ZADAR - Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec upozorio je danas da bi prihvaćanje prijedloga novog zakona o PDV-u po kojem bi obrtnici od početka 2014. bili obvezni obračunavati PDV po izdanim računima, a ne kao do sada po naplaćenim računima, bio krah za hrvatsko obrtništvo. Ako se ostvari najava ministra financija Slavka Linića iz novog zakona o PDV-u o obračunu PDV-a za obrtnike po izdanim računima, bio bi to krah za hrvatsko obrtništvo, ustvrdio je Ranogajec na 6. susret prijevoznika HOK-a u Zadru. "Hrvatska obrtnička komora učinit će sve da se to ne dogodi", poručio je predsjednik HOK-a. Ranogajec upozorava kako sto tisuća kuna nenaplaćenih računa znači da su obrtnici dužni 25 tisuća kuna PDV-a. "Mi taj novac nemamo. U ovom trenutku je više od 18.000 obrtnika koji su blokirani i iz razloga što se nisu mogli naplatiti. Njima će se pridružiti još minimalno 25 do 30 tisuća obrtnika. Koliko je to zaposlenih koji neće moći primati plaću, a neće se plaćati ni doprinosi u državni proračun. Mislim da je to početak kraja", kaže Ranogajec. Inače, u sklopu 6. susreta prijevoznika Hrvatske obrtničke komore, koji je održan u hotelu Kolovare u Zadru u organizaciji Ceha prijevoznika HOK-a, kroz stručna izlaganja i raspravu razmatrane se brojne teme vezane uz obavljanje prijevozničke djelatnosti, kao što su prijedlog novog zakona o prijevozu u cestovnom prometu, o osiguranju prijevozničke odgovornosti, obuci vozača, uvođenju fiskalnih blagajni te komercijalnim pogodnostima za obrtnike.
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) priopćila je danas da je zatečena izjavom premijera Zorana Milanovića da poslodavci zagovaraju izmjene Zakona o radu (ZOR) zato što bi "radnike tretirali kao stvari". Inzistiranje na navodnom antagonizmu radnika i poslodavaca promašeno je i štetno za cijelo društvo, jer su poslodavci i radnici partneri koji ovise jedni o drugima i dijele zajedničke interese ostvarivanja dobrih rezultata poslovanja kao preduvjeta za stvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta, ističe HUP u priopćenju. Vlada kao socijalni partner radnicima i poslodavcima ne bi smjela dodatno ohrabrivati navodni međusobni antagonizam već promovirati rad i poduzetničku kreaciju kao nerazdvojive temelje koji ruku pod ruku zajednički ostvaruju gospodarski rast i razvoj. HUP tvrdi da ne traži promjenu zastarjelog i rigidnog ZOR-a zbog partikularnih interesa poslodavaca već zbog zajedničkog interesa i poslodavaca i radnika. "Promjena ZOR-a nije toliko potrebna poslodavcima koliko je potrebna cijelom društvu, a prije svega onima koji se nalaze među gotvo 375.000 nezaposlenih", navode iz HUP-a i dodaju da o promjenama ZOR-a žele voditi odgovoran i konstruktivan dijalog sa socijalnim partnerima.
ZAGREB - Hypo Alpe-Adria-Bank (HAAB) u današnjem je tisku objavila poziv za iskazivanje interesa za kupnju tvrtki Grand Hotel Lav i Grand Marina Lav u Podstrani kod Splita. Prodaja tih tvrtki, u kojima je Hypo Alpe-Adria-Bank International AG jedini vlasnik, u skladu je s poslovnom strategijom orijentiranom na osnovni biznis odnosno bankarsko poslovanje, objašnjavaju u Hypo banci. Ističu da Hypo nije pod pritiskom niti u vremenskom tjesnacu zbog čega bi morao prodati navedenu imovinu i da će u prodajnom procesu u obzir uzeti samo kvalitetne partnere. Sama prodaja bit će provedena na otvoren, transparentan i nediskriminirajući način te u skladu s najboljim međunarodnim praksama, kažu u Hypo Alpe-Adria Bank. U pozivu se potencijalne kupce izvještava kako su dvije tvrtke koje se prodaju, vlasnice Le Meridien Lav Hotela, susjednog resorta i Marine te da te nekretnine zauzimaju ukupno 4,4 hektara. Agent prodaje je tvrtka Jones Lang LaSalle Hotels & Hospitality Group (JLLH & H), a iskazi interesa za sudjelovanje u procesu prodaje moraju se dostaviti do podneva, 5. travnja ove godine.
ZAGREB - Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji nastavlja padati, u siječnju je smanjen za 0,2 posto u odnosu na prosinac prošle godine, dok je na godišnjoj razini pao za 5,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Proizvodnost rada pak u siječnju je u odnosu na isti lanjski mjesec porasla za 11,3 posto. Prema područjima djelatnosti, u prvom je mjesecu ove u odnosu na prvi mjesec prošle godine broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji smanjen za 2,5 posto, u rudarstvu i vađenju za 3,7 posto, a najviše je pao u prerađivačkoj industriji, za 6 posto. U okviru prerađivačke industrije statistika najveći pad broja zaposlenih registrira u proizvodnji metala u kojoj je krajem siječnja ove godine bilo 22,1 posto manje zaposlenih nego krajem siječnja prošle godine. Po podacima DZS-a, u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine pad proizvodnosti rada zabilježen je u rudarstvu i vađenju i to za 6,7 posto, dok je proizvodnost rada porasla u prerađivačkoj industriji za 11,1 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 14,6 posto.
ZAGREB - Nastavlja se kriza građevinarstva o čemu govori pad broja izdanih odobrenja za građenje u prošloj u odnosu na 2011. godinu, kao i pad predviđene vrijednosti radova po tim odobrenjima, a u padu je i planirana stanogradnja. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2012. godine u Hrvatskoj je izdano 8.330 odobrenja za građenje, što je 13,2 posto manje u odnosu na 2011. godinu. To upućuje da će se nastaviti smanjenje građevinskih aktivnosti i to u većoj mjeri nego 2011. godine kad je pad broja izdanih odobrenja za građenje u odnosu na 2010. godinu iznosio 4,8 posto. Godinu ranije, pad je iznosio 14,1 posto. Pad broja dozvola utjecao je i na smanjenje ukupne vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim prošle godine. Ta je vrijednost iznosila 21,2 milijarde kuna, što je 12,7 posto manje nego 2011. godine. Godinu ranije, pad je iznosio 17,9 posto. Prema dozvolama za građenje izdanim prošle godine predviđena je gradnja 9.742 stana, što je 27,7 posto manje nego u 2011. godini. U 2011. u odnosu na 2010. godinu zabilježen je pak blagi rast od 0,7 posto.
ZAGREB - Erste&Steiermärkische Bank je u 2012. ostvarila neto dobit u iznosu od 482,7 milijuna kuna, a Uprava i Nadzorni odbor predlažu isplatu dividende u ukupnom iznosu od 146,2 milijuna kuna ili 8,61 kunu po dionici. Kako se navodi s jučer održane sjednice Nadzornog odbora, prošle je godine banka ostvarila neto dobit od 482,7 milijuna kuna, a prema prijedlogu o rasporedu dobiti u zadržanu dobit rasporedilo bi se 336,5 milijuna kuna, dok bi se 146,2 milijuna kuna rasporedilo za isplatu dividende. Dividenda se utvrđuje u iznosu od 8,61 posto nominalne vrijednosti dionice, što iznosi 8,61 kunu po dionici, navodi se. Prema podacima iz konsolidiranog financijskog izvješća, neto dobit Erste banke u 2012. je iznosila je 482,7 milijuna kuna, što je 25,8 posto manje u odnosu na 2011. Ukupna aktiva banke na dan 31. prosinca 2012. iznosila je 58,5 milijardi kuna, što je za 2,6 posto više u odnosu na kraj 2011. Ukupni krediti banke na kraju 2012. iznosili su 38,8 milijardi kuna, što je za 1,5 posto manje u odnosu na godinu ranije.
ZAGREB - Do Zagrebačke burze danas ne dopire pozitivno raspoloženje s inozemnih tržišta; oko podneva Crobexi su bili u blagom minusu i to ponajviše zbog slabljenja cijene dionice HT-a. Oko 12,00 sati Crobex je bio u minusu 0,15 posto, na 2.003 boda, a Crobex10 za 0,49 posto, na 1.117 bodova. Redovni promet dionicama bio je 3,2 milijuna kuna, što je otprilike na razini kao i jučer oko podneva. Cijena dionice HT-a spustila se do podneva 0,84 posto, na 215,55 kuna, uz promet od 414.000 kuna. Po likvidnosti, slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, kojom je ostvareno 403.000 kuna prometa, a cijena joj se oslabila 0,69 posto, na 1.521 bod. Među likvidnijim izdanjima, po gubitku izdvaja dionica Termes grupe, čija je cijena pala 5,3 posto, te Vupika, 2,63 posto. Veći dobitak, pak, ostvaruje dionica Leda kojoj je cijena porasla 2,45 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,03 posto, a prema tečajnici od prošloga petka za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,587807 kuna. Istodobno je kuna na tjednoj razini ojačala prema svim ostalim promatranim valutama, prema švicarskom franku za 0,89 posto, američkom dolaru 0,65 posto te prema britanskoj funti 0,69 posto. Srednji tečaj franka na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 6,137513 kuna, dolara 5,783389 kuna, a funte 8,697624 kune. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a kuna je ojačala prema franku za 0,21 posto, prema dolaru za 0,73 posto, prema te prema funti za 0,44 posto.