LJUBLJANA - Današnji sastanak šefova diplomacija Hrvatske i Slovenije, te opunomoćenika dviju vlada za pitanje Ljubljanske banke, u Otočcu ob Krki možda će označiti "početak kraja" spora oko Ljubljanske banke, ali je vremena za dogovor o tom pitanju, s kojim Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU, sve manje zbog krize slovenske vlade koja bi uskoro mogla završiti raspisivanjem prijevremenih izbora, ocjene su koje pred susret Vesne Pusić i Karla Erjavca, te Franceta Arhara i Zdravka Rogića iznose u srijedu slovenski mediji. U Otočcu ob Krki će danas možda doći do "početka kraja" spora oko LB-a i njenih dugova hrvatskim štedišama koji su isplaćeni preko hrvatskog javnog duga, čime bi se Hrvatskoj "otvorio put u Europsku uniju", ističe u naslovima ljubljansko "Delo". List podsjeća na Erjavčeve izjave ovih dana da će možda biti potreban još koji susret, jedan ili dva, da bi se kompromis zaključio i potvrdio na razini vlada.
ZAGREB - Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i EU-a zapeo je na sporu oko otvaranja poljoprivrednih tržišta, pišu europski mediji. EU i Kanada počeli su pregovore o sporazumu u svibnju 2009. a plan je bio da ih se završi u roku dvije godine. Trgovinska razmjena između EU-a i Kanade iznosila je 2011. 52,5 milijardi eura. Europski izvoz u Kanadu činili su uglavnom strojevi, prometna oprema i kemikalije. Financijske usluge i osiguranje drugi su važan element bilateralne trgovine. EU je u Kanadu 2011. "izvezao" usluga u vrijednosti 13,1 milijarda eura, prema 11 milijardi 2009. Sporazum o slobodnoj trgovini trebao bi omogućiti povećanje ekonomskih aktivnosti od 20,6 milijarda eura. Sporazum je trebao biti sklopljen ovaj tjedan na sastanku kanadskog premijera Stephena Harpera i europskog povjerenika za trgovinu Karela de Guchta, no dogovor bi mogao biti odgođen za nekoliko tjedana zbog spora oko otvaranja poljoprivrednih tržišta, kazali su dužnosnici. EU se protivi povećanju kvota za uvoz govedine i svinjetine iz Kanade, dok Ottawa ne želi povećati uvoz europskih mliječnih proizvoda, jaja i peradi.
BERLIN - Njemačka industrija u prosincu je zaprimila 0,8 posto više narudžbi nego u mjesecu ranije zahvaljujući ponajprije skoku narudžbi iz partnera u eurozoni, objavilo je njemačko ministarstva gospodarstva. Prosinac je time označio zaokret, budući da su u studenome ukupne industrijske narudžbe smanjene za 1,8 posto prema mjesecu ranije. Rast narudžbi u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu u ministarstvu ponajprije pripisuju osjetnom skoku narudžbi iz drugih gospodarstava eurozone, za čak sedam posto. Ukupno su inozemne narudžbe uvećane za 2,4 posto, pokazuju podaci ministarstva. Domaće su narudžbe u prosincu smanjene za 1,2 posto, svjedočeći o slaboj domaćoj potražnji u najvećem europskom gospodarstvu. Na godišnjoj razini pad industrijskih narudžbi je ubrzao. U prosincu su one tako smanjene za 1,8 posto prema istom mjesecu godine ranije, dok je studenome njihov pad iznosio 0,9 posto.
WASHINGTON - Globalni prihodi ostvareni u elektronskoj trgovini na malo lani su prvi put premašili 1.000 milijardi dolara, od čega je najveći iznos ponovo zabilježen u SAD-u dok je Kina na putu da se ove godine probije na drugo mjesto, objavila je istraživačka tvrtka eMarketer. Globalni prihodi u trgovini putem interneta lani su tako porasli za 21,1 posto, na nešto više od 1.000 milijardi dolara, objavila je u utorak tvrtka za prikupljanje i obradu tržišnih podataka čije je sjedište u New Yorku. Ujedno prognoziraju da će globalna prodaja u 2013. ojačati dodatnih 18,3 posto, ponajprije zahvaljujući snažnom rastu u Aziji. Sjeverna Amerika je i dalje vodeća regija za elektronsku trgovinu, s ostvarenim prihodima od 364 milijarde dolara u prošloj godini, što je povećanje od 13,9 posto u odnosu na godinu ranije. U 2013. će se po procjeni istraživačke tvrtke azijsko-pacifička regija najvjerojatnije probiti na vodeće mjesto, s obzirom na očekivani porast prihoda za 30 posto, na 433 milijarde dolara.
BANGALORE - Pregovori o kupnji 126 francuskih borbenih zrakoplova Rafale neće biti ugroženi najavljenim mjerama štednje, izjavio je indijski ministar obrane Arackaparambil Kurien Antony na otvaranju zrakoplovne izložbu u Bangaloreu. Indija je u završnoj fazi pregovora s francuskim proizvođačem Dassaultom o nabavci zrakoplova Rafale a stručnjaci kažu da je ugovor vrijedan 12 milijardi dolara. "Nema govora o odgodi zbog smanjenja proračuna", rekao je AK Antony. "To je jedan od najvećih ugovora i za ministarstvo i za ratno zrakoplovstvo", dodao je. Ministar je potvrdio da će obrambeni proračun biti smanjen u sklopu nastojanja vlade da smanji deficit do kraja fiskalne godine 31. ožujka. Indijski obrambeni proračun za fiskalnu 2012. je iznosio 48,9 milijardi dolara. Indijci su u siječnju 2012. godine donijeli odluku da će kupiti Rafale, a odbacili su ponudu za Eurofighter Typhoon.
MOSKVA - Najveća ruska zrakoplovna kompanija Aeroflot nezadovoljna je novim zrakoplovom za regionalni promet Superjet 100 jer na taj zrakoplov otpada 40 posto ukupnih kvarova u njegovoj floti tijekom 2012. godine, piše u srijedu list Kommersant. Zrakoplov sastavlja ruska tvrtka Suhoj sa nekoliko stranih kooperanata a u floti Aeroflota je 10 zrakoplova na kojima su tijekom 2012. zabilježena 24 kvara. Većina kvarova je vezana za klimatizaciju ili ventilaciju, sustave upravljanja i stajni trap, prenosi list neke od zaključaka sa sastanka odbora direktora. "Tijekom uporabe imali smo pritužbe na svaki pojedini primjerak SSJ-100 (što je kodno ime ovog zrakoplova)", rekao je jedan od djelatnika Aeroflota Kommersantu. Tijekom srpnja ruska zrakoplovna kompanija je mogla računati samo na pola svoje flote Superjeta a česti su bili i lažni alarmi tijekom leta. Superjet 100 je namijenjen za regionalni promet, prevozi do 100 putnika, glavni konkurenti na tržištu su mu zrakoplovi brazilskog Embraera i kanadskog Bombardiera.
STOCKHOLM - Švedski proizvođač kamiona Volvo izvijestio je da mu je dobit u četvrtom tromjesečju 2012. bila niža 17 posto zbog slabije potražnje na ključnim tržištima. Neto dobit je iznosila 793 milijuna švedskih kruna (125 milijuna dolara), u odnosu na 4,72 milijarde kruna koliko je iznosila u istom razdoblju godinu ranije. Prihodi su se spustili na 71,8 milijardi kruna, s 86,5 milijardi kruna u godini ranije. Europska dužnička kriza pritisnula je potražnju, posebice u južnoj Europi gdje su narudžbe Renault Trucksa u vlasništvu Volva pale 18 posto. U Sjevernoj Americi narudžbe su pale 21 posto. Potvrdili su prognozu da će tržište teških kamiona u 2013. dosegnuti oko 250.000 vozila u Sjevernoj Americi i 230.000 u Europi. Prošlog mjeseca Volvo je najavio da će kupiti 45 posto udjela u kineskom Dongfeng Motor Groupu, čime namjerava postati najveći svjetski proizvođač teških kamiona. Kamioni predstavljaju dvije trećine prodaje Volva, koji proizvodi i autobuse, građevinsku opremu, te motore za brodove i zrakoplove. Volvo je odjel za proizvodnju automobila prodao 1999. Ford Motoru, a koji ga je 2010. prodao kineskom Geely Holding Groupu.
LONDON - Cijene barela nafte na međunarodnim su tržištima pritisnuli podaci koji svjedoče o obilnoj opskrbi te u drugi plan gurnuli ohrabrujuće gospodarske pokazatelje iz SAD-a i Europe. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 27 centi, na 116,25 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 64 centa nižoj cijeni, od 96,00 dolara. Ovoga su tjedna cijene na američkom tržištu pale više od jedan posto zbog straha od prekomjerne opskrbe koja se slijeva u glavno američko čvorište u Cushingu. U prvom je planu današnje izvješće američke vlade o zalihama u prošlom tjednu. Procjenjuje se da će pokazati njihov rast zbog višeg uvoza i slabije aktivnosti rafinerija. Jučer objavljeni podaci Američkog instituta za naftu o pokazali su rast zaliha u prošlome tjednu za 3,6 milijuna barela. Analitičari su očekivali povećanje od 2,8 milijuna barela. U drugom planu našli su se ohrabrujući makrogospodarski pokazatelji iz SAD-a i Europe. Tako američki sektor usluga uspijeva održati trogodišnji trend rasta aktivnosti i na početku 2013. a oporavio se i indeks menadžera nabave eurozone u siječnju na najvišu razina u 10 mjeseci.
NEW YORK - U utorak su na Wall Streetu cijene dionica porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnoga dana, jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dow Jones indeks ojačao je 0,71 posto, na 13.979 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,04 posto, na 1.511 bodova, a Nasdaq indeks 1,29 posto, na 3.171 bod. Nakon što je u ponedjeljak zabilježio najveći dnevni pad u više od dva mjeseca, jučer je S&P 500 indeks vratio dio tog gubitka, a porasle su cijene dionica u svih 10 sektora tog indeksa. To se ponajviše zahvaljuje solidnim poslovnim rezultatima kompanija u četvrtom lanjskom tromjesečju. Prema podacima Thomson Reutersa, dosad je više od polovice kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo poslovna izvješća, pri čemu ih je 69 posto po zaradama nadmašilo očekivanja analitičara, što je bolji prosjek nego u protekla četiri tromjesečja. Po prihodima je očekivanja nadmašilo 66 posto kompanija.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući solidnim makroekonomskim podacima iz eurozone i SAD-a, dok je jen oštro pao jer će guverner središnje japanske banke odstupiti prije nego što se očekivalo. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 3,7 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,1 i 0,8 posto. U Južnoj Koreji i Šangaju burzovni su indeksi blago pali, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 0,3 posto. Pozitivno je na azijske ulagače utjecao jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, čime je nadoknađen velik dio gubitaka od prethodnoga dana. Pritom je nastavljen niz solidnih makroekonomskih podataka koji su pokazali da je u SAD-u u siječnju nastavljen rast uslužnog sektora, dok je istodobno poslovna aktivnost u eurozoni dosegnula najvišu razinu u 10 mjeseci.