ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je jučer kako puno očekuje od zakona o poticanju investicija koji bi se uskoro trebao naći u saborskoj proceduri, dodavši da će vlada, ako ne bude uspjela, za to snositi odgovornost pred biračima. "Trendovi jesu loši, no ono što je važno prepoznati su. Puno očekujem od kampanje koja se sada radi, a usmjerena je ka jedinom mogućem izlazu a to je otvaranje novih radnih mjesta i investicije", poručio je Josipović u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu". Osvrnuo se i na inicijativu ministra financija Slavka Linića da se zaposlenima u javnom sektoru uzme tri posto od plaće ustvrdivši kako pravednost zahtjeva da oni koji imaju više, više i participiraju u teretu krize. "Trebalo bi napraviti izračun i bilo bi pravedno da se napravi različita participacija s obzirom na visinu primanja", poručio je predsjednik Republike. Upitan bi li se Hrvatska trebala odlučiti na restriktivniju politiku bankarskog sustava, Josipović je rekao kako u Europi jača trend zaštite potrošača. "Treba dobro prostudirati kako je to primjenjivo na vrlo osjetljiv bankarski sustav jer novci s kojima barataju banke jesu naši novci - privatnih građana, institucija, države, poduzetnika i tvrtki i moraju postojati pravila kako poslovati s tim novcima", poručio je Josipović. Od novog izvješća Europske komisije o monitoringu tri preostala poglavlja očekuje da ono bude pozitivno. "Očekujem da će, uz možda neke primjedbe koje nisu suštinske naravi, ono biti pozitivno i da će biti dobar temelj za donošenje svih ratifikacijskih odluka", rekao je Josipović.
BRUXELLES - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina odbio je u ponedjeljak komentirati zahtjeve nekih proizvođača mlijeka u istočnoj Hrvatskoj da se proglasi elementarna nepogoda i da im se u stopostotnom iznosu nadoknadi mlijeko koje nije otkupljeno, ocijenivši ih nerealnim. "Treba pogledati tko je to rekao, ali većina njih je prije sedam ili osam dana rekla da je to teorija urote, da je hrvatsko mlijeko potpuno zdravo, da nema aflatoksina u mlijeku. Nažalost, nije. To je problem u Hrvatskoj i u cijeloj regiji i mi smo razradili plan kako ga riješiti. Naši poljoprivredni proizvođači moraju postati poduzetnici i moraju kvalitetnije, odgovornije i s više kontrole voditi svoju proizvodnju da se ovo ne bi događalo. Na sreću, to je locirano u jednom manjem području istočne Hrvatske, oko pet posto proizvođača ima tih problema. Mi ćemo kao država intervenirati i pomoći, ali nerealni zahtjevi nekih pojedinaca nisu uopće za komentiranje", rekao je Jakovina koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a.
ZAGREB - Kandidat SDP-a za gradonačelnika Zagreba i ministar zdravlja Rajko Ostojić usporedio je sinoć grad Zagreb s ljudskim organizmom koji je teško bolestan, ali je na sreću izlječiv. "Prema tome, vrijeme je za promjenu. Grad Zagreb je zreo za promjenu. Mi imamo alat kako promijeniti grad Zagreb i kako ga pokrenuti - a to su izbori", istaknuo je Ostojić na SDP-ovoj tribini pod nazivom "Potencijali zaštite okoliša u Zagrebu" koja je održana u punoj dvorani Centra za kulturu i informacije. Pozvao je građane da pokušaju razmisliti o gradu Zagrebu kao o ljudskom organizmu koji je bolestan, ali na svu sreću nije smrtno bolestan, nego je izlječiv. "Zagrebački holding hropće, svako malo mu nedostaje novac. Ima 60 autobusa na plin, a vozi dnevno samo šest jer nisu napravili punionicu plina", rekao je. Istaknuo je kako bi "kralježnica grada trebala biti prostorno planiranje", da grad treba prostorno povezati, a "krvne žile su tisuće i tisuće kilometara autobusa, tramvaja". Saborska zastupnica SDP-a i bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy opširno je izložila velike potencijale zaštite okoliša u Zagrebu.
SLAVONSKI BROD - Pod motom "Stara škola za novu Hrvatsku u Europi" učenici i profesori Gimnazije Matije Mesića u Slavonskome Brodu proslavili su njezinu 95. obljetnicu. Poznata po mnogim uspjesima svojih učenika, ta je škola prvih 210 učenika upisala 1918. godine, a prvi su maturanti iz nje izišli 1922./23. školske godine. Školu s visokim kriterijima u odgoju i obrazovanju pohađali su i mnogi poznati Hrvati, među kojima i pjesnik Dragutin Tadijanović, kantautor Zvonko Špišić, slikari Predrag Goll i Krunoslav Kern te političari poput Ivice Račana, Zdravka Tomca i drugih. Danas Gimnazija Matije Mesića ima gotovo tisuću učenika koji su na završnoj priredbi u povodu 95. obljetnice njezina osnutka pokazali darovitost u mnogim područjima, od glazbe i plesa do glume. Ravnatelj Goran Zavor pohvalio se kako 90 posto učenika nakon gimnazije upisuje željeni fakultet.
ZAGREB - Razvoj tehnologije u budućnosti omogućit će sve veću interakciju između televizije i gledatelja, ali će i dalje za njihovu gledanost ključan biti kvalitetan programski sadržaj, ocijenjeno je na sinoćnjem panelu "Televizija 21. stoljeća" na zagrebačkom Veleučilištu VERN. O razvoju tehnologija i komunikacijske infrastrukture te promjenama trendova u načinu konzumacije medijskih sadržaja govorili su glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman, predsjednik uprave Nove TV Dražen Mavrić i predsjednik uprave RTL Hrvatska Johannes Zuell. Napominjući kako televizija nikada nije bila jača, Mavrić je rekao da se u budućnosti očekuje sve veća interakcija televizije i gledatelja. Drži i da će se u razdoblju od deset do 15 godina televizija sve više gledati putem mobitela ili tableta. Da za televiziju u budućnosti postoji puno više mogućnosti nego rizika smatra i Zuell koji je kazao da je i u Hrvatskoj zadnjih godina porasla gledanost televizije. Napominjući da tehnologija samo omogućuje lakše emitiranje programa, Radman je istaknuo da je za budućnost HRT-a ključan sadržaj programa, a još više proizvodnja kvalitetnog sadržaja. Glavni ravnatelj HRT-a bio je i kritičan prema kvaliteti programa tog medija, koji je, kako je rekao, "znatno ispod kvalitete koju bi trebao imati s obzirom na resurse i potencijal kojima HRT raspolaže".
ZAGREB - Roman mora biti temeljen na mašti, no zadaća je romanopisca da bude korektan i govori istinu, čak i onda kada je za to potrebno uperiti prst u neke bolne točke, kazao je njemački književnik i novinar, poznati autor krimi-romana Oliver Bottini na sinoćnjem predstavljanju hrvatskoga prijevoda njegova romana "Po nalogu očeva" u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM). Riječ je o Bottinijevu trećem romanu u kojemu se bavi sudbinom podunavskih Nijemaca nakon Drugoga svjetskog rata, pri čemu zahvaća razdoblje sve do 90-tih godina prošloga stoljeća, dok geografski priča obuhvaća područje od Njemačke, preko Bleiburga, do Zagreba i Slavonije. "Dio mog identiteta je da sam i sam na neki način potomak nacista, no ja se s time moram suočiti. Kad se želite baviti prošlošću, morate saznati i biti u stanju prikazati kompletnu istinu, čak i kada je ona neugodna. To je jedini način da se postigne razumijevanje među narodima - da se ponekad upre prst i u nešto neugodno", istaknuo je. Zato voli istražiti sve povijesne činjenice i temeljiti priče što više na istini, dodao je.