FRANKFURT - Njemačka središnja banka Bundesbank u petak je srezala prognoze rasta za njemačko gospodarstvo prema kojima sada u 2013. očekuje tek mršav rast, koji bi trebao ubrzati u 2014. Bundesbanka tako za iduću godinu prognozira rast od svega 0,4 posto, čime je osjetno srezala prognozu iz ovogodišnjeg srpnja prema kojoj je rast procijenjen na čak 1,6 posto. Središnja banka objavila je snižene prognoze samo dan nakon što je Europska središnja banka (ECB) oštro srezala prognoze rasta za eurozonu za iduću godinu, ukazujući na slabije izglede za rast temeljnih gospodarstava poput Njemačke, Francuske i Nizozemske. "S obzirom na teško gospodarsko stanje u nekim zemljama eurozone i raširenu neizvjesnost, gospodarski rast u Njemačkoj bit će slabiji nego što se ranije procjenjivalo", stoji u bančinom priopćenju. "Postoje naznake da bi se njemačko gospodarstvo čak moglo smanjiti u zadnjem tromjesečju 2012. i prvom tromjesečju iduće godine", upozoravaju u Bundesbanci. Što se inflacije tiče, ove se godine očekuje iznad dva posto, dok bi se iduće trebala spustiti na 1,5 posto i zadržati se oko tih razina u 2014., pokazuju najnovije makroekonomske projekcije.
ATENA - Grčka ističe da će u petak, kako je i planirano, zaključiti ponudu otkupa obveznica od investitora kojim bi trebala postići ciljani otpis duga sukladno zahtjevima međunarodnih zajmodavaca. Vlada je poručila da će zaštititi banke od eventualnih tužbi dioničara zbog uknjiženih gubitaka povezanih s otkupom. Otkup je sastavni dio 40 milijardi eura vrijednog paketa pomoći koji je Grčka dogovorila prošlog mjeseca s eurozonom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Ujedno je središnji dio mjera grčke vlade da dug svede na održive razine. Atena nema namjeru produžiti rok za prikupljanje ponude koji istječe danas, kazali su dužnosnici ministarstva financija, odbacivši napise jednog grčkog lista da bi vlada mogla produljiti rok do početka idućeg tjedna. "Postupak će biti zaključen danas i nema potrebe za nastavkom", kazao je viši dužnosnik ministarstva financija. Drugi je potvrdio da rok isječe u 18 sati po lokalnom vremenu. Atena planira potrošiti 10 milijardi eura posuđenog novca za otkup obveznica po cijeni koja je daleko ispod njihove nominalne vrijednosti.
LONDON - Međunarodni turizam dostići će rekordnih milijardu putnika u 2012. godini, priopćilo je Vijeće za svjetska putovanja i turizam. To znači da će jedan od sedam ljudi na planetu sudjelovati u putovanjima svijetom ove godine, što je prije nekoliko desetljeća bila aktivnost rezervirana samo za bogate. Vijeće sa sjedištem u Londonu prikuplja globalne podatke o putovanjima, uključujući podatke o prometu u zračnim lukama i o vizama. Prema njegovim predviđanjima, milijarditi putnik prijeći će međunarodnu granicu 13. prosinca. "Ovo je zapanjujuća prekretnica", rekao je David Scowsill, predsjednik Vijeća, u telefonskoj izjavi. "To je nezaustavljiv rast broja ljudi koji žele putovati svijetom."
BEOGRAD - Srbija će ubirati oko 200 milijuna eura godišnje od tranzitnih taksi plinovoda "Južni tok", a činjenica da trasa plinovoda dijelom prolazi njenim teritorijem umanjit će problem nedostatka plina, izjavio jesavjetnik u srbijanskom ministarstvu energetike Ljubomir Aksentijević. Gostujući u programu Radiotelevizije Srbije (RTS) u povodu današnjeg početka gradnje plinovoda "Južni tok", Aksentijević je ukazao i na druge izravne učinke po Srbiju i njeno gospodarstvo. "Dobit ćemo izravne gospodarske učinke. Pokretanje tako velike investicije na 470 kilometara zahtijeva velike građevinske radove u kojima će svakako sudjelovati i tvrtke iz Srbije", kazao je Aksentijević procjenjujući da će biti angažirano oko 2.000 ljudi. Početak gradnje plinovoda u Srbiji počet će 20. prosinca postavljanjem kamena temeljca. U sljedeće tri godine bit će postavljene prve cijevi, dok bi radovi na dijelu trase kroz Srbiju kompletno trebali biti završeni za pet godina. Gradnja plinovoda "Južni tok" u ruskom gradu Anapi na Crnom moru počinje u petak, a od ove se investicije, vrijedne 16 milijardi eura, očekuje da Europi donese energetsku sigurnost.
FRANKFURT - Njemački telekomunikacijski div Deutsche Telekom srezao je gotovo za trećinu dividendu za naredne dvije godine zbog planiranih pojačanih ulaganja ponajprije u matičnoj Njemačkoj i na američkom tržištu koja će progutati raspoloživu gotovinu. DT će tako u 2013. i 2014. isplatiti dividendu od 0,50 eura po dionici, u odnosu na obećanih 0,70 eura po dionici za ovu godinu, objavili su u četvrtak na tradicionalnom godišnjem susretu s ulagačima i analitičarima. Ujedno su za naredne tri godine najavili ukupna ulaganja od gotovo 30 milijardi eura, pri čemu je za iduću godinu planirano 9,8 milijardi. Usporedbe radi, u ovoj se godini očekuje njihova ukupna vrijednost od 8,3 milijarde eura. Zbog povećanih ulaganja raspoloživa će gotovina u idućoj godini pasti na oko pet milijardi eura, s predviđenih šest milijardi u ovoj godini. Ponovo bi trebala dosegnuti šest milijardi 2015. Iz njemačkog su diva najavili da očekuju da će im dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA), bez jednokratnih stavki, u idućoj godini porasti na oko 18,4 milijarde eura, s predviđenih 18 milijardi eura u tekućoj godini.
SAN FRANCISCO - Američki tehnološki div Apple planira u sljedećoj godini vratiti dio proizvodnje iz Kine u SAD u sklopu nove korporativne etike koja potiče na očuvanje radnih mjesta, signalizirao je izvršni direktor Tim Cook. Razgovori za postaju NBC News i za tjednik Bloomberg BusinessWeek prvi su Cookeovi nastupi u medijima otkako je preuzeo kormilo u Appleu nakon smrti Steve Jobsa prošle godine. "Sljedeće godine vratit ćemo dio proizvodnje u SAD-u", rekao je Cook za BusinessWeek. Stoća ćemo doslovno uložiti više od 100 milijuna dolara, dodao je Cook. Upitan zašto Apple u potpunosti ne preseli proizvodnju iz Kine u SAD, Cook je novinaru NBC-a odgovorio da nije toliko riječ o cijeni, koliko o znanju radnika, ustvrdivši ujedno da Apple već pomaže otvarati nova radna mjesta u SAD-u. "U SAD-u smo kreirali oko 600 tisuća radnih mjesta. Ne rade svi za Apple. Mi smo dio globalne ekonomije, preko 60 posto prodaje ostvarujemo izvan Sjedinjenih Država. Dakle, odgovorni smo i prema drugima. No, ovo je naše domaće tržište a ja vrlo ozbiljno shvaćam zapošljavanje, obrazovanje, vraćanje duga zajednici, okoliš", objasnio je Cook.
BERLIN - Berthold Albrecht, milijarder i nasljednik maloprodajnog diskontnog lanca Aldi umro je u 58. godini, objavila je u petak ta tvrtka u njemačkom poslovnom dnevniku Handelsblattu. Berthold Albrecht, član uprave Aldija-Sjever, "znao je kako dati tvrtki snažan zamah za budućnost", po priopćenju objavljenom u Handelsblattu. Bio je sin Thea Albrechta, jednog od dvojice osnivača Aldija, pionira diskontne prodaje hrane, koji je umro u srpnju 2010. u 88. godini. Tvrtka Aldi koja je na njemačkom teritoriju podijeljena na Aldi-Jug i Aldi-Sjever, ne objavljuje podatke o svom finacijskom poslovanju, ali navodno ima oko 8.000 trgovina u gotovo 20 zemalja. Godišnji bruto-promet joj je između 40 i 50 milijarda eura. U njihovim trgovinama može se naći sve, od hrane do bicikla, USB stickova i bušilica, ovisno o tjednoj ponudi.
LONDON - Cijene barela nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima budući da ulagači čekaju ključno izvješće s američkog tržišta rada nakon što ih je dan ranije pritisnula neizvjesnost u pogledu gospodarskog rasta na obje strane Atlantika. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 24 centa, na 107,27 dolara. Dan ranije zaključila je trgovinu u minusu 1,78 dolara. Na američkom tržištu nije danas zabilježila veće promjene i barelom se trgovalo po cijeni od 86,15 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u minusu 1,62 dolara. Gospodarske brige s obje strane Atlantika zauzdale su apetit ulagača prema rizičnijoj imovini. Tako je ECB jučer snizio prognoze za gospodarstvo eurozone a danas je i njemačka središnja banka snizila prognozu rasta za sljedeću godinu, upozoravajući da dužnička kriza eurozone uzima svoj danak u najvećem europskom gospodarstvu. Ulagače zabrinjava i zastoj pregovora u SAD-u o proračunu za iduću godinu. Republikanski zastupnici u Kongresu i predsjednik Barack Obama nisu zasada ponudili nijedno kompromisno rješenje kojim bi se otklonila prijetnja proračunske krize.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u petak nakon što je njemačka središnja banka snizila prognoze rasta najvećeg europskog gospodarstva a uteg su bile i dobitonosne prodaje uoči ključnog izvješća s američkog tržišta rada. Londonski FTSE pao je 0,13 posto na 5.893 boda, frankfurtski DAX za 0,23 posto na 7.517 bodova, a na približno istom postotnom gubitku bio je i pariški CAC, spustivši se na 3.594 boda. Među gubitnicima našao se Deutsche Telekom cijena čije je dionice pala 3,2 posto nakon što je smanjio dividendu za iduće dvije godine. Najslabiju je izvedbu danas zablježio indeks talijanske burze FTSE MIB, spustivši se 1,2 posto pod pritiskom bankovnih dionica koje su oslabile zbog bojazni od pada vlade na čelu s Marijom Montijem.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući jučerašnjem rastu indeksa na Wall Streetu i naznakama stabilizacije kineskog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji, Šangaju, Australiji i Singapuru ojačale između 0,2 i 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 0,6 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu u 16 mjeseci. Pozitivno je na azijske burze utjecao jučerašnji blagi, ali ipak rast cijena dionica na Wall Streetu, premda nema napretka u pregovorima u Washingtonu o smanjenju proračunskog deficita kako bi se izbjegla 'fiskalna litica'. Azijske ulagače posljednjih dana najviše ohrabruje niz podataka koji ukazuju na stabilizaciju kineskog gospodarstva, nakon duljeg razdoblja usporavanja rasta.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi blago porasli, nakon vrlo opreznog trgovanja jer ulagači nisu voljni znatnije mijenjati pozicije uoči izvješća o zaposlenosti, ali i zbog rizika od 'fiskalne litice'. Dow Jones indeks ojačao je 39 bodova, ili 0,30 posto, na 13.074 boda, dok je S&P 500 porastao 0,33 posto, na 1.413 bodova, a Nasdaq indeks 0,52 posto, na 2.989 bodova. To je pozitivno utjecalo na Nasdaq indeks, u kojemu dionica Applea ima veću težinu, ali i S&P 500, u kojemu ima nešto manju. No, trgovalo se oprezno, na što ukazuje mršav obujam. Na Wall Streetu, Nasdaqu i NYSE MKT-u jučer je vlasnika zamijenilo samo oko 5,6 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,5 milijardi.