LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u srijedu da će na tom mjestu vjerojatno ostati do početka ožujka te da postoji mogućnost da Slovenija do tada ratificira i hrvatski pristupni ugovor s EU, osim ako zbog krize vlade u međuvremenu ne dođe do raspuštanja parlamenta i sazivanja prijevremenih izbora. Komentirajući novinarima situaciju u kojoj se očekuje povlačenje triju stranaka iz sadašnje vlade premijera Janeza Janše, među kojima je i Demokratska stranka umirovljenika (DFESUS) kojoj je na čelu Erjavec, on je novinarima rekao da bi i u tom slučaju dva ministra te stranke u vladi, među kojima i on, ostala u vladi sve do završetka parlamentarnog zasjedanja koje počinje krajem veljače, a završava 8. ožujka. Erjavec je rekao kako se nada da bi na tom zasjedanju parlament mogao i ratificirati hrvatski pristupni ugovor, ako se ispuni slovenski uvjet da se prije toga povuku tužbe protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj. "No, s time bi trebalo požuriti jer ne znamo kako će se rasplesti politička situacija u Sloveniji. Još uvijek postoji mogućnost prijevremenih izbora, a u tom slučaju pristupni ugovor Hrvatske niti tehnički ne bi mogao biti ratificiran", rekao je Erjavec. Zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora najprije na svojoj sjednici treba prihvatiti vlada, koja o tome još nije raspravljala, a u parlamentu je za njega potrebno osigurati dvotrećinsku većinu.
ZAGREB - Hrvatska je ispunila svih deset točaka iz izvješća Europske komisije iz listopada, a postoje realne šanse da će se relativno brzo riješiti i pitanje Ljubljanske banke, izjavila je u srijedu prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Hrvatska je pripremila modele restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta Brodosplita i Brodotrogira, a u završnim fazama je dogovora s Komisijom što se tiče modela za 3. maj. Izvijestila je i da je ministarstvo financija na sebe preuzelo izgradnju kućica na graničnim prijelazima u Neumu te da će taj posao biti gotov u planiranom roku, do 31. ožujka, što je bila također jedna od 10 zadaća navedenih u Komisijinom izvješću iz listopada. Ministrica očekuje da će na vrijeme biti završen i proces ratifikacije hrvatskoga pristupnog ugovora u preostalih pet zemalja članica EU-a - Njemačkoj, Danskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Sloveniji. Kazala je da je Hrvatska imala pet inicijativa vezanih za rješavanje pitanja Ljubljanske banke, te da "imamo realno dobre šanse da se to pitanje relativno brzo riješi".
ZAGREB - Hrvatska ima namjeru do dana pristupanja Europskoj uniji dovršiti prijevod i redakturu kompletne europske pravne stečevine, rekao je u srijedu izvor iz ministarstva vanjskih i europskih poslova, nakon što je u utorak Europska komisija prijevode istaknula kao jednu od zadaća koje Zagreb još nije ispunio. "Dogovoreno je (s Europskom komisijom) da se pojačaju administrativni kapaciteti na prevođenju i redakturi što je i napravljeno", kazao je izvor za Hinu. "Mi ćemo posao dovršiti". Dinamika slanja je 12.000 stranica mjesečno, od ukupno oko 150.000 stranica koliko bi trebalo biti dovršeno, odnosno koje se trenutno nalaze na tzv. "prioritetnoj listi", a koja se konstantno mijenja. "Od ukupno 149.395 stranica Prioritetne liste s datumom 8. siječnja 2013. poslano je 85.417 revidiranih stranica. U raznim fazama redakture je 40.466 stranica a u procesu prevođenja je 23.512 stranica", pojašnjeno je. Dirk Lange, koji je u Općoj upravi Europske komisije zadužen za proširenje, rekao je u utorak u raspravi pred Odborom za vanjsku politiku Europskog parlamenta da Hrvatska, među ostalim, još nije dovršila prijevod na hrvatski europske pravne stečevine. Do pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Hrvatska mora osigurati da europska pravna stečevina bude prevedena na hrvatski jezik te stručno i pravno redigirana kako bi njezini građani bili ravnopravni u pristupu europskom zakonodavstvu građanima svih ostalih članica EU-a, te kako bi Hrvatski mogao postati 24. službeni jezik Europske unije.
MOSTAR - Ravnateljica Ureda za odnose s Hrvatima izvan RH Darija Krstičević razgovarala je s ministrom izbjeglica i raseljenih osoba Republike Srpske Davorom Čordašem o realizaciji projekata za održivi povratak Hrvata na područje tog entiteta pri čemu je istaknuta činjenica da je 1.800 obitelji koji trenutačno žive u Hrvatskoj spremno vratiti u RS. Kako je u srijedu priopćeno iz Čordaševa ureda, glavna tema razgovora bila je provedba projekata Regionalnog programa trajnog zbrinjavanja izbjeglica i povratak hrvatskih obitelji iz Hrvatske u Republiku Srpsku. Regionalnim programom je planirano trajno zbrinjavanje 5.400 obitelji u BiH od čega po 1.800 hrvatskih, srpskih i bošnjačkih obitelji. "Ministar Čordaš je istaknuo da je svih 1.800 hrvatskih obitelji opredijeljeno za povratak u Republiku Srpsku, a implementator projekta na području Republike Srpske je ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe", navodi se u priopćenju ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe RS-a. S područja RS-a tijekom rata prognano je oko 220.000 tisuća Hrvata, a danas ih, prema podacima Katoličke crkve, tamo živi tek njih 15.000.
LJUBLJANA - U Sloveniji je u srijedu ujutro počeo štrajk oko 100 tisuća od 160.000 zaposlenih u slovenskoj javnoj upravi, a u svim većim gradovima održavaju se od ranih popodnevnih sati i prosvjedni skupovi protiv politike štednja i rezova koje provodi slovenska vlada. Bijeli štrajk održava se u zdravstvenim ustanovama, javnoj upravi, štrajka više od 40.000 zaposlenih u školstvu, obrazovanju i kulturi, a isto tako pripadnici carinskih službi, dio policije. Svi oni nezadovoljni su vladinom politikom štednje i rezanja troškova javnog sektora kojemu je proračunom za ovu godinu određena masa plaća za pet posto manja nego prošle godine. Boje se novog smanjivanja plaća koje su im u okviru stabilizacije javnih financija snižene već sredinom prošle godine, ali i mogućih otpuštanja. Vlada sa svoje strane tvrdi da više sredstava u proračunu jednostavno nema, da je u javnom sektoru zadnjih godina došlo do povećavanja broja zaposlenih unatoč krizi koja je pogodila realno gospodarstvo i da smanjivanjem mase za njihove plaće nije kršila kolektivni ugovor koji je na snazi.
SUBOTICA - Predstavnici vojvođanskih Mađara u srijedu su ocijenili da novosadska vlast "vrijeđa manjine" i krši propise jer ne poštuje njihovo pravo na službenu uporabu jezika i pisma već umjesto toga uvodi ćirilicu kao jedino pismo u gradu, prenijeli su vojvođanski mediji. Vijećnik Saveza vojvođanskih Mađara u Skupštini Novoga Sada Laszlo Galambos naveo je da ispisivanje jedino ćirilicom naziva Kulturnog centra grada, naziva linija gradskih autobusa, ploča s nazivima najvećeg broja gradskih javnih poduzeća i ploča s nazivima ulica, ne pridonosi očuvanju višenacionalnog identiteta Novog Sada. Osuđujući pojedine izjave gradskih čelnika kao "izravno uvredljive" za manjine, Galambos je ocijenio da to ne pridonosi multikulturalizmu, toleranciji i ravnopravnosti niti pridonosi inicijativi da Novi Sad 2020. postane europska prijestolnica kulture. Gradska vlast u Novome Sadu zamijenila je 13. siječnja latinične nazive pravca u gradskim autobusima nazivima isključivo na ćirilici, pod izlikom da time namjerava "pridonijeti povratku ćirilice na novosadske ulice". Vlast su od Demokratske stranke preuzeli Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije, a u koaliciji koja je smijenila bivšu vlast su i ultranacionalističke stranke – Demokratska stranka Srbije i pokret Dveri.
BERLIN/PARIZ - Britanski europski partneri uglavnom su u srijedu pozdravili dio iz govora Davida Camerona u kojem on izražava želju za ostankom u Europskoj uniji, ali dio njih kaže da Europska unija nije "a la carte" gdje bi Britanija bila slobodna birati samo ono što joj se sviđa. Cameron je u srijedu ujutro u Londonu održao dugoočekivani govor o odnosima Britanije i Europske unije, u kojem je obećao da će, bude li ponovno izabran, organizirati do kraja 2017. referendum o ostanku ili izlasku Velike Britanije iz Europske unije, te pozvao na redefiniranje odnosa njegove zemlje s EU-om. Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je da želi da "Britanija bude važan dio i aktivni član Europske unije". "Pripremljeni smo razgovarati o britanskim željama i moramo naći pošteni kompromis. Intenzivno ćemo razgovarati s Britanijom o njezinim individualnim idejama", kazala je. Francuski šef države Francois Hollande na sastanku vlade jasno je "pokazao želju da Velika Britanija ostane u EU", rekla je glasnogovornica vlade Najat Vallaud-Belkacem. Nizozemski premijer Mark Rutte nazvao je to "jakim govorom" s dobrim reformskim idejama. Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius kazao je da je Britanija slobodna otići. "Ako Britanija želi napustiti Europu prostrt ćemo joj crveni tepih", rekao je, referirajući se na istu rečenicu koju je Cameron nedavno uputio bogatim Francuzima koji su željeli izbjeći Hollandov porez i izrazili namjeru da dođu u Britaniju. "Biranje po narudžbi nije opcija", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle. Dvojica francuskih ministara optužili su Camerona da tretira Europu "a la carte" te misli da može birati.
DAVOS - Svjetska financijska elita počela je u srijedu 43. po redu Svjetski gospodarski forum u švicarskom skijalištu Davos s dozom umjerenog optimizma jer su se financijska tržišta primirila, no prijetnja nije posve uklonjena, a poduzetnicima je sada najveći izazov kako povećati prihode u doba usporenog rasta. "Sada su stvari mnogo bolje nego prije godinu dana", jer su političkim akcijama financijska tržišta primirena "no oprez je još potreban", rekao je u prvoj ovogodišnjoj raspravi u srijedu ujutro treći čovjek Međunarodnog monetarnog fonda (FMI), Kinez Zhu Min. Pritom je upozorio na veliku odgovornost bankarske zajednice. Bankarski sektor "pregolem je, prezadužen i previše netransparentan", kazao je Paul Singer koji je i sam sam vlasnik spekulativnog fonda (hedge fond) Elliot Management. No Jamie Dimon iz američke poslovne banke JP Morgan branio je bankare rekavši da su oni okrenuli novu stranicu te ako je i bilo "pretjerivanja" prije, "danas uglavnom svi dobro rade svoj posao". Pet godina od izbijanja najgore financijske krize nakon velike depresije 30-ih godina, posao regulacije financijskih tržišta nije završen, priznali su sudionici rasprave. Među sudionicima Foruma bit će i politički čelnici kao što su britanski premijer David Cameron, njemačka kancelarka Angela Merkel, talijanski premijer Mario Monti i ruski mu kolega Dmitrij Medvedev.
JERUZALEM - Izraelski čelnik Benjamin Netanyahu tijesno je pobijedio na izborima na kojima su nezadovoljni birači svojim glasovima doveli na drugo mjesto centrističku stranku Yesh Atid, koju je prije manje od godinu dana pokrenuo bivši novinar Yair Lapid. Desničarski premijer već je proglasio izbornu pobjedu nakon što je njegova stranka Likud sa svojom ultranacionalističkom saveznicom Yisrael Beitenu dobila, prema gotovo konačnim rezultatima izbora, 31 od 120 mjesta u parlamentu, dok je u dosadašnjem parlamentu imala 42 mjesta. Na sveopće iznenađenje, nova stranka Yesh Atid dobila je 19 mjesta u novom sazivu parlamentau. "Udarac Netanyahuu", naslov je na današnjoj naslovnici najbolje prodavanog izraelskog dnevnika Yediotha Ahronotha. Usprkos tom relativnom neuspjehu Netanyahu će imati najveći blok u parlamentu. Sve u svemu, desničarske i vjerske stranke imat će otprilike polovicu mjesta u parlamentu, čime prestaje dominacija koju je Netanyahu uživao tijekom gotovo četiri godine zastoja u mirovnim pregovorima s Palestincima i velike nervoze oko Irana. Netanyahu, koji je u dva premijerska mandata imao vjersku potporu, brzo se pokušao približiti svojim protivnicima rekavši da želi što je šire moguću koaliciju, za čije će sastavljanje vjerojatno trebati nekoliko tjedana.
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je u srijedu Izrael i Zapad na opasnost vojnog udara na iranske nuklearne pogone te da bi Teheran trebao brže surađivati glede inspekcija njegovih nuklearnih pogona što ih provodi Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). "Pokušaji da se pripreme i realiziraju napadi na iranske nuklearne pogone i njegovu infrastrukturu vrlo su opasna zamisao. Nadamo se da takve ideje neće zaživjeti", rekao je Lavrov na godišnjoj konferenciji za novinare. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu snažno je ukazao na moguću vojnu akciju kojom bi se Iranci spriječili u razvoju atomske bombe. U govoru održanom u srijedu, nakon pobjede na parlamentarnim izborima, Netanyahu je kazao kako će glavni izazov za novu izraelsku vladu biti - spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje. Aludirajući na pregovore kojima IAEA nastoji postići dogovor da inspektori dobiju pristup nuklearnim postrojenjima, dužnosnicima i dokumentima Lavrov je kazao: "Iranci su izjavili kako žele da se takav dokument u potpunosti poštuje. Vjerujemo da bi naši iranski kolege ovo mogli realizirati malo brže."
DAVOS - Više od 650.000 Sirijaca napustilo je zemlju od početka sukoba prije gotovo dvije godine, rekla je u srijedu u Davosu UN-ova čelnica za humanitarne operacije Valerie Amos na tiskovnoj konferenciji u okviru Svjetskog gospodarskog foruma (WEF). Po zadnjem izvješću objavljenom sredinom siječnja, iz zemlje je izbjeglo 600.000 ljudi. "Stanje u zemlji je katastrofalno i stalno se pogoršava", dodala je, a "priljev izbjeglica u susjedne zemlje nameće mjesnom stanovništvu pitanje koliki će broj ljudi još doći". Oko 60.000 ljudi poginulo je u Siriji od početka sukoba prije 22 mjeseca.
PARIZ - Broj francuskih vojnika raspoređenih u Maliju popeo se na 2.300 i Francuska dvanaestog dana vojne operacije nastavlja slati pojačanja u tu zemlju, objavilo je francusko ministarstvo obrane. Francuske vojne snage organiziraju nužnu pomoć i logistiku te zapovjedno središte operacije. Skupina sa 150 vojnika mornaričkog pješaštva koja je iz Francuske stigla u ponedjeljak, "zadužena je za sigurnost pozadinske baze operacije Servala", dodaje u srijedu ministarstvo na svojoj mrežnoj stranici. BPC Dixmude, zapovjedno-desantni brod, isplovio je u ponedjeljak iz Toulona s jedinicama kopnene vojske s oko 120 lakih oklopnih transportera koji će sudjelovati u operaciji. Pojačanje borbene sposobnosti francuskih snaga trebalo bi im omogućiti da brzo dostignu, pa i prestignu, prvotno najavljen broj od 2.500 francuskih vojnika u Maliju.
RAMALLAH - Palestinci ne vjeruju da će se u Izraelu formirati "koalicija za mir", rekla je u srijedu čelnica PLO-a, dan nakon parlamentarnih izbora obilježenih neočekivanim uspjehom stranke centra na štetu desnice. "Ne očekujem da bi se mogla formirati ili ponovo pojaviti mirovna koalicija ili mirovni blok", rekla je novinarima Hanan Ashrawi, članica Izvršnog odbora Palestinske oslobodilačke organizacije PLO, ocijenivši da "izgledi za mir neće tako brzo porasti". "Ne mislimo da će mir brzo nastupiti. Bit će to jako teško, to više što će (premijer s desnice na odlasku Benjamin) Netanyahu, udruži li se s takozvanim umjerenim strankama, biti prihvatljiviji ostatku svijeta i (...) porast će mu ugled na Zapadu", rekla je Ashrawi. Podsjetivši da je već počela planirana gradnja židovskih naselja na palestinskom teritoriju, ocijenila je kako je "malo vjerojatno da će neka koalicija poništiti te planove i akcije na terenu".
BRUXELLES - Prva baterija raketa Patriot, koje su članice NATO-a poslale u Tursku radi obrane od mogućih napada iz Sirije, trebala bi biti instalirana i spremna za uporabu ovoga vikenda, objavio je u srijedu visoki dužnosnik NATO-a. Sjedinjene Države, Njemačka i Nizozemska šalju te proturaketne sustave nakon što je Ankara zatražila pomoć NATO-a u jačanju obrane svoga teritorija. Prvi će spremni biti nizozemski Patrioti i očekujemo da će se to dogoditi ovoga vikenda, rekao je britanski general bojnik Gary Deakin. Sve baterije Patriota trebale bi biti operativne do kraja siječnja, dodao je on na briefingu za novinare u stožeru NATO-a u Bruxellesu.
SARAJEVO - U kosturnicama diljem Bosne i Hercegovine pohranjeno je gotovo četiri tisuće posmrtnih ostataka ekshumiranih nakon rata koji još čekaju proces identifikacije, a to je samo jedan od problema s kojima se zbog izostanka potrebne potpore susreće Institut za nestale osobe BiH (INO), kazao je u srijedu u razgovoru za Hinu Marko Jurišić, član kolegija direktora ovog instituta. "U 11 kosturnica je između tri i četiri tisuće vreća s posmrtnim ostacima", kazao je Jurišić dodajući kako je samo 2012. za čuvanje tih posmrtnih ostataka izdvojeno više od 400 tisuća eura. U INO-u su planirali provesti reviziju kako bi se identificirali posmrtni ostaci u slučajevima u kojima je to moguće, a ostali na propisan način pokopali uz oznaku N.N. ili na drugi odgovarajući način, primjerice u slučaju tijela za koja je utvrđeno da su iz razdoblja 2. svjetskog rata, koji su u nekim slučajevima nehotice ekshumirani. "Vjerujemo da bi u procesu revizije mogli utvrditi identitet između 150 i 200 posmrtnih ostataka odnosno utvrditi sudbinu tolikog broja osoba koje se i sada vode kao nestale", kazao je Jurišić.