ZAGREB - Predstavnici sindikata i poslodavaca postigli su konsenzus oko dijela izmjena Zakona o radu (ZOR) tako da će biti uvrštene u prvi krug prilagođavanja ZOR-a potrebama tržišta rada, izvijestili su danas iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava iz kojeg najavljuju da će se u prvoj fazi uz ostalo mijenjati odredbe vezane uz reguliranje rada na određeno vrijeme, zamjenskog odmora, prekovremenih sati, probnog rada i kolektivnog otpuštanja viška radnika. "Dio izmjena se odnosi na usklađivanje s EU direktivama, a oko dijela izmjena je postignut konsenzus sindikata i poslodavca tako da će biti uvrštene u prvi krug prilagođavana ZOR-a potrebama tržišta rada, s ciljem uklanjanja prepreka i problema koji su se pojavili u primjeni postojećeg ZOR-a. Niti jedna dosadašnja izmjena Zakona o radu nije u tako kratkom vremenu naišla na konsenzus zainteresiranih strana, sindikata, poslodavaca i Vlade", navodi se u priopćenju Ministarstva u kojem je održan posljednji sastanak za pripremu prve faze izmjena ZOR-a. Ministar Mirando Mrsić izrazio je zadovoljstvo zbog želje i spremnosti da se postigne dogovor, zaštite radnici, a istovremeno Zakon o radu prilagodi potrebama s kojima se svakodnevno susreću radnici i poslodavci.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je da danas kreće isplata plaća zaposlenima u državnoj upravi, koja je kasnila pet dana zbog uvođenja Centralnog obračuna plaća, a Sindikatu pravosudne policije, koji je Vladi zaprijetio tužbom, poručio da time šalje vrlo "ružnu poruku". Isplata plaća krenula je tijekom današnjeg dana, a kasnila je pet dana zbog činovnika koji su zaduženi da pripreme obračun, rekao je Linić poručivši sindikalcima da se zbog kašnjenja plaća "obrate svojim kolegama činovnicima". Sindikat pravosudne policije ustvrdio je kako je Vlada prekršila odredbu Kolektivnog ugovora koja kaže da od plaće do plaće ne smije proći više od 30 dana, te najavio da će podići tužbu ne stignu li plaće do petka. Volio bih vidjeti tu tužbu, rekao je Linić dodavši kako su činovnici koji su trebali napraviti obračun plaća po novom sustavu "bojkotirali odluku Vlade".
ZAGREB - Nisam detuđmanizirala i dekroatizirala HDZ, poručila je danas bivša predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor, odbacivši, kako je rekla, objede i insinuacije nekih stranačkih kolega da u svojim javnim istupima govori suprotno stavovima HDZ-a. "O dekroatizaciji HDZ-a i Hrvatske ne znam uopće što bih rekla jer ne razumijem što znači taj pojam. Hrvatstvo se dokazuje poštenim radom, kada si političar naravno borbom protiv korupcije i kriminala i čestitim radom za dobrobit države. Što se tiče detuđmanizacije, to apsolutno ne prihvaćam jer to naprosto nije točno", izjavila je Kosor novinarima u Hrvatskom saboru. Na pitanje očekuje li da će je HDZ-ov Visoki časni sud, zbog njezinih javnih nastupa, isključiti iz stranke, poručila je kako je na te nastupe bila ponukana napadima nekih stranačkih kolega, poput Dubravke Šuice, koja ju je optužila da stoji iza negativnih medijskih napisa i priloga o HDZ-u. "Ona je potpredsjednica stranke i sigurno da to nije učinila bez dogovora s vrhom stranke. Na to sam naprosto morala odgovoriti. To nije točno, to nije istina", istaknula je Kosor. Dodala je da u medijima nastupa samo kada je novinari pitaju, te naglasila kako će i dalje govoriti o stvarima za koje smatra da su relevantne za državu.
ZAGREB - Ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je večeras da će Vlada amandmanom na konačni prijedlog zakona o sudovima dodatno ograničiti imunitet sudaca, koji će imunitetom biti zaštićeni samo kod obavljanja sudačke dužnosti. Predloženi zakon predvidio je da suce, osim za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju odluke, imunitet štiti i od progona za kaznena djela počinjena u obnašanju dužnosti i od privatnih tužbi za kaznena djela, za koja ih se ne može goniti bez odobrenja DSV-a, osim kad je riječ o djelima za koja je zaprječena kazna zatvora dulja od pet godina. Suci su se žalili na takvo rješenje, smatrajući da bi ih trebao štititi apsolutni imunitet, no s tim se ne slaže Europska komisija, koja traži da se sudački imunitet vrati u ustavne okvire, odnosno da suce štiti isključivo kod obavljanja dužnosti, obrazložio je Miljenić. Saborski su klubovi u raspravi podržali predloženi zakon, a odbacili su primjedbe predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina da je obveza da jednom godišnje Saboru podnese izvješće atak na neovisnost pravosuđa.
ZAGREB - Saborski su klubovi u objedinjenoj raspravi podržali prijedloge izmjena Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji te Zakona o građevnim proizvodima, no i upozorili kako bi odredba po kojoj će ovlašteni arhitekt moći imati više ureda, mogla dovesti do situacije u kojoj će arhitekt na javnim natječajima konkurirati sam sebi. "Takva je odredba u redu kada je u pitanju trgovačko društvo u kojem radi više arhitekata, ali nije mi jasno što će ona donijeti ovlaštenom arhitektu koji svoj posao obavlja kao fizička osoba. Znači li to da će se sada moći javiti na neke natječaje i konkurirati sam sebi s nekoliko ponuda", upitao je Branko Bačić (HDZ). Pozdravio je brisanje odredbe po kojoj su nakon šestomjesečnog prekida rada ovlašteni arhitekti i inženjeri dobili pravo obavljanja djelatnosti, ocijenivši da bi takvo pravilo u nepovoljan položaj dovelo domaće arhitekte nakon ulaska Hrvatske u EU, od kada će te poslove pod jednakim uvjetima u Hrvatskoj moći obavljati i stranci. HDSSB-ovac Zoran Vinković upozorio je na visoku cijenu legalizacije bespravno izgrađenih objekata.
ZAGREB - Od 53 presude koje je Europski sud za ljudska prava do kraja 2012. donio protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima u čak 44 presude je utvrdio da je Hrvatska počinila jednu ili više povreda konvencije, što je visok postotak osuđujućih presuda. Taj podatak objavljen je u priručniku skupine autora "Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima", koja je danas predstavljena na zagrebačkom Sveučilištu, na kojem je, uz predstavnike pravosuđa bio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Josipović je rekao da je knjiga utjecala na njega i da ga je motivirao predmet Maresti protiv Hrvatske u kojem je sud dosudio da za isto djelo osoba ne može procesuirati kazneno i prekršajno. Josipović tu presudu smatra pogrešnom jer je po njemu Europski sud krivo protumačio doktrinu "idealnog stjecaja". U tom predmetu ga brine što Hrvatska u svom zastupanju nije učinila dovoljno i nije ukazala da predmet ide krivim putem. "Ako smo pogriješili treba ispraviti pogrešku i mora se učiniti sve da žrtve naših pogrešaka dobiju satisfakciju, ali ako nije riječ o pogrešci, onda to tako treba ustanoviti pred sudom", kazao je Josipović.
ZAGREB - Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (HSP AS) smatra da se Republika Hrvatska u sadašnjim pregovorima odriče svih prava na prenesenu štednju Ljubljanske banke u korist Slovenije i traži od Vlade RH da prekine pregovore sa Slovenijom o rješavanju problema Ljubljanske banke te da podnese zahtjev za obvezujućom arbitražom. Mediji nagađaju da će se pitanje Ljubljanske banke rješavati u okviru sukcesijskog sporazuma, a Večernji list tvrdi da je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, govoreći članovima saborskih odbora nakon razgovora sa slovenskim kolegom Karlom Erjavcem o Ljubljanskoj banci i zahtjevu slovenske strane da se povuku tužbe hrvatskih banaka, izbjegavala riječ "povlačenje", koristeći termine poput "staviti na stranu". "Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević je duboko zabrinuta izjavama dužnosnika aktualne Vlade kako će problem povrata duga hrvatskim štedišama bivše Ljubljanske banke biti rješavan kao sukcesijsko pitanje te kako će tužbe koje su hrvatske banke podigle protiv Ljubljanske banke biti 'stavljene na stranu'", kaže se u priopćenju koje potpisuje predsjednica stranke Ruža Tomašić.
ČAKOVEC - Čakovečkom gradonačelniku Branku Šalamonu iz SDP-a sadašnji - treći mandat bit će i posljednji budući da je na današnjoj konferenciji za novinare objavio da se zbog jedinstva SDP-a u Čakovcu neće kandidirati na lokalnim izborima. Šalamon je rekao kako ne želi da se zbog njegove kandidature raspusti Gradska organizacija kao što se to dogodilo s međimurskom Županijskom organizacijom. Govoreći o mogućim pritiscima iz stranke da se povuče, Šalamon je rekao kako mu nitko nije rekao da se mora maknuti, ali nije hodočastio na Iblerov trg niti je ikog povlačio za rukav govoreći kako je bolji od nekog drugog. Dodao je kako mu je žao što odlazi sada i na takav način, ali to ide uz politku, koju smatra umijećem mogućega. Opovrgnuo je da je odustao od kanditature zbog istraga koje policija provodi protiv njega. Rekao je kako vjeruje da se njemu ili Čakovcu ne može dogoditi Varaždin, misleći pritom na uhićenje bivšega varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka i njegovih suradnika.
ZLATAR - Zagorski književnik Stanko Majdak, predsjednik Županijske organizacije Autohtone Hrvatske seljačke stranke (AHSS) i potpredsjednik krapinsko–zagorske Županijske organizacije objavio je na današnjoj konferenciji za novinare svoju kandidaturu za gradonačelnika Zlatara. Stanko Majdak rekao je kako se nakon pobjede na izborima i provedene revizije poslovanja grada neće baviti s bivšom gradskom vlašću, nego će se okrenuti razvoju cijeloga područja grada Zlatara. Istaknuo je kako Autohtona Hrvatska seljačka stranka ima kandidate za zamjenika gradonačelnika i za listu za Gradsko vijeće, no otvorena je za koaliciju s ljudima i drugim strankama radi dobrobiti Zlatara.
LUDBREG - Poljoprivredni proizvođači Varaždinske županije prekinuli su oko 18 sati prosvjed i blokadu jednog prometnog traka na ludbreškoj obilaznici koji je trajao od ponedjeljka. Kako je za Hinu potvrdio koordinator prosvjeda za Varaždinsku županiju, Miljenko Ivanuša, prosvjed je prekinut iako prosvjednici još nisu dobili pisanu potvrdu sutrašnjeg sastanka s ministrom financija Slavkom Linićem i nadležnim ministrom Tihomirom Jakovinom. Iako nismo dobili pisanu potvrdu, ni točno mjesto i vrijeme sutrašnjeg sastanka, pristali smo prekinuti prosvjed kao izraz naše dobre volje i spremnosti da pregovorima i dogovorom riješimo situaciju, rekao je Ivanuša te dodao da bi se večeras trebao osobno čuti s ministrom Jakovinom radi potvrde sastanka. Prekid prosvjeda potvrdila je i varaždinska policija.
ZAGREB - Tridesetak aktivista ispred zagrebačke Gradske uprave danas je tražilo da gradska vlast odustane od gradnje spalionice otpada u Resniku, a obratio im se gradonačelnik Milan Bandić te poručio kako Zagreb treba izgraditi centar za gospodarenje otpadom dok bi spalionicu, ako se donese odluka, trebalo graditi u regiji, dogovorom tri, četiri županije i Grada Zagreba. Aktivisti udruge Zelena akcija i Udruge za zaštitu okoliša – Resnik (UZOR) ispred Gradske uprave tražili su odbacivanje prijedloga Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba koji je upućen u javnu raspravu, a koji, ističu, pogrešnim mjerama predviđa gradnju skupe i štetne spalionice otpada u Resniku, umjesto uvođenja sustava gospodarenja otpadom temeljenog na smanjenju njegova nastanka i recikliranju. Postavili su maketu spalionice otpada s dimnjakom, a ispred nje aktivisti s plinskim maskama na licu držali su transparent na kojemu je pisalo "Spalionica - NE! Reciklaža - DA!". Istaknuli su i transparente na kojima je pisalo "Zaštitite svoju djecu" i "Ne! spalionici odlagalištu pepela".
ZAGREB - Dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Davor Miličić upozorio je danas javnost i mjerodavna politička tijela da u Hrvatskoj, prema najnovijim podatcima Hrvatske liječničke komore nedostaje 4300 liječnika, te je apelirao na mjerodavne da taj problem riješe. Stajališta o spomenutome problemu sažeta su u izjavi Medicinskoga fakulteta koju je dekan Miličić predstavio novinarima na konferenciji u sveučilišnu Rektoratu uz napomenu da je ona rezulatat rasprave koju je Senat zagrebačkoga Sveučilišta održao jučer o toj temi. Miličić je podsjetio da je Medicinski fakultet među prvima, još 2009. godine, počeo upozoravati javnost na sve veći problem nedostatka liječnika, kao i da je, želeći konkretno pridonijeti njegovu smanjivanju, uz odobrenje Senata Sveučilišta u Zagrebu povećao upisne kvote za prvu godinu studija medicine s 240 na 300 studenata, počevši od ak. god. 2009./2010. Dodao je da je tada tu odluku prepoznalo i podržalo mjerodavno ministarstvo te je potpisan i sporazum u kojemu se ministarstvo obvezalo izdvajati dodatna sredstva za Medicinski fakultet te omogućiti otvaranje novih, 'razvojnih', suradničkih i znanstveno-nastavnih radnih mjesta. Miličić smatra da bi povećanje upisnih kvota na studij medicine i zapošljavanje liječnika trebali biti neki od strateških prioriteta hrvatske zdravstvene politike.
ZAGREB - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas je podupro svog profesora Aleksandra Štulhofera, čiji se, stoji u pismu dekana Damira Borasa, znanstveni rad i profesionalni dignitet već neko vrijeme želi diskreditirati i negativno etiketirati. Izražava se "duboko ljudsko i profesionalno neslaganje s takvim medijskim napadima na njega", u kojima su se, napominje se, prestali upotrebljavati znanstveni argumenti u poznatom predmetu spora nego se počelo koristiti pukim argumentima "ad hominem". Boras je u pismu ustvrdio kako je Štulhofer ugledni profesor s međunarodnom znanstvenom reputacijom koji u svojoj struci radi savjesno, pošteno i samostalno, izvan bilo kakvih političkih ili drugih okvira, a "što služi na čast i njemu osobno i Filozofskom fakultetu u Zagrebu".
LUDBREG - Dubravko Mak, bivši član uprave Plive i potpredsjednik tvrtke Nivatisa zadužen za razvoj poslovanja, novi je predsjednik uprave Farmala d.d., ludbreške tvrtke koja se bavi proizvodnjom i distribucijom generičkih lijekova. Kako se navodi u priopćenju te tvrtke, svrha dovođenja Dubravka Maka na mjesto predsjednika uprave jest stabilizirati poslovanje društva. Jedna od zadaća novog predsjednika uprave jest dodatno ojačati tržišnu poziciju Farmala generičke tvrtke koja, kako se navodi, nudi kvalitetne, sigurne i učinkovite lijekove, a da bi "do tog cilja trebalo dovesti znanje i sposobnost novoimenovanog predsjednika uprave te suradnja s vlasnikom Farmala, njemačkom tvrtkom Dermapharmom". Inače, Dubravko Mak na mjestu predsjednika uprave zamijenio je Hansa - Georga Feldmeira, koji je u studenome privremeno imenovan čelnikom Farmala nakon privođenja tadašnjeg predsjednika uprave Dražena Dedija. Dražen Dedi i još neki članovi uprave osumnjičeni su i pritvoreni u sklopu akcije "Hipokrat" u studenome prošle godine. Osumnjičeni su za davanje mita liječnicima koji su kao protuuslugu propisivali lijekove Farmala.
ZAGREB - Osječki poduzetnik Drago Tadić danas je u svojoj obrani pred zagrebačkim Županijskim sudom odbacio optužbe da je okupio skupinu koja je trebala podmititi neimenovane suce Vrhovnog suda kako bi se promijenila osuđujuća presuda Branimiru Glavašu za ratni zločin. "Od svih optužbi točno je jedino da sam se raspitivao o stanju Glavaševa slučaja i preko supruge te informacije prenio Sanji Marketić", kazao je Tadić. On je jedini od petero optuženih koji nije priznao krivnju i nagodio se s USKOK-om koji mu je nudio bezuvjetnu zatvorsku kaznu od dvije i pol godine. To su, međutim, učinili saborski zastupnik HDSSB-a Ivan Drmić, bivša zamjenica glavnog urednika Glasa Slavonije Sanja Marketić i splitski poduzetnik Srećko Jurišić koji su osuđeni uvjetno na dvije godine zatvora te Tadićeva supruga Božica Tadić - Ćavar koja je uvjetno osuđena na 15 mjeseci. Svoju suprugu i sebe Tadić je u obrani nazvao najvećim žrtvama ovog slučaja koje su, "unatoč sporednim ulogama, najviše kažnjeni". Podsjetio je kako mu je supruga nakon podizanja optužnice bila prisiljena podnijeti ostavku na mjesto ravnateljice gimnazije, a on na direktorsku dužnost u građevinskoj tvrtci Osijek Koteks.