ZAGREB - Saborska se većina sinoć usprotivila prijedlogu Hrvatskih laburista da za raspisivanje referenduma, umjesto dosadašnjih 10 posto potpisa birača, bude dovoljno 200 tisuća potpisa. Takve promjene Ustava, koje je zatražilo 45 oporbenih zastupnika nužne su, pojasnio je laburist Dragutin Lesar, jer odredba Ustava kojom je uređeno pitanje referenduma, u bitnome ograničava ostvarivanje prava građana na neposredno odlučivanje. Za to smo da se brojka definira sa 200.000 potpisa, a ne s određenim postotkom, kako ne bi bilo spora oko broja birača, pojasnio je Lesar dodajući kako 200 tisuća potpisa ipak odgovara brojki od pet posto birača. Do sada, kako su istaknuli predlagači, nije održan niti jedan referendum koji bi dolazio od građanske inicijative. Vladajuće je prozvao što sada kada imaju moć odlučivanja, "proglašavaju ništavnim vlastiti zahtjev od 5 posto" iz 2010. godine. Sada, ustvrdio je, "proturječe" sami sebi i taj zahtjev nazivaju "neozbiljnim politikantstvom". "Jesu li danas vladajući, 2010. bili neozbiljni politikanti", zapitao je Lesar zamjerajući što se o ustavnim promjenama raspravlja u kasnim noćnim satima. Vladajući su se usprotivili prijedlogu uz obrazloženje kako važeća ustavna rješenja osiguravaju visok stupanj demokratičnosti i građanske inicijative, ali i istovremeno vode računa o mogućim zlouporabama instituta predlaganja raspisivanja referenduma. "Mi u SDP-u smatramo da je put koji smo izabrali dobar", poručio je Grbin slažući se međutim kako bi se rok za prikupljanje potpisa trebao produljiti s čime se, kazao je, složio i ministar uprave. Sabor će danas rad nastaviti raspravom o izvješću o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) u 2011. godini.
POŽEGA - Gotovo četverosatni sastanak ministra poljoprivrede Tihomira Jakovina i predstavnika mnogobrojnih seljačkih udruga Slavonije i Baranje u Kutjevu završio je sinoć najavom predsjednika Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje Dragutina Dukića da će na ceste u ponedjeljak izaći seljaci iz 13 hrvatskih županija. Ministar Jakovina u Kutjevo je došao na poziv predstavnika seljačkih udruga koje su se prošle nedjelje okupile na Ferovcu nezadovoljni stanjem u poljoprivredi. Njihovi zahtjevi - isplata poticaja u cijelosti, zakon koji će omogućiti legalizaciju poljoprivrednih objekata za jednu kunu, jer seljaci nemaju novaca za legalizaciju, te izmjene prijedloga zakona o poljoprivrednom državnom zemljištu i mliječni paket - i jučer su bili teme sastanka. Sastanak je bio zatvoren za javnost uz obrazloženje ministra kako će se tako otvorenije razgovarati, iako su se tome usprotivili predstavnici seljačkih udruga. Na upit novinara o najavljenom prosvjedu seljaka za ponedjeljak, ministar je rekao kako je to legitimno pravo, no da on nije ministar koji će obećati nešto da bi "podilazio interesnim skupinama" ili "zadovoljavao nečiji taštinu".
ZAGREB - Izložba "Stepinčevim stazama po Svetoj Zemlji" autora Claudea Grbeše, svečano otvorena sinoć u prostorima Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na zagrebačkome Kaptolu, kroz fotografije i predmete evocira uspomene na hrvatsko nacionalno hodočašće u Izrael, koje je 1937. predvodio tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Izložbu je otvorio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji se osvrnuo na simboličnu vrijednost Stepinčeva naslijeđa za hrvatske vjernike kršćane, kojima njegovo ime evocira osjećaj bliskosti, okupljanja i povezivanja. "To se i ovdje osjeća, jer on nam i danas ima što reći - i danas nam je ne samo uzor, nego i poziv i usmjerenje", kazao je Bozanić. Organizirana kao sjećanje na hodočašće koje je krajem srpnja i početkom kolovoza 1937. organizirao tadašnji zagrebački nadbiskup Stepinac povodom 1900. obljetnice Kristove muke i smrti, izložba je pripremljena u Godini vjere te uoči održavanja blagdana Stepinčeva 10. veljače. Izloženo je pedesetak fotografija autora trgovca i fotografa Ljudevita Griesbacha, dijelom skeniranih originala a dijelom originala, te nešto skeniranih fotografija iz monografije "Alojzije Stepinac: Hrvatsko hodočašće u Svetu zemlju" Adalberta Rebića. No, središte izložbe, kako je istaknuo Grbeša, čini 2,5 metra visok križ koji je Stepinac donio s toga hodočašća. Tu su također brojni osobni predmeti, arhivski dokumenti, te niz publikacija koje svjedoče o tijeku priprema za hodočašće. Postav prati i emitiranje "Hrvatske mise" iz 1938. skladatelja Borisa Papandopula. Likovni postav izložbe oblikovala je povjesničarka umjetnosti Maja Juras, a ostaje otvorena do 28. ožujka.
VARAŽDIN - Predstavljanjem zbirke poezije "Oglej in druge pesmi" slovenskog književnika Marjana Pungartnika te izložbom slika "Umjetnost ne poznaje granice" grupe hrvatskih autora sinoć je u Varaždinu prigodno obilježen sutrašnji nacionalni slovenski praznik "Prešernov dan". Marjan Pungartnik istaknuti je slovenski kulturni djelatnik, predsjednik mariborskog Društva pjesnika, tajnik slovenskog Saveza kulturnih društava te sudionik brojnih projekata kulturne suradnje. Kako je sam Pungartnik istaknuo, postoji velika suradnja Slovenije i Hrvatske upravo preko kulturnih i civilnih udruga. "Samo prošle godine 40-ak umjetnika iz sjeverozapadne, ali i drugih dijelova Hrvatske, izlagalo je u Mariboru u sklopu brojnih kulturnih manifestacija u godini u kojoj je Maribor bio kulturna prijestolnica Europe. Omogućavanje izlaganja svojih djela u Mariboru bio je naš poklon Hrvatskoj i hrvatskim umjetnicima povodom skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju", naglasio je Pungartnik. Predstavljajući zbirku poezije autor je istaknuo da ona predstavlja
OSIJEK - U Hrvatskome narodnom kazalištu u Osijeku sinoć je premijerno izvedena drama "Cijena sreće" sarajevskog autora i redatelja Emira Hadžihafizbegovića, koji je izabrao i glazbu. Riječ je o priči u šest slika koja govori o ljubavi i pohlepi i traži odgovor na sve češće postavljano pitanje je li važnije duhovno ili materijalno. Redatelj Emir Hadžihafizbegović kaže kako je sve naizgled jednostavno rađeno, ali upravo ta jednostavnost uz vrhunski doživljene uloge osječkih glumaca duboko "zadire u dušu čovjeka i propitkuje". U dramskoj predstavi "Cijena sreće" glumili su svi glumci osječkoga HNK - Vladimir Tintor, Tatjana Bertok-Zupković, Miroslav Čabraja, Duško Modrinić, Ivana Gudelj, Jasna Odorčić i Aljoša Čepl. Scenu i kostime postavila je Jasna Bošnjak, a dekor, scenska oprema i kostimi izrađeni su u radionicama osječkoga HNK.
RIJEKA - Kratki igrani film riječkog redatelja Bernardina Modrića "Smrt u Vulkanu" premijerno je prikazan sinoć u Art-kinu Croatia u Rijeci. Film se temelji na stvarnom događaju. Početkom 2010. godine je u napuštenoj portirnici propale riječke tvornice "Vulkan" nesretnim slučajem život izgubio jedan beskućnik. Istragom je utvrđeno da je on svojedobno radio u toj tvornici te je otpušten kao tehnološki višak. Film govori o nestanku nekadašnjih industrijskih golemih pogona te ljudskim sudbinama povezanim s tim. Glavnu ulogu u filmu glumi pjevač riječke rock grupe LET 3 Zoran Prodanović Prlja, a u ostalim ulogama se pojavljuju Denis Brižić, Mihael Prosen, Željko Pendić, Gordana Kovačević i drugi. Bernardin Modrić je i scenarist filma a glazbu u filmu izvode LET 3. Producent je Istra film.