto dobit iznosila je 35 milijuna eura i bila je za 74 posto manja u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, priopćila je švicarska kompanija. Prihodi su smanjeni na 5,027 milijardi eura, s 5,194 milijarde eura u istom razdoblju godine ranije. Rezultate u četvrtom tromjesečju značajnije su pritisnuli troškovi restrukturiranja, u iznosu 46 milijuna eura, koji se odnose na integraciju dijelova poslovanja i smanjenje radnih mjesta. Slabim rezultatima poslovanja u Europi posebno je teško bila pogođena Francuska, s padom prihoda od 18 posto u četvrtom tromjesečju u usporedbi s istim razdobljem godine ranije. S druge strane, segment poslovanja na području Sjeverne Amerike zabilježio je solidan rast prihoda od osam posto. U cijeloj prošloj godini neto dobit grupe smanjena je za 27 posto, na 377 milijuna eura. Prihodi su pali na 20,536 milijardi eura, s 20,545 milijardi eura u godini ranije.
WASHINGTON - Potpora javnosti koju je američki predsjednik Barack Obama uživao nakon reizbora i inauguracije iščezla je u vrijeme kada je zbog sve većeg nezadovoljstva Amerikanaca načinom na koji vodi američko gospodarstvo Obamina popularnost ponovno pala na granicu od 50 posto, objavljuje The Washington Post. Nedugo nakon što je u prosincu prošle godine osvojio drugi predsjednički mandat, Obama je za 18 posto vodio ispred republikanskih kongresnika glede povjerenja u vezi s gospodarstvom. Sada je taj omjer 44 prema 40 posto u korist Obame, ali je udio onih koji ne vjeruju nikome značajno porastao, navodi list. Rezultati ankete upućuju na razočaranje Amerikanaca objema stranama zbog osjećaja da stvari loše funkcioniraju u Washingtonu u kojem od prosinca prošle godine traju borbe oko fiskalne krize i krize donošenja odluka. Gotovo dva tjedna nakon automatskog smanjenja proračuna, tanka većina Amerikanaca ne odobrava taj potez. Istovremeno, gotovo tri četvrtine ispitanika kažu kako ne osjećaju smanjenje u svom svakodnevnom životu, a manje od polovice očekuje pad obiteljskih prihoda ako se smanjenja nastave. Kao odgovornog za automatsko smanjenje proračuna 47 ispitanih navodi republikance u Kongresu, a 33 posto Obamu, pokazuju rezultati ankete.
LIMA - Peru uvodi ograničenja za komercijalni ribolov uz svoju obalu kako bi spriječio kolaps ribljeg fonda inćuna koji je doveden na dosad najniže grane, objavila je vlada u utorak. Vlada je izuzela golemi dio obale iz industrijskog ribolova s ciljem da se sačuva populacija inćuna koji se razmnožavaju u plitkim vodama. Veliki brodovi više ne mogu ribariti unutar pojasa od 16 kilometara od središnje i sjeverne obale Perua i unutar 11 kilometara na njezinu sjevernom dijelu. Ministrica gospodarstva Gladys Triveno rekla je da loša praksa, kao što je bacanje neželjenog ulova mladih riba kako bi se izbjegle kazne, u velikoj mjeri pridonijela smanjenju populacije inćuna. Zahvaćene su i druge riblje vrste jer se i one hvataju u mreže, dodala je. Većina peruanskih inćuna, ribe bogate proteinima, izvozi izvozi se u Kinu kao hrana za svinje ili u Europu za hranjenje riba u ribnjacima.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u srijedu pod pritiskom slabih poslovnih rezultata kompanija i konsolidacije nakon nedavnog uzleta a među gubitnicima izdvajao se komunalni sektor. Londonski FTSE pao je 0,86 posto na 6.454 boda, frankfurtski DAX porastao za 0,03 posto na 7.968 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,17 posto i iznosio 3.833 boda. Talijanska komunalna kompanija Enel, tvrtka za zapošljavanje Adecco, britanska sigurnosna grupa G4S i španjolski modni lanac Inditex nalaze se među kompanijama čije su dionice pale nakon objave poslovnih rezultata. Najviše je na gubitku bio talijanski Enel cijene čijih su dionica pale 5,6 posto nakon što je izvijestio o padu dobiti u 2012. i najavio još slabiju zaradu u tekućoj godini. Cijene dionica španjolske kompanije Endesa, u kojoj Enel drži 92 posto, također su oslabile, i to 5,1 posto. Poslovna izvješća komunalnih poduzeća pokazala su se najlošijima u tekućoj sezoni, budući da je čak 47 posto njih podbacilo .
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima iznad razine od 109 dolara, pritisnute prognozama o slabijem rastu potrošnje u ovoj godini. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala gotovo nepromijenjena, na 109,78 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 33 centa višoj cijeni, od 92,86 dolara. Naftna je tržišta pritisnulo blago pesimistično izvješće Međunarodne agencije za energetiku (IEA) u kojem se procjenjuje da će proizvodnja u Sjedinjenim Državama biti dovoljna zaštita od većine mogućih šokova u opskrbi. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) potvrdila je u redovnom mjesečnom izvješću prognozu rasta globalne potrošnje i još uvijek očekuje rast potrošnje za 840.000 barela dnevno u ovoj godini. Upozorili su ipak da bi rast potražnje mogao biti slabiji no što su prognozirali zbog gospodarske slabosti i najviše razine opskrbe iz SAD-a u protekla tri desetljeća.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer se ulagači plaše da trend rasta gubi na snazi, a ni najveća svjetska gospodarstva nisu baš u najboljoj formi, pa primjerice Britaniji prijeti recesija s trostrukim dnom. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros oslabio 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,5 i 0,8 posto. Južnokorejski Kospi indeks blago je porastao, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,6 posto. Nakon snažnog rasta cijena dionica od početka godine, zbog čega su najvažniji burzovni indeksi u svijetu dosegnuli rekordne ili najviše razine u više godina, posljednjih se dana trguje oprezno jer se ulagači plaše korekcije cijena na niže. Doduše, nema tako loših vijesti koje bi izazvale veći pad cijena, no nema ni tako dobrih vijesti koje bi podržale njihov daljnji uspon, kažu analitičari.
NEW YORK - Nakon sedam dana neprestanog rasta, na Wall Streetu je u utorak u opreznom trgovanju S&P 500 indeks blago pao, dok je Dow Jones skromnim dobitkom dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti, šesti dan zaredom. Dow Jones ojačao je 2 boda, ili 0,02 posto, na 14.450 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,24 posto, na 1.552 boda, a Nasdaq indeks 0,32 posto, na 3.242 boda. Zahvaljujući naznakama ubrzanja anemičnog rasta američkog gospodarstva i kvantitativnom popuštanju monetarne politike Feda, od početka godine Dow Jones indeks porastao je 10,3, a S&P 500 8,9 posto. No posljednjih je dana uspon cijena usporen, jer nema vijesti koje bi značajnije potaknule tržište. Uz to, ulagači se plaše korekcije na niže jer nisu sigurni da je tako snažan rast cijena dionica održiv.