BERLIN - Njemačka vlada u srijedu je usvojila prijedlog strožih novih zakona za banke koji bi financijski sektor trebali učiniti otpornijim na nove krize, a bankama i osiguravateljima nametnuti veću odgovornost u slučaju stečaja. Po nacrtu zakona koji se sada upućuje u parlamentarnu proceduru, vlada planira nametnuti velikim bankama izdvajanje rizičnijih aktivnosti u zasebne ogranke radi zaštite depozita klijenata. Zakon će se primijeniti na institucije čije visokorizične operacije čine petinu ukupne bilance odnosno vrijednost čijih visokorizičnih operacija premašuje 100 milijardi eura. Tim će bankama biti naloženo da prebace rizično poslovanje u zasebne pravne i financijske ogranke. Novi zakoni od banaka će zahtijevati i da sastave izvanredne planove za restrukturiranje odnosno gašenje aktivnosti u slučaju da se nađu u financijskim teškoćama. Za visokorangirane menadžere i izvršne direktor predviđene su kazne zatvora u trajanju do pet godina utvrdi li se da su zanemarivali dužnosti na području upravljanja rizicima i da su dopustili da tvrtka završi u financijskim teškoćama.
STRASBOURG - Europski parlament odobrio je u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu veliku reformu zajedničke ribarske politike kojom se želi smanjiti izlov ribe na održive razine, stati na kraj bacanju neželjene ribe i dugoročno planiranje utemeljiti na točnim znanstvenim podacima, objavio je Europski parlament. Po podacima Europske komisije, 80 posto zaliha ribe u Sredozemnom moru i 47 posto u Atlantiku je izlovljeno. Usvojena reforma, koja bi trebala stupiti na snagu 2014., trebala bi riješiti taj problem. "Danas smo pokazali da je Europski parlament sve samo ne neodlučan. Iskoristili smo svoju ovlast suodlučivanja, prvi put na području ribarstva, da stanemo na kraj prevelikom izlovu ribe. Riblji fond trebao bi se oporaviti do 2020., što će nam omogućiti izlov 15 milijuna tona više ribe i otvaranje 37.000 novih radnih mjesta", rekla je izvjestiteljica za to pitanje Ulrike Rodust.
LONDON - Britanski bankovni div Royal Bank of Scotland (RBS) platit će američkim i britanskim vlastima 612 milijuna dolara kazni na ime optužbi za namještanje ključnih kamatnih stopa LIBOR, a priznala je također krivnju u povezanom sporu u Japanu gdje je optužena za financijske malverzacije. "Uprava RBS priznaje da su postojali ozbiljni nedostaci u našim sustavima i kontrolama, manjkav je bio i integritet male skupine naših zaposlenika. Ovo je tužan, ali i važan dan za RBS, jer nastavljamo ispravljati greške iz prošlosti," izjavio je predsjednik upravnog odbora Filip Hampton. Utvrđeno je da je u razdoblju od 2006. do 2010., a možda i prije toga, više od desetak trgovaca u RBS-ovim uredima u Londonu, Singapuru i Tokiju manipuliralo kamatom za međubankovne ponude na londonskom tržištu (libor) koja utječe na cijenu tisuća milijardi dolara kredita širom svijeta. Namještanje se nastavilo čak i nakon što su trgovci saznali da su pokrenute istrage o mogućim malverzacijama. Banka je najavila da će platiti kazne iz novca predviđenog za isplatu bonusa čelnika.
AMSTERDAM - Najveći proizvođač čelika u svijetu ArcelorMittal izvijestio je u srijedu da mu se gubitak u četvrtom tromjesečju povećao zbog otpisa i troškova u europskom poslovanju, ali je prognozirao bolju potražnju i rezultate u ovoj godini. Neto gubitak povećao se na 3,99 milijardi dolara, s milijardu dolara koliko je iznosio u istom razdoblju godine prije, objavila je kompanija sa sjedištem u Luksemburgu. Prihodi su se smanjili 14 posto, na 19,3 milijarde dolara, s obzirom na niže cijene i smanjeni obujam prodaje na godišnjoj razini. Gubitak uključuje otpise i troškove u iznosu 4,8 milijardi dolara na europskom poslovanju, poglavito zbog praznog hoda tvornica u Madridu, Florangeu u Francuskoj, te zbog odluke o zatvaranju postrojenja u Liegeu u Belgiji. Kompanija očekuje rast potražnje za čelikom u svijetu za tri posto, nakon 2-postotnog povećanja u 2012. Pritom bi rast u Kini i Brazilu trebao ubrzati, a ni Europa više ne bi trebala biti slaba kao do sada.
ZAGREB - Utemeljitelj trećeg po veličini proizvođača osobnih računala u svijetu Michael Dell objavio je da namjerava otkupiti kompaniju koja nosi njegovo ime, prenose britanski mediji. Zajedno s investicijskom tvrtkom specijaliziranom za tehnologiju Silver Lake i uz financijsku potporu Microsofta, Dell se sprema ponuditi 24,4 milijarde dolara, izvijestio je BBC. Time će dionice kompanije Dell nakon 25 godina biti isključene iz kotacije američke burze Nasdaq. Michael Dell nada se da će pomoći posrnuloj kompaniji da se izvuče iz nevolja koje joj zadaje jeftina azijska konkurencija i silna popularnost pametnih telefona i tablet računala. Zahvaljujući uspješnom poslovanju u proteklih 29 godina utemeljitelj Della uvrstio se među najbogatije Amerikance. Ujedno izvršni direktor i predsjednik uprave, Dell već posjeduje oko 14 posto kompanije i namjerava zajedno s kolegama u upravi zadržati postojeći vlasnički udio.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u srijedu pod pritiskom obnovljenih strahovanja za zdravlje gospodarstva eurozone, koja su najteže pogodila bankovni sektor. Tako je indeks Frankfurtske burze DAX bio u minusu 0,48 posto i spustio se na 7.628 bodova dok je pariški CAC kliznuo 0,97 posto, na 3.658 bodova. Londonski Ftse ostao je gotovo nepromijenjen i iznosio je 6.281 bod. Oslabili su i burzovni indeksi južnoeuropskih zemalja, pa je talijanski FTSEMIB pao 1,5 posto, a španjolski IBEX 0,8 posto. Europska tržišta dionica zabilježila su početkom tjedna rasprodaje zbog zabrinutosti u vezi s korupcijskim skandalom u Španjolskoj i anketama koje su pokazale jačanje potpore bivšem talijanskom premijeru Silviju Berlusconiju uoči parlamentarnih izbora. Nervozu su dodatno pojačale nove naznake sukoba u eurozoni. U fokusu su njemačko-francuske trzavice oko tečaja eura. Među najvećim je gubitnicima danas bio bankovni sektor, pa su cijene dionica Intese Sanpaolo pale 3,3 posto, UniCredita za tri posto, a Commerzbanka i Credit Agricolea za 2,8 posto.
LONDON/NEW YORK - Euro je u srijedu oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima jer su ulagači na oprezu pred sutrašnji sastanak Europske središnje banke (ECB) kada bi njezin čelnik ipak mogao izraziti zabrinutost u vezi visoke razine tečaja eura. Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,5 posto i njime se trgovalo po 1,3512 dolara. Oslabio je i prema jenu, oko 0,6 posto, na 126,44 jena. Dolar je prema jenu oslabio 0,3 posto, na 93,35 jena. Mnogi analitičari smatraju da će predsjednik ECB-a Mario Draghi izbjeći komentare vezane uz valutu, a očekuju da će prije govoriti o poboljšanim izgledima za eurozonu i poboljšanom raspoloženju na tržištima. Ujedno bi trebao priznati da regiji ipak i dalje predstoje mnoge teškoće. Euro je u međuvremenu umanjio gubitke slijedom izjava glasnogovornika njemačke vlade Steffena Seiberta da euro nije precijenjen i da se dugoročna konkurentnost ne može postići pomoću valutnih tečajeva.