LUXEMBOURG/ZAGREB - Prosječna razina javnog duga u eurozoni ostala je u trećem tromjesečju gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodna tri mjeseca unatoč nastojanjima zemalja-članica da je snize povećajem poreza i smanjenjem potrošnje, pokazuju statistički podaci. Visina duga mjerena njegovim udjelom u BDP-u iznosila je tako u eurozoni 90 posto na kraju rujna 2012., u odnosu na 89,9 posto koliko je iznosila na kraju lipnja, objavila je europska statistička agencija Eurostat. Na kraju trećeg tromjesečja 2011. iznosio je 86,8 posto. U Europskoj uniji javni dug također je ostao gotovo nepromijenjen i iznosio je na kraju trećeg tromjesečja 85,1 posto BDP-a, u odnosu na 85,0 posto koliko je iznosio krajem lipnja. Na kraju trećeg tromjesečja 2011. iznosio je 81,5 posto BDP-a. Najveći udio duga u BDP-u bilježi Grčka, u visini 152,6 posto. Slijede Italija sa 127,3 posto, Portugal sa 120,3 posto i Irska sa 117,0 posto. Najniži je udio ostvarila Estonija, samo 9,6 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg, s 18,7 odnosno 20,9 posto. Najveće povećanje udjela u odnosu na prethodno tromjesečno razdoblje bilježila je Irska, za 5,9 postotnih bodova, te Grčka, za 3,4 postotna boda, a smanjenje Latvija, za 2,6 postotnih bodova.
BRUXELLES - Europska komisija otvorila je u srijedu dublju istragu o državnoj pomoći Portugala brodogradilištu ENVC koja bi mogla biti protivna europskim pravilima o državnoj pomoći. U ovom trenutku, Komisija sumnja da su te državne potpore, u ukupnom iznosu od 180 milijuna eura, dane ENVC-u (Estaleiros Navais de Viana do Castelo SA) pod uvjetima koje bi privatna kompanija prihvatila po tržišnim uvjetima. Ako to nije slučaj, radi se o državnoj pomoći i Komisija treba ustanoviti je li ona kompatibilna ili ne s europskom regulativom. Pomoć je ENVC-u, glavnom portugalskom brodogradilištu, koje je 100 posto u državnom vlasništvu, dana između 2006. i 2012. u različitim oblicima. ENVC gomila gubitke od 2000. i trenutno je u procesu privatizacije.
LJUBLJANA - U Sloveniji je u srijedu ujutro počeo štrajk oko 100 tisuća od 160.000 zaposlenih u slovenskoj javnoj upravi, a u svim većim gradovima održavaju se od ranih popodnevnih sati i prosvjedni skupovi protiv politike štednja i rezova koje provodi slovenska vlada. Bijeli štrajk održava se u zdravstvenim ustanovama, javnoj upravi, štrajka više od 40.000 zaposlenih u školstvu, obrazovanju i kulturi, a isto tako pripadnici carinskih službi, dio policije. Svi oni nezadovoljni su vladinom politikom štednje i rezanja troškova javnog sektora kojemu je proračunom za ovu godinu određena masa plaća za pet posto niža nego prošle godine. Boje se novog smanjivanja plaća koje su im u okviru stabilizacije javnih financija snižene već sredinom 2012. ali i mogućih otpuštanja. Vlada sa svoje strane tvrdi da više sredstava u proračunu jednostavno nema, da je u javnom sektoru zadnjih godina došlo do povećavanja broja zaposlenih unatoč krizi koja je pogodila realno gospodarstvo i da smanjivanjem mase za njihove plaće nije kršila kolektivni ugovor koji je na snazi.
BEČ - Austrijska banka Erste Group očekuje bolje poslovanje podružnica u Rumunjskoj i Mađarskoj u ovoj godini, kazao je za novine izvršni direktor Andreas Treichl. U intervjuu objavljenom u srijedu u novinama WirtschaftsBlatt Treichl je ustvrdio da je Erste uspostavila kontrolu nad rizicima u Rumunjskoj nakon velikih otpisa 2011. i 2012. "Otpisali smo dio vrijednosti kompanija i smatramo da će gledano sa čisto bankovne strane 2013. godina biti znatno bolja. Predviđamo pozitivne rezultate za 2013.", naglasio je. Što se Mađarske tiče, poslovanje u teškom političkom okruženju i dalje donosi brojne izazove, ali on smatra da će „sa strane bankovnog poslovanja stanje u 2013. izgledati puno bolje". Mađarska vlada često se upleće u poslovanje banaka uvođenjem neuobičajenih mjera. Tako je, primjerice, dužnicima omogućila da vraćaju devizne hipotekarne kredite po nižim tečajevima od onih tržišnih a bankama je uvela i neuobičajeno strog porez. Treichl je ponovio i da bi se banka mogla odlučiti za akvizicije u srednjoj i istočnoj Europi, primjerice u Srbiji ili Poljskoj, ukoliko prava meta bude dostupna u pravo vrijeme.
BERLIN - Njemački inženjerski div Siemens izvijestio je u srijedu da je u prvom tromjesečju svoje fiskalne godine zabilježio pad dobiti i narudžbi, ali je ipak potvrdio prognoze za cijelu godinu. "U neizvjesnom gospodarskom okruženju solidno smo započeli našu fiskalnu 2013. godinu", ustvrdio je izvršni direktor Peter Loescher u priopćenju. Upozorio je ipak da im u ostatku godine stanje u svjetskom gospodarstvu neće baš biti od velike pomoći pri ostvarivanju ambicioznih ciljeva. Tako je u razdoblju od listopada do prosinca, prvom tromjesečju fiskalne godine, kompanija zabilježila pad novih narudžbi za 3,0 posto, na 19,141 milijardi eura. Prihodi su pak porasli dva posto, na 18,128 milijardi eura, ali je neto dobit smanjena čak 12 posto, na 1,214 milijardi eura. U Siemensu su ipak potvrdili prognozu na cijelu fiskalnu godinu. Tako očekuju umjeren rast narudžbi i prihoda, "prema razini fiskalne 2012.". Cjelogodišnja temeljna dobit trebala bi se kretati u rasponu od 4,5 do 5,0 milijardi eura, dodaje se u priopćenju.
FRANKFURT - Njemački softverski div SAP objavio je u srijedu da u ovoj godini očekuje daljnje snažno poboljšanje prihoda, koji su već prošle godine dosegnuli rekordnu razinu, a predviđa i veću dobit. "Uvjereni smo da ćemo u 2013. nastaviti rasti po dvoznamenkastim stopama i dodatno poboljšati našu profitabilnost", priopćio je financijski direktor Werner Brandt. Iz SAP-a su potvrdili da su u 2012. ostvarili rekordne prihode, premašivši prognoze, dok su dobit pogodili troškovi akvizicija. Ukupni su prihodi porasli 14 posto, na 16,22 milijarde eura, a prihodi od prodaje softvera i usluga vezanih za softver za 16 posto, na 13,16 milijardi eura. Očekivao se rast u rasponu od 10,5 do 12,5 posto. Operativna dobit istovremeno se smanjila za 17 posto, na 4,06 milijardi eura, pogođena troškovima vezanim za akvizicije, objasnili su iz grupe. Neto dobit smanjena je 18 posto, na 2,826 milijardi eura. U SAP-u najavljuju da će rast potaknuti nedavno kupljena tvrtka za usluge najma informatičke infrastrukture, takozvanog 'računarstva u oblaku'. Njemačka grupa dovršila je početkom listopada akviziciju kalifornijske kompanije Ariba, vrijednu 4,3 milijarde dolara.
DEN HAAG - Globalni prehrambeni i kozmetički div Unilever izvijestio je u srijedu da mu se neto dobit u prošloj godini povećala pet posto, na 4,48 milijarde eura, zahvaljujući kontinuiranom snažnom rastu prodaje na tržištima u nastajanju. Unilever, čiji su prihodi prvi put premašili 50 milijardi eura i iznosili su 51,3 milijarde eura, objavio je da je taj rezultat važan korak prema ciljanom iznosu od 80 milijardi eura. "Nema vremena za spavanje na lovorikama", upozorio je izvršni direktor Unilevera Paul Polman u priopćenju. "Tržišta će ostati izazovna, uz snažnu konkurenciju i kolebljive troškove roba". U četvrtom tromjesečju prihodi su porasli 7,8 posto, zahvaljujući ponajprije povećanom obujmu prodaje, za 4,8 posto. Pritom je organska prodaja na tržištima u nastajanju povećana 11,4 posto. Kompanija Unilever na tim tržištima sada ostvaruje više od polovine globalnog prometa.
STOCKHOLM - Najveći lanac trgovina namještajem u svijetu, švedska grupa IKEA izvijestila je u srijedu da je u prošloj poslovnoj godini ostvarila rekordnu neto dobit zahvaljujući snažnoj prodaji koju je podupirala ekonomičnost kupaca u uvjetima recesije. U 12-mjesečnom razdoblju zaključno s kolovozom 2012. neto dobit švedske tvrtke poznate širom svijeta po jeftinom namještaju koji kupci sami sklapaju dosegnula je rekordne 3,2 milijarde eura i porasla je za osam posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. U kompaniji ističu da su relativno otporni na razdoblja pada gospodarskih aktivnosti budući da se u takvim uvjetima štedljivi kupci obično okreću jeftinijim proizvodima. "Kupci sve više razmišljaju o odnosu cijene i kvalitete pa je IKEA za njih dobra odluka", stoji u godišnjem izvješću švedske kompanije. Operativna dobit smanjila se pak tri posto, na 3,5 milijardi eura, budući da je grupa proteklih godina ustrajala u strategiji smanjivanja cijena za krajnje potrošače usprkos višim cijenama sirovina i većim zalhama.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli nove najviše razine u posljednjih pet godina, što se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima niza kompanija. Dow Jones porastao je 62 boda, ili 0,46 posto, na 13.712 bodova, a S&P 500 indeks 0,44 posto, na 1.492 boda, što su nove najviše razine tih indeksa od prosinca 2007. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,27 posto, na 3.143 boda. Mnoge kompanije, među kojima Travelers, Du Pont i Verizon Communications, objavile su jučer bolje tromjesečne rezultate nego što se procjenjivalo. To je dodatno ohrabrilo ulagače, koje su već prošloga tjedna potaknule naznake jačanja dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog. S rastom od 0,9 posto, najveće su dobitnice jučer bile dionice u bankarskom i rudarskom sektoru. Znatno manji rast, 0,2 posto, zabilježio je S&P indeks tehnološkog sektora jer se ne očekuju osobiti rezultati tehnoloških kompanija, s obzirom na slabljenje potrošnje krajem prošle godine kako kompanija, tako i građana.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, dok je jen ojačao, jer su se ulagači odlučili na dobitonosne prodaje nakon jučerašnjeg labavljenja monetarne politike japanske središnje banke. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 2 posto, a cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji su pale između 0,2 i 0,8 posto. Burzovni indeksi u Australiji i Singapuru ojačali su, pak, 0,2, odnosno 0,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, nakon jučerašnje najviše razinu u zadnjih 17 i pol mjeseci. Oštar pad indeksa Nikkei na najnižu razinu u tri tjedna posljedica je dobitonosnih prodaja, budući su cijene dionica posljednjih tjedana snažno rasle. "Neki su ulagači čekali pravi trenutak kako bi pokupili zaradu s tržišta, nakon što su tjednima cijene dionica rasle", kaže Hiroichi Nishi iz SMBC Nikko Securities. Neki su ulagači više očekivali od središnje japanske banke, koja je jučer udvostručila ciljanu razinu inflacije na 2 posto i prihvatila program neograničene kupnje imovine kako bi potaknula izlazak gospodarstva iz recesije. Mnogi analitičari sumnjaju da će te mjere biti dovoljne.