ZAGREB - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG Invest) u 2012. je odobrila 243 jamstva, što je potaknulo 924 milijuna kuna investicija i zapošljavanje 829 novih radnika, dok se u ovoj godini očekuju jamstva za 400 projekata u malom i srednjem poduzetništva, vrijednih više od 1,5 milijardi kuna, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u HAMAG Investu. Lani je zaprimljeno 359 zahtijeva za jamstvom, što je porast od 148 posto prema godini prije. Po iznesenim podacima, prošle je godine izvršeno plaćanje po 23 aktivirana jamstva u iznosu od 17,3 milijuna kuna. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras očekuje da će u ovoj godini poduprijeti više od 400 projekata, te potaknuti više od 1,5 milijardi kuna investicija u malom i srednjem poduzetništva. To bi trebalo dovesti do otvaranja minimalno 1.500 novih radnih mjesta. Najavio je kako bi na Vladi sljedeći tjedan trebao biti i novi jamstveni program HAMAG-a koji će uvesti veća jamstva odnosno najveće jamstvo koje će se moći dobiti bit će 18 milijuna kuna. Najavljeno je i da će HAMAG po pri put izravno kreditirati one koji žele pokrenuti posao kreditima od 70 tisuća kuna bez velikih osiguranja. Među projektima u kojima će HAMAG sudjelovati ove godine u suradnji s Ministarstvom turizma je projekt 1.000 bazena za hrvatski turizam, a u suradnji s EBRD-om projekt zelena tehnologija i obnovljivi izvori energije.
ZAGREB - Nastavlja se pad broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, ukupan broj zaposlenih u industriji u prosincu prošle godine bio je za 0,9 posto manji nego u studenom, dok je na godišnjoj razini, prema prosincu 2011. godine, smanjen za 6,1 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna je proizvodnost rada u industriji pak u 2012. u usporedbi s godinom ranije manja za 1,3 posto. Podaci o kretanju zaposlenih u industriji po djelatnostima pokazuju da je na mjesečnoj razini broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u prosincu lani bio manji za 0,3 posto, u prerađivačkoj industriji je smanjen za 0,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,2 posto. Na godišnjoj razini broj zaposlenih prerađivačkoj industriji smanjen je za 6,4 posto, u rudarstvu i vađenju manji je za 5,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 2,3 posto. Među djelatnostima u okviru prerađivačke industrije, koje imaju najveći udio u ukupnom broju zaposlenih, broj zaposlenih u proizvodnji prehrambenih proizvoda (udio od 15,4 posto) u prosincu prošle godine prema istom mjesecu 2011. bio je manji za 3,6 posto, a u proizvodnji odjeće (udio od 8,1 posto) za čak 14,7 posto.
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) zatražio je danas ispriku ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka jer je na jučerašnjem radnom ručku rekao poslodavcima: "Zahvaljujem vam što nam dajete plaću i što hranite svoje djelatnike". SSSH u priopćenju tvrdi kako ta izjava pokazuje odnos poslodavaca i javnih vlasti prema radu i vrijednostima rada te poručuje kako bi ministra Vrdoljaka trebalo vratiti u školske klupe kako bi naučio da je rad taj koji stvara novu vrijednost. Kapital bez rada može ostvariti samo kamatu u banci, stoga radnici hrane ne samo sebe već i svojega poslodavca i cijelu političku klasu, ističe sindikat. SSSH traži da se Vrdoljak ispriča svim hrvatskim radnicima, potom svim radnicima na minimalcu jer je njima najteže izdvojiti dio plaće za financiranje javnog aparata, svim radnicima koji formalno rade a mjesecima su bez plaće, svim nezaposlenim radnicima koji još nisu izašli na ulice strpljivo čekajući da oni koji su njihovim glasovima dobili povjerenje građana konačno pokrenu Hrvatsku, ali ne na štetu radnika fleksibilizacijom tržišta rada kroz izmjene Zakona o radu.
ZAGREB - Hrvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS) sutra će svečano obilježiti 60 godina rada tijekom kojih se zalagao za komunikaciju s mladima, razvoj, promociju i organizaciju putovanja mladih po Hrvatskoj i u inozemstvo postavši nezaobilazan i jedan od vodećih činitelja omladinskog turizma i hostelinga u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, istaknuli su čelnici Saveza na današnjoj konferenciji za novinare. Hrvatski ferijalni i hostelski savez danas upravljaju sa svojih sedam hostela i s još pet pridruženih, u kojima godišnje oko 60 tisuća mladih ostvaruje oko 100 tisuća noćenja, ali i poraste gotovo svake godine koji se kreću od 8 do i više od 10 posto. Krajem 2001. u Hrvatskoj je bilo 14 hostela sa oko 2.600 kreveta, dok ih je krajem 2012. bilo 83 sa više od 7.000 kreveta, a i dalje se otvaraju i grade, jer su poduzetnici shvatili da uz relativno malo ulaganja mogu otvoriti takve objekte te ostvarivati solidne prihode, rečeno je.
ZAGREB - Sindikat hrvatskog vozača izrazio je na današnjoj konferenciji za novinare nezadovoljstvo odlukom Uprave Dukata da raskine ugovore o radu sa stotinjak svojih vozača te im ponudi ugovore o poslovnoj suradnji po kojima bi nastavili raditi za Dukat, ali kao samostalni poduzetnici. Predsjednik sindikata Miljenko Gočin i sindikalni povjerenik u Dukatu Boris Vlajić podsjetili su kako su gotovo prije godinu dana upozorili Upravu na nepoštivanje zakona o radnom vremenu i obveznim odmorima, kao i zakonsku obvezu da vozačima teretnih motornih vozila ukupne mase veće od 7,5 tona obračuna radni staž s uvećanim trajanjem. Uprava nije učinila ništa pa je sindikat morao podnijeti prijave Državnom inspektoratu i Inspekciji cestovnog prometa. Ubrzo nakon toga Uprava je odlučila sa svim vozačima raskinuti ugovore o radu te da umjesto toga sklopi ugovore o poslovnoj suradnji na određeno vrijeme. Ponudila im je otpremnine i predložila da osnuju vlastite obrte ili trgovačka društva te pritom iskoriste državne poticaje za samozapošljavanje i jednokratnu isplatu HZZ-a. Uprava očito kani riješiti probleme zbog nezakonitog poslovanja tako da svu odgovornost prebaci na radnike i još ih iskoristi da s državnim poticajnim sredstvima i otpremninama kupe Dukatove neadekvatno održavane kamione, tvrde sindikalci.
ZAGREB - Trgovački lanac dm-drogerie markt, četvrtu godinu zaredom izabran je za najpoželjnijeg poslodavca u anketi portala MojPosao, provedenoj tijekom prosinca na više od 1.700 ispitanika. U anketi je dm dobio 15,1 posto ukupnih bodova, što je povećanje od 1,7 postotnih bodova u odnosnu na rezultate prethodnog istraživanja. Na drugom mjestu je Ina s 3,1 posto bodova. Velik skok napravila je Pliva koja je prošle godine bila deseta, a sada je treća s 2,5 posto bodova. U prvih 10 tvrtki nalaze se redom i T-HT, Agrokor, Atlantic grupa, IKEA, Mueller i Zagrebačka banka, pri čemu su IKEA i Müller prvi put među najboljih deset. Najatraktivnija tvrtka za oba spola je dm drogerie-markt koji je najpoželjniji neovisno o stručnoj spremi i dobi ispitanika. Anketa je pokazala da je najvažniji čimbenik privlačnosti poslodavca sigurnost radnog mjesta koju ispitanici smatraju važnijom od visine plaće. Prema sigurnosti radnog mjesta ispitanicima je najatraktivniji HEP. Drugi po redu čimbenik atraktivnosti poslodavca je prilika za napredak u struci, po kojem je najviše bodova dobila Atlantic Grupa. Slijedi socijalna odgovornost poslodavca, a taj kriterij prema ocjeni anketiranih najviše zadovoljava Mueller.
ZAGREB - Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za studeni prošle godine iznosila je 6.699 kuna, što je u odnosu na mjesec prije nominalni porast za 5,5 posto, dok je u odnosu na studeni 2011. godine pad za 2,4 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Prosječna zagrebačka neto plaća za studeni bila je za 349 kuna veća nego za listopad, no rast neto plaće za studeni na mjesečnoj razini je uobičajen i na njega ponajviše utječe isplata božićnica u tvrtkama koje ih isplaćuju. U odnosu na studeni 2011. godine pak prosječna neto plaća u Zagrebu bilježi smanjenje i to za 167 kuna. Najviše prosječne neto plaća za studeni zabilježena su u proizvodnji pića sa 12.893 kune te u upravljačkim djelatnostima; savjetovanje u vezi s upravljanjem 12.362 kune. Naniže su pak neto plaće bile u proizvodnji odjeće - 3.182 kune te u zaštitnim i istražnim djelatnostima - 3.135 kuna.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze i danas osciliraju između pozitivnog i negativnog područja, oko podneva Crobex je bio u minusu 0,12 posto, na 1.894 boda, a Crobex10 0,22 posto, na 1.064 boda. Redovni promet iznosio je 7,3 milijuna kuna, te je bio tri milijuna veći nego jučer u to doba. Dionicom Leda ostvareno je do podneva 4,4 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ojačala 0,54 posto, na 7.740 kuna. Promet dionicom HT-a iznosio je 1,5 milijuna kuna, a cijena joj stagnira na 220 kuna. Među likvidnijim izdanjima do podneva se po padu cijene izdvaja dionica Dalekovoda, za 3,16 posto, a po rastu cijene dionica Badela 1862, za 4,73 posto.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je ojačala prema većini važnijih svjetskih valuta, dok je prema euru ostala gotovo nepromijenjena. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, povećan je naime prema jučer za 0,005 posto te iznosi 7,581946 kuna. Istodobno je tečaj švicarskog franka smanjen za 0,13 posto, na 6,102661 kunu po srednjem tečaju, a britanske funte za 0,62 posto, na 8,824425 kuna. Najviše je, za 0,93 posto, snižen tečaj američkog dolara te srednji tečaj dolara sada iznosi 5,594294 kune.