RUXELLES - Eurozona će i ove godine biti u recesiji s padom BDP-a od 0,3 posto, a na razini cijele Unije BDP bi trebao ostvariti vrlo mali rast od 0,1 posto, pokazuju ekonomske prognoze Europske komisije objavljene u petak. Postupni rast očekuje se sljedeće godine, u eurozoni 1,4 posto, u EU-u 1,6 posto. Komisija je smanjila svoje prognoze u odnosu na jesen prošle godine, kada je za 2013. predviđala rast od 0,4 posto u eurozoni. Ove se godine očekuje povećanje nezaposlenosti u eurozoni, koja bi mogla dosegnuti 12,2 posto s prošlogodišnjih 11,4 posto. Međutim velika je razlika među zemljama članicama pa stopa nezaposlenosti u Španjolskoj i Grčkoj prelazi 25 posto. "Uravnotežavanje kroz koje prolazi europsko gospodarstvo nastavlja i dalje utjecati na rast kratkoročno. Postojeće stanje može se rezimirati - imamo razočaravajuće podatke s kraja prošle godine, nešto bolje podatke u posljednje vrijeme i rast povjerenja ulagača u budućnosti. Nedavna odlučna politička akcija priprema put za oporavak. Moramo zadržati reformski ritam kako se ne bi izgubio zamah u povratku povjerenja, što bi odgodilo gospodarski oporavak i stvaranje radnih mjesta", rekao je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn. Fiskalni deficit ove bi godine trebao pasti na 3,14 posto BDP-a u eurozoni, a u EU-u na 2,8 posto.
BERLIN - Njemačko poslovno raspoloženje naglo se poboljšalo se u veljači, izvijestio je ugledni njemački institut Ifo, čiji je indeks poslovne klime u tekućem mjesecu zabilježio najveći skok u više od dvije godine. Institut Ifo sa sjedištem u Muenchenu objavio je da je njegov indeks poslovne klime, iz ankete čelnika oko 7.000 njemačkih poduzeća, porastao četvrti mjesec zaredom u veljači, na 107,4 boda, s revidirana 104,3 boda u siječnju. U njegovom najvećem mjesečnom rastu od srpnja 2010. vrijednost je premašila i najveću procjenu ekonomista koje je anketirao Reuters od 106,2 boda. U prosjeku su ekonomisti očekivali da će dosegnuti 105 bodova. Podindeks Ifo-a koji odražava ocjenu sadašnjeg stanja u gospodarstvu, porastao je u veljači na 110,2 boda, sa 108,1 boda zabilježena u siječnju. Podindeks očekivanja poskočio je sa 100,6 na 104,6 bodova. Aktivnosti u njemačkom gospodarstvu smanjile su se u četvrtom tromjesečju za 0,6 posto zbog oštrog pada potražnje iz trgovinskih partnera u eurozoni, no ekonomisti očekuju da Njemačka neće kliznuti u recesiju.
RIM - Povjerenje talijanskih potrošača oporavilo se u veljači s rekordno niske razine iz prethodnog mjeseca, ali je i dalje vrlo nisko uoči predstojećih parlamentarnih izbora, pokazali su podaci ISTAT-a. Državni talijanski zavod za statistiku objavio je da je indeks povjerenja potrošača porastao u veljači na 86,0 bodova, s 84,7 bodova koliko je iznosio u prethodnom mjesecu. Siječanjska vrijednost je revidirana blago naviše, s početno procijenjenih 84,6 bodova, ali je još uvijek najniža otkada su se 1996. počele voditi te statistike. Vrijednost indeksa za veljaču bila je osjetno viša nego što su u prosjeku prognozirali eknomisti iz Reutersova istraživanja, procijenivši je na 84,8 bodova. Ujedno je najviša od listopada prošle godine. Potrošači se bore s najduljom talijanskom recesijom u zadnjih 20 godina. Aktivnosti se smanjuju od sredine 2011. U proteklih 12 mjeseci osobna potrošnja bilježila je najveći pad od Drugog svjetskog rata, pokazuju podaci ISTAT-a. Poboljšanje povjerenja potrošača u veljači se pripisuje uglavnom boljem raspoloženju zbog osobnih financija. Odgovarajući podindeks porastao je na 91,7 bodova, s 89,3 boda iz prethodnog mjeseca. Ocjena stanja u gospodarstvu također se blago popravila, uz rast odgovarajućeg indeksa na 72,9 bodova, sa siječanjskih 72,7 bodova.
PARIZ - Europska komisija proširila je istragu o mogućem namještanju ključnih kamatnih stopa poput euribora i libora i na kamatne proizvode za švicarski franak. Povjerenik EU-a za tržišnu utakmicu Joaquin Almunia kazao je da je istraga fokusirana na niz slučajeva mogućih manipulacija. "Sumnjamo u nedopušteno dogovaranje pojedinih aktera na tržištu financijskih izvedenica – banaka ali i brokera", kazao je Almunia. "Zahvaljujući tim mogućim dogovorima, kojima se narušava ravnopravno tržišno natjecanje kroz manipulacije kamatnim stopama, akteri su mogli na nepošten način ostvariti dodatnu zaradu na svojim tržišnim transakcijama", dodao je. Američke vlasti nedavno su britanskoj banci Royal Bank of Scotland (RBS) odredile novčanu kaznu zbog sudjelovanja u dogovaranju londonske međubankovne ponudbene kamatne stope libor. Dok su Sjedinjene Države pokretale postupak za svaku banku pojedinačno, europski regulatori nastojat će jednim postupkom obuhvatiti sve osumnjičene za sudjelovanje u kartelu, naglasio je Almunia.
ZAGREB/BRUXELLES - Reagirajući na nedavne medijske napise, Europska komisija objavila je da nema namjeru prisiliti države članice da privatiziraju vodoopskrbu, priopćeno je iz Bruxellesa. "Komisija se slaže da je voda javno dobro vrlo važno za građane i da je upravljanje vodnim resursima nadležnost država članica", kaže se u zajedničkom priopćenju povjerenika za zaštitu okoliša Janeza Potočnika i povjerenika za unutarnje tržište Michela Barniera. "Komisija ima neutralno stajalište o javnom ili privatnom vlasništvu nad vodnim resursima", dodaje se. Komisija objašnjava da je za slučajeve u kojima javna vlast odluči pružati usluge preko privatne tvrtke predložila pravila koja će pridonijeti transparentnosti i učinkovitosti u trošenju javnog novca, omogućujući javnim vlastima bolji izbor. "Svjesna važnosti vode, Komisija je osigurala da njezin prijedlog direktive o dodjeli ugovora o koncesiji u potpunosti priznaje i podržava autonomiju lokalnih vlasti u pogledu pružanja i organizacije usluga od općeg ekonomskog interesa, uključujući vodu," navodi EK, dodajući da će javne vlasti slobodno moći birati hoće li pružati usluge izravno ili preko treće strane, odnosno privatne tvrtke. Njemački mediji nedavno su javili da bi novi propisi Europske unije mogli dovesti do prinudne privatizacije voda.
BRUXELLES - Europska unija dogovorila je prvi zakon kojim regulira sigurnost naftnih i plinskih bušotina na moru u vodama 27 zemalja EU-a, u želji da spriječi ponavljanje ekološke katastrofe u Meksičkom zaljevu na platformi BP-a. Neki pripadnici Zelenih u EP-u kazali su međutim da prijedlog zakona, koji još treba dobiti odobrenje zemalja članica i Europskog parlamenta, nije dovoljno snažan. Političari iz Britanije bili su prvi koji su pozdravili budući novi zakon. Oni kažu da su britanski standardi sigurnosti, utemeljeni na desetljećima iskustva, već sada izvrsni, a da će novi zakon natjerati i druge da slijede njihov primjer. "Ova pravila osigurat će da i druge zemlje članice slijede najviše standarde sigurnosti na svakoj plinskoj i naftnoj platformi u Europi, a koji već postoje u nekim zemljama članicama", priopćio je europski povjerenik za energiju Guenther Oettinger. Zakon uključuje kriterije za dobivanje licenci za rad i kazne za kršenje standarda sigurnosti, koje idu čak do gubljenja licence. Kompanije će morati imati i planove za slučajeve hitnih situacija i procjene rizika i bit će u potpunosti odgovorne za svaku štetu nanesenu okolišu u europskim vodama.
SOFIJA - Žestoki prosvjedi zbog kojih je ovaj tjedan morala odstupiti bugarska vlada naglašavaju lošu situaciju u kojoj se nalaze nove zemlje članice EU dok pokušavaju zaustaviti gospodarski pad i smiriti sve snažniji gnjev javnosti, piše u četvrtak Reuters u širem osvrtu na atualno stanje i moguće posljedice. Stranke na vlasti koje upornom provedbom strogih programa štednje nastoje pridobiti povjerenje ulagača suočene su s opasnošću da ih s vlasti zbace birači kojima je preko glave smanjivanja troškova i povećanja poreza. S druge strane, one vlade koje labavljenjem fiskalnih okova ili primjenom nekonvencionalnih načina žele vratiti potporu birača uoči izbora riskiraju pad interesa za ulaganja i posljedično još više muke za građane. Stanje je gotovo bezizlazno i u njoj neće biti pobjednika. Koji god put njihove vlade odabrale, Bugari, Česi, Mađari i Slovenci, koji će na izbore u ovoj ili idućoj godini, vjerojatno će se sučeliti s još višom nezaposlenošći i zamrznutim plaćama, objavljuje Reuters.
BEČ - Iran je počeo instalirati napredne centrifuge u svom glavnom postrojenju za obogaćivanje urana, kaže se u izvješću UN-a, čime se vjerojatno razljutiti svjetske sile uoči nastavka pregovora s Teheranom u idućem tjednu. U povjerljivom izvješću Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je u četvrtak rekla da se u postrojenja kod grada Natanza postavlja 180 takozvanih IR-2m centrifuga. Centrifuge još nisu operativne. Ako se uspješno pokrenu, ti strojevi mogu omogućiti Iranu da znatno ubrza akumulaciju materijala za koji se zapad boji da može biti iskorišten za proizvodnju nuklearnog oružja. Postavljanje novih centrifuga ističe uporno odbijanje Irana da popusti pritiscima zapadnih zemalja da ograniči svoj nuklearni programa i mogao bi dodatno otežati napore da se spor Iran i međunarodne zajednice riješi diplomatski. Šest svjetskih sila i Iran se trebaju po prvi puta u osam mjeseci sastati u Kazahstanu 26. veljače kako bi pokušali prekinuti zastoj u razgovorima no analitičari ne očekuju bilo kakav stvaran napredak u otklanjanju sumnji da Iran želi doći do nuklearnog oružja.
TOKIO - Francusko-japanski proizvođač automobila Renault-Nissan uložit će 320 milijuna dolara u proširenje kapaciteta u Indiji kako bi kapitalizirao potražnju za jeftinim vozilima na tržištima u nastajanju, navodi kompanija u izvješću u petak. Dvije će kompanije potrošiti 30 milijardi jena (320 milijuna dolara) na gradnju druge tvornice u blizini indijskog grada Chennaija, koja će proizvoditi 200.000 automobila godišnje do kraja 2014. godine, prenio je japanski poslovni dnevnik Nikkei. Trenutno se u postojećem pogonu na toj lokaciji proizvodi 400.000 automobila godišnje. Nova tvornica proizvodit će Nissanov brend Datsun i ekonomične Renaultove modele koji su još u fazi razvoja, objavio je Nikkei. Nissan je prošle godine najavio da će oživjeti ukinuti brend Datsun kako bi zadovoljio potražnju za povoljnim automobilima na tržištima u nastajanju. Nikkei piše da će se dva nova modela u početnoj fazi prodavati po cijeni od oko 500.000 jena. Nissan nije želio potvrditi izvješće japanskog poslovnog dnevnika.
PARIZ - Francusko-nizozemski zrakoplovni prijevoznik Air France-KLM izvijestio je u petak da je smanjio operativni gubitak u prošloj godini na 300 milijuna eura zahvaljujući rekordnoj popunjenosti kapaciteta i podignutim cijenama karata na sjevernoatlantskim letovima. U 2011. grupa je poslovala s gubitkom od 353 milijuna eura. Prijevoznik je u prošloj godini ograničio povećanje sjedećih kapaciteta na svojim letovima na 0,6 posto a promet je porastao 2,1 posto, što je rezultiralo rekordnom popunjenošću njegovih kapaciteta od 83,1 posto. Ove će godine Air France-KLM povećati kapacitete za prijevoz putnika za ukupno 1,5 posto, najavio je financijski direktor Philippe Calavia, dok će kapaciteti za prijevoz tereta biti dodatno smanjeni. Upravo je taj odjel gomilao operativne gubitke. Calavia nije želio objaviti prognozu dobiti za tekuću godinu, ističući da je okruženje previše neizvjesno. Potvrdio je tek da kompanija namjerava ponovo poslovati u plusu i srezati dug za dvije milijarde eura do kraja iduće godine. Glavni je cilj grupe smanjenje duga, kazao je.
LONDON - Cijene barela nafte prekoračile su na međunarodnim tržištima razinu od 114 dolara budući da je ulagače ohrabrilo osjetno poboljšanje poslovne klime u Njemačkoj. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 1,26 dolara, na 114,79 dolara. Na američkom je tržištu cijena barela neznatno ojačala na 92,94 dolara, nakon jučerašnje najniže razine u zadnjih šest tjedana. Njemački indeks poslovnog povjerenja ostvario je u veljači najveći skok u više od dvije godine, objavio je muenchenski Ifo, ukazujući na čvrst oporavak najvećeg europskog gospodarstva nakon sumornog kraja 2012. Cijene je u četvrtak pritisnula zabrinutost da bi američka središnja banka Fed mogla ukinuti svoj program kupnje obveznica prije no što se očekivalo, te da bi Saudijska Arabija mogla povećati proizvodnju nafte. Fed preispituje monetarnu politiku iako ekonomski pokazatelji i dalje ukazuju tek na mlaki oporavak. Naftna tržišta poduprla je i pojačana napetost između Zapada i Irana uoči nastavka razgovora sljedećeg tjedna.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica pale drugi dan zaredom jer je nakon najnovijih podataka splasnula nada ulagača da će gospodarstvo eurozone iz recesije izaći početkom ove godine. Dow Jones oslabio je 0,34 posto, na 13.880 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,63 posto, na 1.502 boda, a Nasdaq indeks 1,04 posto, na 3.131 bod. Pad cijena dionica drugi dan zaredom posljedica je zabrinutosti ulagača zbog daljnjeg slabljenja gospodarstva eurozone, nakon što je istraživačka tvrtka Markit izvijestila da je indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodni i uslužni sektor u veljači pao sa 48,6 na 47,3 boda. To pokazuje da su aktivnosti u privatnom sektoru širom 17-člane eurozone dodatno oslabile i da se kriza produbljuje, dok su se ulagači nadali naznakama izlaska eurozone iz recesije na početku ove godine. Ni podaci iz američkog gospodarstva ne ulijevaju sigurnost.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, nakon jučerašnjeg oštrog pada cijena dionica, jer nakon slabih gospodarskih podataka ulagači vjeruju da će američki Fed ipak nastaviti voditi vrlo popustljivu monetarnu politiku. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,7 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Australiji. Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu oslabili su između 0,1 i 0,3 posto, dok u Šangaju stagniraju na jučerašnjoj razini. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 0,3 posto, nakon što je jučer potonuo 1,5 posto, najviše u jednom danu u sedam mjeseci. Posljedica je to naznaka da bi američka središnja banka mogla smanjiti program kupnje obveznica prije nego što se mislilo, a to bi loše utjecalo na tržišta jer je tzv. kvantitativno popuštanje monetarne politike godinama svježim, jeftinim novcem podržavalo rast cijena dionica. No nakon podataka o rastu nezaposlenosti u SAD-u ulagači su uvjereni da će Fed ipak nastaviti voditi labavu monetarnu politiku sve dok, kako je lani obećao, stopa nezaposlenosti znatnije ne padne.