NEW YORK - Središnje banke ubrizgavaju u gospodarstvo prevelike iznose jeftinog novca a tržišta se izlažu opasnosti da postanu opasno ovisna o ultraniskim kamatama, upozorila je utjecajna grupa vodećih svjetskih banaka. Nastave li središnje banke zasipati svjetsko gospodarstvo novcem, svaki budući pokušaj da se uspostavi kontrola nad tim procesom mogao bi sam po sebi poljuljati financijski sustav, upozorio je u Institut za međunarodne financije (IIJ) koji okuplja više od 450 banaka. "Do sada se oporavak u velikoj mjeri oslanjao na jeftin novac koji su osiguravale središnje banke", ističe u priopćenju. "Središnje banke ne mogu u nedogled voditi monetarnu politiku utemeljenu na kvantitativnom ublažavanju i držati ključne kamatne stope na vrlo niskim razinama ali prijeti opasnost da su financijska tržišta postala ovisna o takvoj politici", napominju u IIF-u. "Što je dulje likvidnost središnjih banaka glavni oslonac za normalno funkcioniranje, više će se u financijskom sustavu gomilaju viškovi i poremećaji. Konačna neutralizacija tih viškova bit će faktor rizika i ugrozit će stabilnost", tumači IIF i napominje da je američki burzovni indeks Dow Jones Industrial Average ovoga tjedna dosegnuo rekordnu vrijednost više zbog ublažene monetarne politike brojnih zemalja nego zbog oporavka realnog gospodarstva.
RIM - Eurozona prolazi kroz ozbiljnu društveno-političku fragmentaciju koja bi mogla voditi daljnjoj destabilizaciji tog monetarnog bloka, upozorio je u petak Nouriel Roubini, ekonomist-nobelovac kojeg često zbog njegovih pesimističnih predviđanja zovu i "Dr. Propast". Govoreći na radnom skupu Ambrosetti u Italiji, Roubini je izjavio da politička situacija u Italiji predstavlja rizik poput tsunamija te da je ona odraz širih problema s kojima je suočena europska monetarna unija. "U Italiji je počela politička oluja. Rezultat talijanskih izbora signal je da je većina ljudi protiv štednje i to ne samo u Italiji; nemirno je i u Portugalu gdje je pola milijuna ljudi izašlo na ulice, i u Grčkoj gdje je stopa nezaposlenosti 25 posto, i u Španjolskoj gdje je 50 posto mladih bez posla", prenijela je Roubinija TV postaja CNBC. Roubini smatra da su novi izbori u Italiji najvjerojatniji scenarij u idućih pola godine, no to će rezultirati ekonomskom stagnacijom. "U ovome trenutku gospodarstvo će se pogoršati zbog političke nesigurnosti te nižih ulaganja, zapošljavanja i potrošnje. Velika je vjerojatnost da će nova politička snaga u Italiji biti snažno protiv štednje te će zbog toga doći do sukoba između Italije, Njemačke i Europske središnje banke", smatra Roubini.
BEČ - Izgledi za rejting austrijskih banaka ostaju 'negativni' zbog slabog gospodarskog okruženja, njihovog ograničenog kapaciteta za pokrivanje potencijalnih gubitaka i rasta troškova loših dugova u istočnoj Europi, uključujući Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju i Hrvatsku, priopćila je u petak rejting agencija Moody's. Negativne izglede za austrijske banke Moody's drži još od 2009. godine, a daljnje zadržavanje takvih izgleda znači da je vjerojatnije da bi u idućih 12 do 18 mjeseci kreditni rejting 20 tamošnjih banaka mogao biti smanjen nego povećan. Osim negativnog utjecaja recesije u eurozoni na Austriju, Moody's je zabrinut i zbog izloženosti austrijskih banaka u istočnoj i središnjoj Europi. Tri vodeće austrijske banke - Erste Group, Raiffeisen Bank International (RBI) i UniCredit Bank Austria – suočene su s najvećim izazovima, jer su najviše izložene ponovnom slabljenju gospodarstava u zemljama kao što su Mađarska, Rumunjska, Hrvatska i Slovenija, poručio je Moody's. Erste Group i Bank Austria imaju kod Moody'sa rejting A3, s negativnim izgledima, dok RBI ima rejting A2, sa stabilnim izgledima.
BUDIMPEŠTA - Mađarska banka OTP u petak je objavila da je u četvrtom tromjesečju lani ostvarila neto dobit od 26,15 milijardi forinti (114,43 milijuna dolara), dok je u istom razdoblju lani zabilježila gubitak od 25,84 milijardi forinti. Bančini prihodi u četvrtom su tromjesečju iznosili 214,9 milijardi forinti i bili su manji za dva posto u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazali su rezultati poslovanja OTP-a za četvrto tromjesečje i cijelu 2012. Stabilni prihodi i dobit omogućili su mađarskoj banci da u četvrtom tromjesečje rezervira golemih 70,3 milijarde forinti na ime potencijalnih gubitaka po lošim zajmovima. Tako je pokrivenost loših kredita uvećana na 80 posto krajem 2012., sa 77,9 posto koliko je iznosila tri mjeseca ranije. U cijeloj 2012. banka je ostvarila 46 posto veću neto dobit nego u 2011., od 122,6 milijardi forinti, dok su prihodi uvećani četiri posto, na 844,55 milijardi forinti. Kao glavne razloge poboljšanja izdvajaju niže iznose prilagodbi, ukazujući na izostanak troškova povezanih s otpisom goodwilla i manje gubitke po prijevremeno otplaćenim deviznim kreditima. Inozemno poslovanje, uključujući i Hrvatsku, u lanjskoj je dobiti OTP-a doprinijelo sa 61 milijardom forinti, 20 posto više u odnosu na godinu ranije.
TOKIO - Japan je izašao iz recesije u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, pokazali su u petak objavljeni službeni podaci, odražavajući skroman rast koji je protumačen kao signal postupnog jačanja gospodarstva. U posljednja tri mjeseca prošle godine gospodarstvo je poraslo 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U prethodna dva tromjesečja aktivnosti su se smanjile pod pritiskom financijskih previranja u Europi koja su nagrizla izvoznu potražnju, te jakog jena i diplomatskog spora s Kinom. Izlazak iz recesije bit će dobra vijest za novog japanskog premijera Shinza Abea, prvi mjeseci čijeg su premijerskog mandata obilježeni obnovljenim optimimom u vezi s oporavkom trećeg po veličini svjetskog gospodarstva. Otkada je osvojio vlast u prosincu prošle godine, Abe se koncentrirao na oživljavanje posustalog gospodarstva i suzbijanje 15-godišnje slabe inflacije koja koči rast, najavljujući opsežne pakete poticajnih mjera. U sklopu tih nastojanja novi je premijer podvrgnuo snažnom pritisku središnju banku, zaprijetivši njezinim čelnicima izmjenom zakona koji jamči bančinu neovisnost ako se ne usklade s njegovom politikom potpore rastu.
PEKING - Kineski izvoz porastao je u veljači više od 20 posto na godišnjoj razini unatoč Lunarnoj novoj godini, dodatno potvrđujući opetovano ubrzavanje drugog po veličini svjetskog gospodarstva, pokazali su u petak najnoviji podaci. Skok izvoza pomogao je Kini da u veljači zabilježi iznanađujući trgovinski višak od 15,3 milijarde dolara, iako je on gotovo prepolovljen u odnosu na siječanjske 29,2 milijarde dolara, priopćila je carinska uprava. Tržište je očekivalo trgovinski manjak od 16 milijardi dolara, pokazuje anketa Dow Jones Newswiresa u kojoj je sudjelovalo 13 ekonomista. Izvoz je u veljači skočio za 21,8 posto u odnosu na godinu prije, na 139,4 milijarde dolara, dok je uvoz pao 15,2 posto, na 124,1 milijardu dolara. Analitičari ističu da je snažan rast izvoza dobar znak za gospodarstvo, dok slabi uvoz tumače zatvaranjem tvornica na tjedan dana zbog praznika, što je dovelo do smanjenja potražnje za sirovinama i dijelovima. "Podaci o uvozu možda su pogođeni sezonskim faktorom kineske Nove godine, no izvoz nije uopće bio pogođen i porastao je brže nego što se očekivalo“, kazao je Liu Ligang, ekonomist iz banke ANZ. "Kina će nesumnjivo u ovoj godini ostati na putu oporavka, a njezino gospodarstvo vjerojatno će porasti više od osam posto", rekao je.
BRUXELLES - Štetne emisije termoelektrana na ugljen uzrokuju u Europskoj uniji svake godine gotovo 20.000 smrtnih slučajeva, upozorava se u novom izvješću neprofitne europske organizacije Savez za zdravlje i okoliš (HEAL), koji osuđuje planove gradnje novih termoelektrana. U EU-u se planira gradnja pedesetak novih termoeletrana na ugljen "Naše izvješće pruža znanstveni dokaz štetnosti izgaranja ugljena za zdravlje", rekla je direktorica HEAL-a Genon Jensen. "Još više zabrinjava jer se korištenje ugljena povećava", istaknula je. HEAL se poziva na istraživanja liječnika članova Europskog respiratornog udruženja (ERS). Cijena respiratornih bolesti u smislu liječenja i izgubljenih radnih dana procjenjuje se na 42,8 milijarda eura. Poljska, Rumunjska i Njemačka, tri zemlje koje koriste ugljen za proizvodnju električne energije, plaćaju gotovo polovicu tog iznosa, ističe se. EU se 2008. obvezala da će za 20 posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova do 2020. i preporuča napuštanje termoelektrana. No europske elektroenergetske kompanije odgađaju provedbu, a politička odluka njemačke vlade da se odrekne nuklearne energije ide im u prilog.
SAN FRANCISCO - Američki softverski div Google objavio je da će njegova podružnica za proizvodnju pametnih telefona Motorola Mobility ukinuti dodatnih 1.200 radnih mjesta u sklopu nastojanja da ponovo posluje u plusu. Najava otpuštanja 10 posto radne snage nadovezuje se na već ukinutih 4.000 radnih mjesta u Motorola Mobilityju u kolovozu prošle godine a podudara se s najavljenom preorijentacijom kompanije na pametne telefone i smanjenom proizvodnom 'običnih' mobitela. "Očito je to vrlo teško za zaposlenike i mi smo im spremni pomoći u teškom prijelaznom razdoblju", kazala je za Reuters glasnogovornica Niki Fenwick. Wall Street Journal izvijestio je jutros o otkazima, pozivajući se na informaciju koju je od Googlea dobio elektronskom poštom. U njoj se navodi da će otkazi biti podijeljeni radnicima u SAD-u, Kini i Indiji, piše WSJ, citirajući pojašnjenje u kojem se ukazuje na prevelike troškove, nekonkurentnu poziciju na pojedinim tržištima i gubitke. Google je prošle godine kupio posrnulog Motorola Mobility za 12,5 milijarde dolara kako bi iskoristio njegov portfelj patenata za odbijanje napada na vlastitu mobilnu platformu Android i proširio poslovanje izvan domene softvera.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u petak temeljem optimizma ulagača uoči objave američkih podataka o zapošljavanju u veljači dok šire raspoloženje podupiru iznimne poticajne mjere središnjih banaka i obilna jeftina likvidnost. Londonski FTSE porastao je 0,39 posto na 6.464 boda, frankfurtski DAX za 0,65 posto na 7.991 bod, dok je pariški CAC bio u plusu 0,88 posto i iznosio 3.827 bodova. Podatak o broju prvih zahtjeva za isplatu naknada za nezaposlene u četvrtak podigao američki burzovni indeks Dow Jones na novu rekordnu razinu, treći dan zaredom, pa su se i ulagači spremili za višu brojku neto otvorenih radnih mjesta u prošlom mjesecu od prvobitno prognoziranih 160 tisuća. Glavni su dobitnici bile financijske dionice, uz prosječan rast cijena banaka i osiguravatelja za 1,6 odnosno 0,7 posto. Cijene dionica norveške banke DNB porasle su za 5,4 posto nakon što je povećala kamate na hipotekarne kredite. Izdvajao se i Credit Suisse, s rastom vrijednosti od 2,8 posto. Telekomunikacijske dionice također su bile na dobitku, ojačavši u prosjeku 1,3 posto. Cijene dionica France Telecoma skočile su 3,4 posto, a Inmarsata za 1,3 posto.
LONDON - Cijene barela nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod razine od 110 dolara, pritisnute neočekivano obilnom opskrbom sa Sjevernog mora i iz članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali i okretanjem ulagača unosnijim dionicama. Cijena barela sirove nafte na londonskom je tržištu pala 1,25 dolara, na 109,90 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 30 centi nižoj cijeni od 91,26 dolara. Dan ranije zaključio je trgovanje u plusu većem od jednog dolara zbog neočekivanog smanjenja broja zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlene u SAD-u. Naftovod u Sjevernom moru zatvoren je prošle subote zbog curenja nafte a Machacek ukazuje i na neočekivano opsežan proizvodni program u jednom polju u Sjevernom moru. Uteg je bila i prognoza britanske konzultantske kuće Oil Movements da će pomorski izvoz nafte iz članica OPEC-a isključujući Angolu i Ekvador porasti u četverotjednom razdoblju zaključno s 23. ožujka za 420 tisuća barela dnevno. Analitičari ukazuju i na rasprodaju na tržištima roba općenito, budući da su se ulagači u potrazi za većim prinosima okrenuli tržištima dionica. U petak su svjetska tržišta dionica dosegnula najvišu razinu od lipnja 2008.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica blago porasle, zahvaljujući dobrim podacima s američkog tržišta rada, pri čemu je Dow Jones indeks treći dan zaredom dosegnuo novu rekordnu razinu. Dow Jones ojačao je 0,23 posto, na 14.329 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,18 posto, na 1.544 boda, a Nasdaq indeks 0,30 posto, na 3.232 boda. Rekordni doseg Dow Jonesa treći dan zaredom ponajviše se zahvaljuje podatku da je prošloga tjedna broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao za 7.000, na 340.000, što je ojačalo nadu da će u petak službeno izvješće vlade potvrditi da se situacija na tržištu rada poboljšava. U anketi Thomson Reutersa analitičari procjenjuju da će to izvješće pokazati da je u veljači broj radnih mjesta povećan za 160.000, nešto više nego u siječnju, dok bi stopa nezaposlenosti mogla ostati nepromijenjena na 7,9 posto. Najveći su dobitnici jučer bili sektori najosjetljiviji na rast gospodarstva. S&P indeks financijskog sektora ojačao je 0,7 posto.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, zahvaljujući dobrim makroekonomskim podacima iz Kine i Japana, kao i nadi ulagača da se situacija na američkom tržištu rada poboljšava. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,2 i 1,5 posto. Burzovni indeksi u Singapuru i Južnoj Koreji blago su pali, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,3 posto. U veljači je izvoz Kine porastao 21,8 posto u odnosu na isti lanjskim mjesec, znatno više nego što se očekivalo. Uvoz je, pak, pao za 15,2 posto, također više nego što se očekivalo. Ti su podaci pozitivno utjecali na azijska tržišta jer je ulagače ohrabrio rast izvoza, dok su pad uvoza zanemarili. Pozitivno je na tržišta utjecala i druga procjena japanskog bruto domaćeg proizvoda koja pokazuje da je treće po veličini svjetsko gospodarstvo u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo za 0,2 posto na godišnjoj razini, a ne palo za 0,4 posto, kako je pokazala prva procjena.