BRUXELLES - Razvijenije zemlje članice EU-a izdvajaju više od 30 posto svoga BDP-a za socijalnu zaštitu, dok se u siromašnijim članicama izdvaja manje od 20 posto, a troškovi socijalne zaštite po glavi stanovnika čak su gotovo osam puta veći u najbogatijem Luksemburgu od najsiromašnije Bugarske, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je 2009. i 2010. godine za socijalnu zaštitu odlazilo 20,8 posto BDP-a. Prosječno u EU, izdvajanja za socijalnu zaštitu porasla su s 26,1 posto 2007. na 29,6 posto 2009. a 2010. godine bila su 29,4 posto BDP-a. Prosjek prikriva velike razlike među zemljama članicama kada je riječ o životnom standardu i sustavu socijalne zaštite. Preko 30 posto svoga BDP-a 2010. godine izdvajala je Francuska, Danska, Nizozemska, Njemačka, Finska, Austrija i Švedska. S druge strane, Rumunjska, Latvija, Bugarska i Estonija, Slovačka, Poljska izdvajale su 17 do 18 posto. Kada se usporede socijalna izdvajanja po glavi stanovnika, mjereno prema paritetu kupovne moći, Luksemburg izdvaja čak 107 posto više od europskog prosjeka, dok Bugarska i Rumunjska izdvajaju samo 27 odnosno 28 posto od europskog prosjeka. Hrvatska je na 42 posto europskog prosjeka.
LUXEMBOURG - Europski sud pravde presudio je u utorak da Europski stabilizacijski mehanizam, stalni krizni fond EU-a, ne krši europske ugovore. Sud je odbacio tužbu neovisnog irskog zastupnika Thomasa Pringlea, koji smatra da osnivanje ESM-a nije bilo u skladu s europskim ugovorima. Sudu je slučaj proslijedio irski Vrhovni sud. ECJ je presudio da europski zakoni ne isključuju sklapanje i ratifikaciju sporazuma o osnivanju ESM-a. ESM je počeo s radom 8. listopada, a raspolaže s 500 milijardi eura zajmodavnih kapaciteta. Njemački Ustavni sud fondu je dao zeleno svjetlo u rujnu.
DUBLIN - Godina 2009. bila je za Irsku najteža tijekom sadašnje financijske krize, ali rekordna po broju novorođene djece zadnjih 118 godina i taj se trend nastavlja ne samo unatoč krizi, već upravo zbog nje, objavila je agencija Reuters. U 2009. u Irskoj je rođeno 75.554 djece, deset tisuća više nego 2006., u doba gospodarskog procvata kada su Irsku nazivali "Keltskim tigrom". No recesija u svijetu i dužnička kriza eurozone pretvorila je Irsku u jednu od europskih država s najvišom stopom nezaposlenosti. Unatoč tome visoka stopa rađanja nastavila se i u 2011. rođeno je 74.650 djece. Visok natalitet pomaže Irskoj nadoknaditi visoku stopu iseljavanja, jer 250, uglavnom mladih ljudi u 20-im godinama gotovo svakodnevno odlazi u svijet. Stručnjaci predviđaju da će u idućih pet godina natalitet u Irskoj rasti više od 8 posto, a to je četiri puta više od prosjeka EU. Žene odustaju od karijere zbog visoke nezaposlenosti i odlučuju se imati više djece u kombinaciji s padom troškova za izdržavanje djeteta. Otkako je izbila financijska kriza najveći pad BDP-a u zemljama eurozone doživjela je upravo Irska, koja je istodobno među bogatijima u EU, a to znači da pad životnog standarda nije brojne irske obitelji povukao u siromaštvo.
RIM - Talijanska vlada namjerava novčano pomoći majkama novorođenčadi s mjesečnim uplatom od 300 eura u razdoblju do šest mjeseci kako bi mogle platiti dadilje i dječje vrtiće te se vratiti na radno mjesto, izvijestili su u utorak talijanski mediji. Vlada u tu svrhu iduće tri godine namjerava izdvajati po 20 milijuna eura godišnje, a ta će sredstva majke koje se odluče vratiti na posao nakon rodiljnog dopusta, koji u Italiji traje pet mjeseci, moći koristiti samo za plaćanje dadilja ili dječjih vrtića. Odluku vlada treba uskoro prihvatiti, možda i do kraja ovog tjedna, izvijestili su talijanski mediji. S obzirom na to da se u Italiji prošle godine rodilo oko pola milijuna djece predviđena će sredstva, ako se zatraže u najvećem iznosu od 1800 eura, biti dovoljna tek za nešto više 11.000 majki, no, ističe talijanski list, u svakom se slučaju radi o prvom pokušaju da se promijene nepovoljni trendovi, kako demografski tako i na tržištu rada. Jedan od problema u Italiji je što su žene nedovoljno zaposlene, odnosno radi njih 46 posto, dok je europski prosjek 58 posto, te vlada ovom mjerom želi potaknuti njihov povratak na rad nakon rodiljnog dopusta.
LISABON - Više tisuća osoba prosvjedovalo je protiv štednje u utorak ispred portugalskog parlamenta gdje se zastupnici spremaju izglasati proračun za 2013., stroži nego ikad. "Kažemo 'ne' trojki i njezinoj politici", "Treba stati na kraj toj policiti prije nego ona stane nama na kraj", moglo se pročitati na transparentima prosvjednika, okupljenih na poziv portugalske sindikalne središnjice CGTP. Na svakom prosvjedu, prosvjednicima je cilj trojka (EU, MMF i ESB) vjerovnika Portugala, koji prima financijsku pomoć od svibnja 2011. Zakon o financiranju za sljedeću godinu, stroži nego ikad, trebao bi omogućiti uštede od 5,3 milijarde eura, ostvarenih s više od 80 posto visokim poreznim nametima.
WASHINGTON - Američke i europske vlasti zatvorile su 132 internetske stranice na kojima se oglašavala prodaja krivotvorene robe. To je bila prva zajednička akcija američkih i europskih vlasti na tom području. Akcija je rezultat zajedničke istrage Američke imigracijske i carinske službe (ICE) i vlasti Velike Britanije, Belgije, Danske, Francuske, Rumunjske i EUROPOL-a, priopćeno je u ponedjeljak u Washingtonu. U SAD-u je zatvorena 101 stranica, a u Europi 31. Direktor ICE-a John Morton rekao je da se na stranicama oglašavao širok spektar krivotvorenih proizvoda uključujući sportsku opremu Nike, nosiljke Ergobaby i luksuznu robu Hermes. "To nije velik problem samo za američku industriju, nego i za zakonite industrije u Europi i Aziji i drugdje. Pomislite samo na izgubljena radna mjesta i izgubljene porezne prihode", rekao je. Po podacima ICE-a, od 2010. zatvoreno je 1.630 takvih internetskih stranica.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u utorak nakon što su međunarodni zajmodavci postigli dogovor o smanjenju grčkog duga, utirući put isplati željno iščekivane tranše pomoći prezaduženoj zemlji. Londonski FTSE porastao je 0,42 posto na 5.810 bodova, frankfurtski DAX za 0,58 posto na 7.334 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,12 posto i iznosio 3.505 bodova. Prema sporazumu koji su zajmodavci postigli u ponedjeljak navečer, grčki bi se dug do 2020. trebao smanjiti za 40 milijardi eura, na održivijih 124 posto bruto domaćeg proizvoda. Trgovci su istaknuli da je sporazum o Grčkoj donio olakšanje, iako je u velikoj mjeri bio očekivan. Crpeći potporu iz vijesti o sporazumu o grčkom dugu, najveći su dobitnici bile banke.
LONDON - Euro se u utorak stabilizirao na međunarodnim deviznim tržištima nakon početnog skoka koji je potaknuo dogovor zajmodavaca o odmrzavanju pomoći Grčkoj, budući da je u prvi plan ponovo izbila skepsa ulagača u vezi stanja u širem gospodarstvu 17-člane eurozone. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,2965 dolara, što znači da je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu prethodni dan. Drži se tako osjetno ispod najviše razine u mjesec dana od 1,3010 dolara, na koju se nakratko popeo u azijskoj trgovini. Dolar je bio na neznatnom dobitku prema jenu i njime se trgovalo po 82,14 jena. Analitičari drže da će dogovor o pomoći Grčkoj donijeti tek privremeno olakšanje i očekuju da će euro i dalje biti izložen pritiscima prodaja i to, poglavito prema dolaru, zbog pogoršanih izgleda za gospodarstvo u kontekstu provedbe strogih mjera štednje u nizu zemalja. U protekla dva tjedna euro je ojačao prema dolaru gotovo dva posto.