ZAGREB - Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji neće propasti zbog Njemačke, ali ćemo budno pratiti ispunjavanje preostalih zadaća prije pristupanja, rekao je u petak u Zagrebu njemački predsjednik Joachim Gauck koji nije mogao reći kada će njemački parlament ratificirati hrvatski pristupni ugovor. "Uzimajući u obzir prijateljske odnose Njemačke i Hrvatske, ne mogu reći da će taj projekt propasti zbog Njemačke", rekao je Gauck upitan zašto tradicionalni hrvatski prijatelj Njemačka nije najjači zagovornik ulaska Hrvatske u Uniju. "Naša strategija nije odmicanje od Hrvatske, nego vam upućivanjem na preostale zadaće želimo pomoći kako bi i vama i Europi sutra bilo bolje", istaknuo je Gauck na Pravnom fakultetu gdje je zajedno s predsjednikom Ivom Josipovićem održao uvodno predavanje o moralu i politici.
BRUXELLES - Vijeće za opće poslove pozdravit će sljedeći tjedan napredak koji je Hrvatska napravila u pripremama za članstvo i pozvati je da se fokusira na deset zadaća koje je Komisija identificirala u svom zadnjem izvješću o monitoringu, proizlazi iz nacrta zaključaka koji bi trebali biti prihvaćeni na ministarskom sastanku u utorak. "Vijeće je temeljito proučilo izvješće o monitoringu i monitoring tablice i sa zadovoljstvom bilježi da je Hrvatska nastavila napredovati u usvajanju i provedbi zakonodavstva EU-a, da dovršava usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a i da je postigla značajne rezultate u brojnim područjima. Bitno je da Hrvatska izoštri fokus na 10 pitanja koje je istaknula Komisija u području Tržišnog natjecanja, Pravosuđa i temeljnih prava i Pravde, slobode i sigurnosti", kaže se u nacrtima zaključaka u koje je Hina imala uvid. O pitanjima proširenja razgovarat će se u utorak na sastanku Vijeća za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica. Na sastanku će kao promatrač sudjelovati prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
ZAGREB - Predsjednik vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je u petak u Banskim dvorima u službeni posjet predsjednika Savezne Republike Njemačke Joachima Gaucka, priopćeno je iz vlade. Sugovornici su na radnom ručku raspravili trenutnu gospodarsku situaciju u Europi i svijetu, kao i nastavak provedbe reformi povezanih s procesom hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. Predsjednik Gauck izrazio je snažnu potporu hrvatskom članstvu u Uniji, izrazivši uvjerenje da će Hrvatska na vrijeme ispuniti preostale obaveze. Razgovaralo se i o potencijalima daljnjeg jačanja suradnje dviju zemalja, posebice u području gospodarstva. Raspravljena je i situacija u regiji, te je izražena važnost nastavka procesa proširenja Europske unije na zemlje jugoistočne Europe, dodaje se u priopćenju.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko primio je u petak predsjednika Savezne Republike Njemačke Joachima Gaucka koji je naglasio da je u Hrvatsku došao poručiti da Njemačka i dalje čvrsto podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, priopćio je Ured predsjednika Sabora. Odnosi Hrvatske i Njemačke nisu samo prijateljski, oni su i vrlo bogati i sadržajni, istaknuo je Leko i zahvalio je Njemačkoj na cjelokupnoj pruženoj pomoći, posebice u razminiranju, što je ocijenio važnim sigurnosnim i gospodarskim pitanjem. Izrazio je zadovoljstvo dinamikom susreta s političkim predstavnicima njemačkih tijela kako na saveznoj tako i na pokrajinskoj razini. "To je od ogromne pomoći za izgradnju demokratskih standarda kojima težimo", kazao je predsjednik Sabora. Govoreći o pripremama za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji, Leko je izrazio uvjerenje da će Hrvatska ispuniti sve obveze koje je preuzela u predpristupnim pregovorima. Njemački predsjednik je istaknuo kako njegov posjet Hrvatskoj ima jednu jedinu svrhu, "a to je da poručimo da želimo da Hrvatska postane članica Europske unije. Naš stav prema Hrvatskoj ostao je isti. "Čvrsto smo uvjereni da ćete 10 mjerila nabrojanih u izvješću EK ispuniti, a mi smo spremni pružiti pomoć", kazao je Gauck i izrazio zadovoljstvo što mu je predsjednik Sabora pružio uvjeravanja da proces reformi u Hrvatskoj neće prestati njenim ulaskom u EU. Predsjednik Odbora za pitanja Europske unije u Njemačkom Bundestagu Gunther Krichbaum je hrvatski napredak u zadnjih deset do dvadeset godina ocijenio respektabilnim. "Njemačka je pouzdan partner Hrvatskoj, u tome se ništa nije promijenilo", naglasio je i kazao kako je optimističan u pogledu ispunjavanja hrvatskih obveza za članstvo u EU. Smatra važnim da reforme ne stanu nakon 1. srpnja 2013. jer "reforme ne provodite zbog Njemačke, nego u interesu vaših građana. Mi želimo da vaši građani profitiraju od ulaska u Europsku uniju."
ZAGREB - Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić susrela se u petak sa srbijanskim kolegom Ivanom Mrkićem na marginama Ministarskog vijeća OESS-a u Dublinu, a oboje su susret ocijenili korisnim te prvim korakom koji bi u bližoj budućnosti mogao dovesti i do sastanka hrvatskog i srbijanskog premijera Zorana Milanovića i Ivice Dačića, priopćio je ured glasnogovornika MVEP-a. "No, o konkretnom datumu tog susreta nije se razgovaralo", izjavila je Pusić. Prema priopćenju, srbijanski ministar je izjavio da se treba osvrnuti na ono što zbližava dvije zemlje te da Srbija i Hrvatska moraju razvijati "najbolje moguće odnose imajući u vidu interes budućih generacija". Najavio je također i mogući posjet Zagrebu. Govoreći o presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, ministrica Pusić ponovila je kako je Hrvatska u potpunosti poštivala institucionalnu proceduru, koja je bila i preduvjet za članstvo u Europskoj uniji. "Gotovina i Markač su nevini i nisu odgovorni za ratne zločine, što ne znači da ratnih zločina nije bilo niti da ne postoje ljudi koji su za njih odgovorni", kazala je Pusić i poručila da oni koji nisu zadovoljni radom suda, prigovor trebaju uputiti Vijeću sigurnosti UN-a, koje je osnivač Haškog suda, ili samom sudu, a ne Hrvatskoj.
ZAGREB - Hrvatska će se još dugo baviti prevladavanjem nasljeđa iz prošlosti, korupcijom, krivnjom starijih generacija, ali još duže etabliranjem dostojanstva prava u svome političkom i društvenom sustavu, rekao je u petak u Zagrebu njemački predsjednik Joachim Gauck. "Imat ćete puno posla s prljavštinama poput korupcije, ali još više kako bi etablirali dostojanstvo prava. Ako u politici ima išta svetoga, onda bi taj prostor moglo ispuniti pravo", rekao je Gauck koji je zajedno s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem na Pravnom fakultetu održao predavanje o moralu i politici. Njemački predsjednik, koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj, rekao je da taj cilj nijedno društvo nikada neće postići, ali treba ustrajati u tome da se pravo nikada ne prilagođava politici, kao u bivšem DDR-u odakle on dolazi ili u bivšoj Jugoslaviji koje je Hrvatska bila dio.
BRUXELLES - Makedonija i Srbija mogle bi dobiti ohrabrujuće znakove u vezi s mogućnošću dobivanja datuma za početak pristupnih pregovora s Europskom unijom pod određeninm uvjetima sredinom sljedeće godine, proizlazi iz nacrta zaključaka u koje je Hina imala uvid. "S ciljem mogućeg otvaranja pristupnih pregovora s Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom (FYROM) u lipnju 2013. Vijeće će proučiti napredak u provedbi reformi u kontekstu Pristupnog dijaloga na visokoj razini, na temelju izvješća koje će Komisija predstaviti u prvoj polovici 2013.", kaže se u nacrtu zaključaka koji se pripremaju za sastanak Vijeća za opće poslove u utorak u Bruxellesu. O pitanjima proširenja razgovarat će se u utorak na sastanku Vijeća za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica. Što se Srbije tiče, dio u nacrtu zaključaka koji govori o mogućem datumu stavljen je u zagrade, što govori o tome da još ne postoji suglasnost svih zemalja članica. "Vijeće očekuje od dviju strana (Srbija i Kosovo) da nastave i ubrzaju rad na rješavanju svih aspekata međusobnih odnosa. Vijeće će razmotriti napredak u proljeće 2013. kako bi u lipnju 2013. odlučilo o otvaranju pristupnih pregovora pod uvjetom da se gore navedenim pitanjima pristupi na zadovoljavajući način", glasi taj dio u nacrtu zaključaka.
MOSTAR - Veleposlanik SAD-a u Bosni i Hercegovini Patrick Moon pozvao je političare da postignu dogovor o promjeni mostarskog statuta, ističući da su građani s pravom frustrirani jer jedino u tom gradu nisu održani lokalni izbori u listopadu. Na svom profilu na tweeteru, veleposlanik Moon je podržao razgovore o sudbini grada na Neretvi koje je organizirao Ured visokog međunarodnog predstavnika (OHR). "SAD će i dalje snažno podržavati nastojanja OHR da pomogne strankama da nađu kompromisno rješenje koje će biti usvojeno u parlamentu i omogućiti da se izbori provedu što je prije moguće", napisao je američki veleposlanik u BiH. Pri tome je kritizirao odluku najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije koja je odbila sudjelovati u pregovorima. Mostar je nakon teškoga rata između Hrvata i Bošnjaka bio podijeljen na šest općina, a novi Statut kojim su ukinute općine 2004. donio je bivši visoki međunarodni predstavnik Paddy Ashdown. Odredbe toga Statuta osporio je Ustavni sud BiH.
BEOGRAD - Srbi iz četiri općine sa sjevera Kosova odlučili su u petak na zajedničkoj sjednici privremeno prekinuti prosvjede i omogućiti nastavak radova na administrativnom prijelazu Jarinje, ali su naglasili da se ne slažu s primjenom sporazuma Prištine i Beograda o zajedničkom upravljanju (IBM) na prijelazima Jarinje i Brnjak, javili su beogradski mediji. Zajednička sjednica četiri skupštine općina sjevera Kosova počela je jutros u Leposaviću, a odluka je usvojena jednoglasno, nakon što su prije glasovanja sjednicu napustili zastupnici Srpske radikalne stranke. Usvojeno je stajalište da Srbi s kosovskog sjevera od vlade Srbije očekuju obustavu započetih radova na Jarinju i da općine i građani sa sjevera Kosova ostaju ustrajni u tome da ne prihvaćaju uspostavu granica sa Srbijom na Jarinju i Brnjaku, kao ni institucije iz Prištine, a da se "sva otvorena pitanja moraju rješavati nenasilnim i političkim sredstvima u okviru Rezolucije UN 1244".
LJUBLJANA - Dvanaestorici mariborskih izgrednika, od 28 privedenih nakon nasilja u prosvjedima početkom tjedna, produžen je pritvor, za trojicu je određen kućni pritvor, a ostali su pušteni na slobodu, objavila je u petak televizijska postaja POP-TV. Do nasilja je došlo u ponedjeljak i u noći na utorak, nakon prosvjeda protiv gradonačelnika Franca Kanglera, koji je u međuvremenu dao ostavku. Izgrednicima, koji su djelovali u skupinama, prijeti dvije do tri godine zatvora budu li osuđeni, a za napad na službene osobe, odnosno policiju, zakonom predviđena kazna je pet godina, izjavio je za POP-TV viši državni tužitelj iz Maribora Drago Šketa, dodavši da je policija u preventivnim pregledima prije prosvjeda otkrila i određenu količinu pirotehničkih sredstava i granitnih kocki za napade na službene osobe, ali i eksplozivna sredstva poput "cijevnih bombi" s eksplozivom i štapinom. Zbog špekulacija koje su se pojavile u javnosti, glavni državni odvjetnik Zvonko Fišer u petak je "potpunom neistinom" nazvao tvrdnje da je na jednom sastanku s tužiteljima rekao kako uhićene prosvjednike treba tretirati što je blaže moguće sve dok je na vlasti sadašnja vlada i da im ne treba određivati pritvor.
ANAPA - Ruski predsjednik Vladimir Putin službeno je u petak pokrenuo radove na izgradnji plinovoda Južni tok koje izvodi Gazprom u Crnom moru, a koji bi trebao omogućiti Moskvi isporuku plina u Europsku uniju zaobilazeći Ukrajinu. Nakon Putinova kratkog govora radnici su zavarili veliku cijev na svečanosti blizu ljetovališta Anapa kojom je obilježen početak radova na tom plinovodu dugom 2.380 kilometara koji bi trebao biti pušten u rad krajem 2015. U izgradnju Južnog toka koji će transportirati ruski plin u Europu bit će uloženo 16,5 milijarda eura. Južni tok je strateški važan za energetsku sigurnost Europe. On bi trebao omogućiti Moskvi da Europi isporuči 63 milijardi kubnih metara plina godišnje. Putanja, preko dna Crnog mora, Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije do Italije zaobilazi Ukrajinu, koja je do sada bila glavna tranzitna zemlja.
KAIRO - Deseci tisuća prosvjednika u Egiptu probilo se u petak na prostor oko palače predsjednika Mohameda Mursija u Kairu nakon što su probili barikade s bodljikavom žicom i popeli se preko tenkova koji su čuvali zgradu. "Narod želi pad režima" i "Odlazi", vikali su prosvjednici, koristeći slogane ustanka u kojem je svrgnut Mursijev prethodnik Hosni Mubarak u veljači 2011. Oporbeni čelnici ranije su odbili nacionalni dijalog koji je predložio islamistički predsjednik kao put izlaska iz krize koja je polarizirala naciju i izazvala smrtonosne ulične sukobe.
AMAN - Sirijske pobunjeničke skupine u petak su izabrale jedinstveno 30-ročlano zapovjedništvo u Turskoj na razgovorima kojima su nazočili sigurnosni dužnosnici međunarodnih sila, rekli su delegati. Među izabranih 30 mnogi su povezani s Muslimanskim bratstvom i salafitima a nema većine najviših časnika koji su prebjegli iz vojske predsjednika Bashara al-Assada, rekli su. "Zapovjedništvo je organizirano u nekoliko fronti. Sada smo u procesu izbora vojnog čelnika i političkog časnika za vezu za svaku regiju", rekao je jedan od izaslanika, koji nije želio biti mimenovan, u obalnom gradu Antalyji gdje se održao sastanak.
BELFAST - Američka državna tajnica Hillary Clinton pozvala je u petak u Belfastu sve strane na nastavak teškog zadatka pomirenja u toj britanskoj pokrajini u kojoj rastu napetosti. Sjevernoirski premijer Peter Robinson i zamjenik premijera Martin McGuinness su odali priznanje američkoj državnoj tajnici i njezinom suprugu, bivšem predsjedniku Billu Clintonu koji je imao veliku ulogu u mirovnom procesu koji je doveo do sporazuma 1998. "Mora se priznati da su nam i Hillary i Bill Clinton bili važni u procesu", rekao je Martin McGuinness, bivši član Irske republikanske vojske (IRA) na konferenciji za novinare u Stormontu, sjedištu sjevernoirskog parlamenta. Posjet Hillary Clinton se zbiva nakon nekoliko dana napetosti povezanih s odlukom općinskog vijeća Belfasta da više svakog dana ne ističe britansku zastavu.
DEN HAAG - Nizozemska je u petak odlučila da će uskoro poslati u Tursku na granicu sa Sirijom dva proturaketna sustava Patriot i 360 vojnika, izvijestila je nizozemska agencija ANP, pozivajući se na nizozemskog ministra vanjskih poslova Frans Timmermansa. Precizno mjesto raspoređivanja raketnih sustava treba biti određeno u dogovoru s Ankarom, ali i sa Sjedinjenim Državama i Njemačkom, dvije druge članice NATO-a koje raspolažu tim sustavima, izvijestio je taj izvor. Turska je 21. studenoga tražila raspoređivanje protuzračne raketne obrane Patriot, koje u letu mogu uništiti rakete iz Sirije. NATO je u utorak odobrio taj zahtjev i kazao da su Washington, Berlin i Den Haag suglasni.
LONDON - Medicinska sestra koja je nasjela na telefonski poziv dvoje australskih radijskih voditelja koji su se izdavali za kraljicu Elizabetu i princa Charlesa pronađena je mrtva, prenosi britanska televizijska kuća BBC. Medicinska sestra Jacintha Saldanha bila je prva koja je odgovorila na lažni poziv osobe koja se predstavila kao kraljica Elizabeta i preusmjerila ga drugoj sestri koja je potom odala podatke o zdravstvenom stanju vojvotkinje od Cambridgea Kate Middleton. Uprava bolnice kralj Edward VII, u kojoj je radila medicinska sestra Jacintha Saldanha i u koju je od ponedjeljka do četvrtka bila smještena vojvotkinja od Cambridgea zbog problema u ranoj trudnoći, objavila je kako se radilo o prvorazrednoj, poštovanoj i popularnoj sestri koja je u toj bolnici radila više od četiri godine.
BUDIMPEŠTA - Tehnički problemi u električnom sustavu kontrolnog tornja budimpeštanske zračne luke Liszt Ferenc doveli su u petak do zatvaranja aerodroma, a zasad nije poznato kada će ponovno biti otvoren, rekao je glasnogovornik Mihaly Hardy. Dodao je kako se nada da će zračna luka ponovno biti otvorena u subotu u 10 sati. Po informacijama, većina letova preusmjerena je prema bečkoj zračnoj luci Schwechat. Let Wizzaira London-Budimpešta sletio je u Debrecen. Do problema je došlo nakon puknuća vrelovoda u kontrolnom tornju, što je uzrokovalo kvar na električnom sustavu.