ZAGREB - Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2011. godini iznosila je 21,1 posto, što je za 0,5 postotnih bodova više nego u 2010. kada je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,6 posto, potvrdili su konačni podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku. U tim su podacima i pokazatelji koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava, prema kojima je, primjerice 64,5 posto osoba u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a njih više od polovice teško ili vrlo teško spajaju kraj s krajem. Prema konačnim podacima, prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u 2011. iznosio je 24.240 kuna, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 50.904 kune. Prema najčešćem statusu u aktivnosti stopa je najveća za nezaposlene osobe - 42,5 posto, a najniža za zaposlene - 5,3 posto. Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu najviša je kod osoba u dobi 65 i više godina i iznosi 27,3 posto, a najniža kod onih od 25 do 54 godine, od 17,8 posto. DZS iznosi i podatke o materijalnoj deprivaciji, odnosno pokazateljima koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava. Po tim podacima, u 2011. godini 69,3 posto osoba živjelo je u kućanstvima koja ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve svoje članove, a 64,5 posto u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava. Anketa je pokazala i da je 16,9 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan. Statistika također pokazuje da gotovo trećina osoba, njih 32,4 posto, žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a gotovo svaka peta osoba ili njih 19,6 posto u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem.
ZAGREB - Za Hrvatsku gospodarsku komoru snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatskoj dijelom je bilo i očekivano, no ocjenjuju kako ta promjena načelno ne mijenja percepciju o našem gospodarstvu i kratkoročno neće imati značajnije učinke na mogućnost i uvjete zaduživanja, ali ističu da moramo intenzivirati napore u iznalaženju vlastitog puta izlaska iz krize. Snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatske od strane agencije Moody's dijelom je bilo i očekivano nakon što je to prethodno učinila agencija Standard&Poor's, odgovorili su iz HGK komentirajući snižavanje kreditnog rejtinga. Ističu kako je "očito da u neizvjesnim vremenima pozornost i oprez agencija jača prema zemljama koje ne uspijevaju uspostaviti gospodarski rast, koje ne provode dostatnu fiskalnu konsolidaciju te koje nisu dovoljno brze i efikasne u provedbi strukturnih reformi". "Načelno, s obzirom na već postojeću situaciju, ova promjena rejtinga ne mijenja percepciju o našem gospodarstvu i kratkoročno neće imati značajnije učinke na mogućnost i uvjete zaduživanja zemlje, ali svakako upozorava da moramo intenzivirati napore u iznalaženju vlastitog puta izlaska iz krize“, ističu iz HGK.
ZAGREB - Snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatskoj na neinvesticijski od strane agencije Moody's bilo je za očekivati budući da proizvodnja, kao dugoročni ekonomski pokazatelj, u Hrvatskoj pada već od prvog kvartala 2007. godine, da nezaposlenost raste od 2008. godine, tako da je očito da je to postala generalna slika hrvatskog gospodarstva uz nepostojanje mjera koje bi zaustavile te negativne trendove, rekao je za Hinu ekonomist Ljubo Jurčić komentirajući Moody'sovo smanjenje hrvatskog rejtinga s Baa3 na Ba1. Dakle, prema uvjetima hrvatskog gospodarstva, gdje se ne može reći da se poboljšavaju uvjeti za investitore, pa onda i prema metodologiji rejting agencija, rezultat ispada točno onakav kakav su i prikazali, kazao je Jurčić ističući da apsolutno nije iznenađenje da su već dvije relevantne kreditne agencije - najprije Standard & Poor's i sada Moody's - ocijenile kreditni rejting Hrvatske kao neinvesticijski. Jurčić na pitanje što činiti kaže da nema brzog rješenja, ne postoje ad hoc mjere kad su svi ekonomski pokazatelji tako negativni kako jesu, što znači i da nema ni sigurnosti za dugoročnim ulaganjem u Hrvatskoj, za povratak uloženih investicija. Jurčić ističe kako prioritet hrvatske politike mora biti zaposlenost, proizvodnja, izvoz, a zasad hrvatska politika priča samo o stabilnosti proračuna, o stabilnosti tečaja. Radi se o umjetnom sređivanju financijske situacije koja se na prvi pogled postiže, dok će se već u srednjem roku to vratiti kao negativan bumerang. U svakom slučaju treba promjena pristup politici, prije svega ekonomskoj politici, smatra Jurčić.
ZAGREB - Podravka je izvijestila da je ovogodišnjim programom zbrinjavanja viška radnika obuhvaćeno 276 radnika Grupe Podravka kojima će biti isplaćene stimulativne otpremnine u iznosu od 4.500 kuna za svaku godinu neprekinutog radnog staža u Podravki, a za taj će program tvrtka izdvojiti oko 39 milijuna kuna. Iz Podravke podsjećaju kako je nakon nedavno održanog sastanka s predstavnicima sindikata i Radničkog vijeća, Uprava tvrtke donijela odluku o povećanju iznosa stimulativne otpremnine s prvo ponuđenih 3.000 kuna za svaku godinu radnog staža na 4.500 kuna. Stimulativni program zbrinjavanja viška radnika nastavak je procesa restrukturiranja koji je neophodan i s kojim želimo optimizirati troškove i povećati učinkovitost poslovanja te osigurati održivost radnih mjesta, kazao je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić.
RIJEKA/ZAGREB - Predstavnici potencijalnih ulagača iskazali su danas na sastanku s predstavnicima Nadzornog odbora Dine Petrokemije zanimanje za preuzimanje cijele Dioki Grupe kroz postupak predstečajne nagodbe, izjavio je danas nakon sastanka predsjednik Sindikata radnika Dine i predstavnik radnika Dine u Nadzornom odboru Predrag Mihaljević. Na telefonski upit o kojim se ulagačima radi, Mihaljević je odgovorio da smatra da bi za sada njihovo imenovanje moglo biti kontraproduktivno, a savjetnica Uprave Diokija Mirjana Tomašković je kazala da o održanom sastanku za sada ne može ništa reći. Mihaljević je rekao da je sastanak bio uspješan, da je potencijalni ulagač naveo koliko je pripravan uložiti u tvrtku te da će se razgovori nastaviti sljedećeg tjedna. Ocijenio je da je zanimanje za preuzimanje cijele Dioki Grupe dobro s gledišta njene sanacije, ali da bi to zakompliciralo brzo rješenje koje traži sindikat, odnosno pokretanje proizvodnje u Dini i isplatu plaća.
ZAGREB - Institut IGH i njegova ovisna društva u prošloj su godini zabilježila sveobuhvatni gubitak u iznosu od 201,4 milijuna kuna, dok su godinu ranije imali dobit od 398 tisuća kuna, podaci su iz konsolidiranog financijskog izvješća koje je IGH objavio na Zagrebačkoj burzi. Iskazani sveobuhvatni gubitak primarno proizlazi iz umanjenja dugotrajne materijalne imovine, ulaganja u nekretnine i financijske imovine, kao i vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca i povezanih društava, objašnjava Uprava IGH. Po podacima iz izvješća, konsolidirani prihod Instituta IGH i njegovih ovisnih društava lani je iznosio 343,9 milijuna kuna, što je pad za 37,3 posto, dok su ukupni konsolidirani rashodi porasli za 27,4 posto, na 690,5 milijuna kuna.
ZAGREB - Nakon tri dana pada, vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je porasla i to Crobexa za 0,63 posto, na 1.899,66 bodova, a Crobexa10 za 0,45 posto, na 1.063,88 bodova. Redovni promet Burze iznosio je 17,9 milijuna kuna, a na listi milijunaša našlo se šest dionica. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a koja je 'prikupila' više od 2,8 milijuna kuna prometa. Cijena joj je smanjena 1,41 posto, na 213 kuna. Dionica Atlantic grupe ostvarila je 1,7 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 2,98 posto, na 689,99 kuna. Više od 1,7 milijuna kuna prometa bilježi dionica Zagrebačke banke, čija je cijena porasla 0,57 posto, na 37,15 kuna. Promet dionicama Ine iznosio je 1,2 milijuna kuna, a zadnja joj je cijena 4.300 kuna, što je 2,38 posto više nego na kraju jučerašnjeg trgovanja. Rast cijene od 2,89 posto, na 67 kuna, bilježi dionica Dalekovoda, uz promet od 1,04 milijuna kuna. Među milijunaše se uvrstila još dionica Diokija koje je protrgovano za 1,02 milijuna kuna, a cijena joj je, nakon jučerašnjeg rasta od čak 16,9 posto, danas pala za 2,21 posto, na 13,26 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je oslabila u odnosu na euro i švicarski franak. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,589370 kuna te je za 0,13 posto viši nego krajem prošlog tjedna. Srednji tečaj švicarskog franka je pak u odnosu na kraj prošlog tjedna veći za 0,43 posto i sada iznosi 6,140267 kuna. Nasuprot tome, srednji tečaj američkog dolara je na tjednoj razini smanjen za 1,67 posto, na 5,554688 kuna, a britanske funte za 1,36 posto, na 8,792134 kuna. U usporedbi s jučerašnjom tečajnicom pak srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a povećan je za 0,04 posto, dok su tečajevi ostalih važnijih valuta smanjeni. Tako je tečaj franka smanjen za blagih 0,004 posto, funte za 0,55 posto, a dolara za 0,75 posto.