ZAGREB - Hrvatski sabor danas je većinom glasova donio državni proračun za iduću godinu, kojim su planirani prihodi u iznosu od 113,7 milijardi kuna, a rashodi od 124,5 milijardi kuna, s proračunskim deficitom od 10,9 milijardi kuna. Prema donesenom proračunu, deficit proračuna u 2013. povećat će se za gotovo milijardu kuna, na 10,9 milijardi kuna, što iznosi 3,1 posto BDP-a. Proračunom za iduću godinu planiran je rast BDP-a od 1,8 posto, a u 2014. i 2015. godini Vlada očekuje ubrzanje gospodarskog rasta, pri čemu u 2014. očekuje rast od 3 posto, u 2015. za 3,5 posto. Projekcija je Vlade i da će inflacija u idućoj godini, zbog efekta ovogodišnjeg poskupljenja energenata, i dalje biti značajna, 3,5 posto, a u 2014. i 2015. na razni nešto iznad dva posto. U Banskim dvorima ističu kako ih je kod izrade proračuna vodila politika razvoja i fiskalne konsolidacije, odnosno bitka za gospodarski rast i jači BDP kao okosnicu koja bi opravdala nastavak fiskalne konsolidacije i štednje.
ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda (HEP) u sljedećih nekoliko tjedana poslat će ponudu za otkup zemljišta na Krku namijenjenog gradnji LNG terminala, kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak napominjući kako HEP u proračunu za 2013. ima predviđena sredstva za to. Nije želio otkriti o kojem će se iznosu raditi. Cijenu će odrediti sudski procjenitelj, rekao je Vrdoljak na današnjem susretu s novinarima najavljujući da će HEP vrlo skoro poslati ponudu za otkup tog zemljišta turskoj tvrtki. Na upit je li moguće, kao što je nedavno rekao ministar financija Slavko Linić, traženje novog partnera za Dina Petrokemiju ako turski Caliskan ne pokrene proizvodnju u omišaljskoj Dini, odgovorio je potvrdno. U Ministarstvu su kazali i kako su još u iščekivanju uzvratnog posjeta i pisma namjere iz Katara, s čijom plinskom kompanijom se želi sklopiti ugovor na 25 godina za dobavu plina za LNG. Vrdoljak je najavio i kako bi idući tjedan na Vladi trebao biti prijedlog novog zakona o tržištu električne energije, dok bi novi zakon o tržištu plina na usvajanju trebao biti zadnji tjedan prije Božića. Izmjenama zakona o gradnji i prostornom uređenju investitorima bi se trebao olakšati dolazak do svih potrebnih dozvola, a radi se i na izmjenama zakona u rudarstvu koje će skratiti proceduru za 60 posto. Do kraja godine trebao bi se donijeti zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske koji bi trebao pomoći da se strateški projekti brže realiziraju.
ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku u 2013. optimistično očekuje rast BDP-a po stopi višoj od 1 posto, no vrlo je lako moguće da će se ta prognoza revidirati s obzirom na visok rizik negativnog utjecaja krize na sastavnice BDP-a, rekao je danas Peter Sanfey iz Ureda glavnog ekonomista EBRD-a. Na predstavljanju EBRD-ova Trasition Reporta za 2012. godinu, Sanfey je kazao da prioritet Republici Hrvatskoj u idućoj godini treba biti provedba reformi nužnih da se potakne gospodarski rast i gospodarstvo pripremi za članstvo u EU. Uz ostalo, to podrazumijeva jačanje institucionalnih kapaciteta za apsorpciju sredstava iz EU fondova te jačanje konkurentnosti gospodarstva kroz fleksibilizaciju tržišta rada i olakšavanja poslovanja poduzetnika, kao i poboljšanja discipline plaćanja javnih poduzeća. Također, kazao je, u 2013. Hrvatska treba dodatno ojačati regionalnu povezanost u energetskom sektoru u smislu stvaranja efektivne distribucijske i transmisijske mreže. Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Zsuzsanna Hargitai najavila je pak skoro donošenje EBRD-ove strategije za Hrvatsku za razdoblje od 2013. do 2015. godine kada će ta banka, procjenjuje se, za projekte u Hrvatskoj osigurati 200 do 300 milijuna eura godišnje. Ove je godine EBRD u Hrvatsku plasirao ukupno 262 milijuna eura.
ZAGREB - U listopadu je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo realno pao 5,7 posto na godišnjoj razini, što je nešto manji pad u odnosu na rujan, ali veći nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u listopadu nominalno pao za 1,5, a realno za 5,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. To je nešto veći pad nego što se očekivalo. To je već osmi mjesec zaredom kako potrošnja pada. No, u listopadu je pad bio nešto manji nego u rujnu, kada je iznosio 6 posto.
ZAGREB - HŽ Putnički prijevoz zatražio je povećanje cijena karata pa će putovanje vlakom od Nove godine poskupjeti vjerojatno za 15 posto, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare direktor HŽ Putničkog prijevoza Dražen Ratković. HŽ Putnički prijevoz u 2012. očekuje gubitak od 158,1 milijun kuna. Broj radnika koji će napustiti tvrtku do kraja godine trebao bi se popeti na 200, a u tvrtkama kćerima 250. Predsjednik Uprave HŽ-a Cargo Ivan Lešković procjenjuje da će gubitak HŽ-a Cargo u 2012. iznositi 91,9 milijuna kuna, da bi do kraja godine iz tvrtke trebalo otići 878 radnika, a do sada je otišlo 444 radnika. U HŽ Infrastrukturi očekuju da će u 2012. poslovati s dobiti od 100 tisuća kuna, a prema riječima predsjednika Uprave Darka Peričića do kraja listopada tvrtku je dobrovoljno napustilo 370 radnika, a očekuje se da će do kraja godine broj radnika biti smanjen za 650. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako je 2012. bila godina početka rješavanja dugo zanemarivanih problema u HŽ-u. Govoreći o otpuštanjima rekao je da su ona teška, posebno u kriznim godinama u kojima realni sektor ne otvara radna mjesta. No to se mora obaviti zbog profitabilnosti i učinkovitosti sustava i spremnosti za sudjelovanje na otvorenom tržištu, rekao je ministar.
ZAGREB - Stotinjak članova Matice hrvatskih sindikata prosvjedovalo je danas na Markovu trgu protiv novog državnog proračuna jer su u njemu znatno smanjena sredstva za zaposlene u obrazovanju, znanosti i zdravstvu. Čelnici sindikata Matice ocijenili su novi proračun "diskriminirajućim" i "kriminalnim" te ustvrdili da će prouzročiti teške posljedice u prosvjetnom i zdravstvenom sustavu. Predsjednik Matice Vilim Ribić poručio je zastupnicima u Hrvatskom saboru, koje je nazvao "puppetima" i "klaunovima", da nisu smjeli dići ruku za takav proračun jer je u njega ugrađeno "otimanje prava" zaposlenima u javnim službama. Ovaj proračun predstavlja najteži udarac za obrazovanje i znanost, protiv je interesa sindikata i radnika, rekao je. Ponovno je napao Vladu zbog pogrešne ekonomske politike. Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić istaknuo je da zemlja koja ne ulaže u znanje i obrazovanje ide prema ponoru, te poručio da "onaj koji nije u stanju voljeti i voditi svoj narod, treba otići". Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec napao je ministra obrazovanja, znanosti i sporta Željka Jovanovića jer je u godinu dana mandata smanjio plaće učiteljima i nastavnicima, te je najavio da će sindikati organizirati referendum o Jovanovićevoj smjeni.
VUKOVAR - Pretovarna luka za utovar i istovar žitarica i uljarica vukovarskog Vupika, u čiju je izgradnju i opremanje koncern Agrokor uložio oko 80 milijuna kuna, započela je s radom na Dunavu kod Vukovara. Predstavljajući mogućnosti pretovarne luke direktor Vupika Davor Bošnjaković kazao je kako je riječ o najsuvremenijem utovarno-pretovarnom terminalu koji se sastoji od riječnog pristaništa duljine 205 metara, osposobljenog za prihvat riječnih brodova i barži do 3000 tona nosivosti i 120 metara dužine. Utovar i istovar brodova i barži u novoj pretovarnoj luci moguć je 24 sata dnevno, a osim novog utovarno-pretovarnog riječnog terminala potpuno su obnovljeni i silos, kapaciteta 27.000 tona roba, te željeznički kolosjek. Kada je 2010. koncern Agrokor ulazio u Vupik obvezao se u idućih pet godina u Vupik uložiti 430 milijuna kuna. Do danas, iako su prošle samo tri godine, Agrokor je u Vupik uložio više od 530 milijuna kuna, napomenuo je Bošnjaković.
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) priopćio je danas da je razočaran i nezadovoljan načinom i rezultatima rada vladajuće Kukuriku koalicije godinu dana nakon parlamentarnih izbora. Iako su u svojem Planu 21 naglašavali kako su gospodarski rast i nova radna mjesta ciljevi njihove strategije, te ciljeve nisu ostvarili, ocjenjuje SSSH u priopćenju. Nastavio se daljnji porast nezaposlenosti, svakodnevno gubljenje radnih mjesta. Hrvatska industrija dovedena je do ruba ponora, a nema volje da se stanje poboljša. "Doživjeli smo veliku nestručnost i neznanje vladajućih, izostanak strukturnih reformi, omalovažavanje socijalnih partnera i nepostojanje istinskog socijalnog dijaloga, podilaženje interesima krupnoga kapitala, bahatost ministara", stoji u priopćenju. SSSH ocjenjuje da izvršna vlast nije dorasla trenutku i poručuje vladajućima da se trgnu i usmjere svoje djelovanje na pokretanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. U protivnom, SSSH će primijeniti "drastične mjere radi spasa ono malo industrije što je ostalo".
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) smatra kako Vlada vodi pogrešnu politiku, napominjući kako građani Republike Hrvatske danas žive lošije nego prije godinu dana, manje je zaposlenih, više nezaposlenih, porasle su cijene i porezi, pale plaće, ljudi manje troše, gospodarstvo manje proizvodi, a sve više obveza ostaje neplaćeno. Po ocjeni HUS-a, kratki pregled gospodarsko-socijalne slike zemlje nakon godine dana vlasti "Kukuriku koalicije" pokazuje rezultate koji ne bude nadu u budućnost. Pridoda li se tome činjenicu da iz prijedloga novog proračuna proizlazi namjera Vlade da nastavi s dosadašnjom politikom, uz dodatno oduzimanje prava radnicima javnog sektora koje će se vrlo brzo preslikati i na realni sektor, te uz dodatno slabljenje socijalne države, već danas možemo reći da Vlada vodi pogrešnu politiku, ističe se u današnjem priopćenju HUS-a. Navode kako je najveća potvrda tome očigledni izostanak investicija, bez kojih Linićeve mjere ostaju "na suhome" i poprimaju obilježja kontraproduktivnog harača čije smo loše rezultate već iskusili.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,532666 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute. Švicarski je franak oslabio 0,49 posto te njegov srednji tečaj iznosi 6,219176 kuna. Kuna je ojačala prema američkom dolaru za 0,35 posto, na 5,762443 kune po srednjem tečaju. Srednji tečaj britanske funte od 9,288121 kunu niži je za 0,02 posto.