ZAGREB/BRUXELLES - Trećina Hrvata izložena je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, kao i gotovo četvrtina stanovnika Europske unije, po podacima Eurostata za 2011., koji su u ponedjeljak objavljeni u Bruxellesu. Riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 2011. izloženo je bilo 32,7 posto Hrvata ili 1,4 milijuna, nešto više nego 2010. kada je taj podatak iznosio 31,3 posto, po podacima Eurostata. Podaci za EU pokazuju da je 2011. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti izloženo bilo 24,2 posto stanovništva Unije ili 119,6 milijuna, prema 23,4 posto 2010. i 23,5 posto 2008. Najteža je situacija u Bugarskoj (49 posto), Rumunjskoj i Latviji (40 posto), Litvi (33 posto), Grčkoj i Mađarskoj (31 posto), a najmanje siromašnih imaju Češka (15 posto), Nizozemska i Švedska (16 posto) te Luksemburg i Austrija (17 posto). Siromašno je i 22,7 posto Britanaca, 19,9 posto Nijemaca, 19,3 posto Francuza te isto toliko Slovenaca. Riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti izložene su osobe koje spadaju u barem jednu od sljedeće tri kategorije: osobe koje žive u kućanstvima s prihodom ispod praga za rizik od siromaštva, koji je određen na 60 posto prosječnog nacionalnog prihoda kućanstva, zatim osobe koje žive u velikoj materijalnoj oskudici te osobe do 59 godina starosti koje žive u kućanstvima s jako niskim radnim intenzitetom, u kojima odrasli rade manje od 20 posto svojeg ukupnog radnog potencijala.
BUDIMPEŠTA - Potpredsjednik vlade RH Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Neven Mimica u ponedjeljak je u Budimpešti obećao da će Hrvatska nakon ulaska u EU usko surađivati sa susjednim zemljama i tako pridonijeti razvoju središnje Europe. Mimica je to rekao tijekom 2. Mađarsko-hrvatskog piknika, održanog u Budimpešti, a tom je prilikom i zahvalio Mađarskoj na pomoći prilikom zaključenja hrvatskih pristupnih pregovora prošle godine, za mađarskog predsjedanja Europskom unijom, javlja mađarska agencija. Potpredsjednik mađarske vlade i ministar pravosuđa Tibor Navracsics na istom je susretu kazao da je potpora Hrvatskoj i njezinim težnjama za članstvom u EU i NATO-u bila "povijesna obveza" Mađarske.
MOSTAR - Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović razgovarao je u ponedjeljak u Zagrebu s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom i pri tome obećao potporu ovoj stranci na predstojećim općinskim izborima. Kako je priopćeno iz stranačkog središta u Mostaru Čović i Karamarko su razgovarali o aktualnim prilikama u BiH i Hrvatskoj, te unaprjeđenju suradnje dviju sestrinskih stranaka u predstojećem razdoblju. Posebno je naglašeno da će HDZ BiH pružiti potporu sestrinskoj stranci na predstojećim lokalnim izborima u Hrvatskoj. Dodaje se da je predsjednik HDZ-a Karamarko naglasio kako će stranka kojoj je na čelu i dalje davati "punu potporu europskom putu BiH, te jačanju pozicije hrvatskog naroda, kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH".
PODGORICA - Šef odjela za Crnu Goru i Hrvatsku u Općoj upravi za proširenje Europske komisije izjavio je u ponedjeljak u Podgorici da granično pitanje na Prevlaci između Crne Gore i Hrvatske neće izravno utjecati u procesu pregovora Europske unije i Crne Gore, ali da na to pitanje treba obratiti pozornost. Lange je, na konferenciji za novinare, kazao da i EK ohrabruje Crnu Goru i sve države regije da nađu rješenja za sva otvorena pitanja, kao što je Prevlaka, i druga granična pitanja između susjednih zemalja. "To je proces koji bi trebao biti sad lansiran i odvijati se tijekom pregovora, ali trenutno ne vidim da ima bilo kakav izravan utjecaj na napredak, vezano uz pregovore, no to je nešto što treba pratiti", kazao je on dodajući „da su ovih dana u tijeku neki pregovori između dviju država“.
BRUXELLES - U Europskom parlamentu u ponedjeljak u Bruxellesu održana je konferencija o regionalnoj inicijativi za stvaranje Srednjoeuropskog prometnog koridora (CETC), koji bi išao od Baltika do Jadrana. Domaćin konferencije bio je saborski zastupnik Andrej Plenković, koji je u Europskom parlamentu promatrač u klubu zastupnika Europske pučke stranke. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici europskog povjerenika za regionalnu politiku Johannesa Hahna, predstavnici Opće uprave Europske komisije za industriji i poduzetništvo te predstavnici 17 regija iz 6 zemalja kroz koje bi prolazio taj prometni koridor. "Srednjoeuropski prometni koridor predviđa stvaranje alternativne multimodalne veze između sjevera i juga, kao zelene alternative postojećim prometnim vezama u Europi, koje su prezagušene prometom", rekao je Plenković u uvodu konferencije. CETC nije dio sveeuropske prometne mreže TEN-T, o čijoj se reformi uprava sada raspravlja u tijelima Europske unije. Inicijativa za stvaranje CETC-a pokrenuta je početkom 2000-tih, a 2004. potpisan je i sporazum. Prvi potpisnici su bili južna švedska regija Skane te tri regije u zapadnoj Poljskoj. Kasnije su se inicijativi pridružile neke regije iz Češke, Slovačke, Mađarske te Hrvatske.
LJUBLJANA - U slovenskim gradovima i u ponedjeljak navečer tisuće prosvjeduju protiv lokalnih i državnih političkih i gospodarskih elita. Prosvjedi započeti poslijepodne za sada protiču mirno i bez većih incidenata, ali uz prisutnost policije. Prema izjavama očevidaca, najviše prosvjednika okupilo se pred večer u Mariboru, preko 10.000, na Trgu slobode i pred gradskom vijećnicom, ponovo tražeći ostavku gradonačelnika Franca Kanglera za kojega tvrde da je korumpiran. Nekoliko tisuća prosvjednika, uglavnom mladih, u Ljubljani u prosvjednoj su šetnji središtem grada, a policija je zatvorila ulicu koja vodi pred slovenski parlament i zgradu vlade. Prosvjedni skupovi su i u Celju, Velenju i nekim drugim gradovima, česti su povici protiv vodećih političara, uključujući i premijera Janeza Janšu, te lokalnih moćnika.
LJUBLJANA - Ravnatelj slovenske policije Stanislav Veniger izjavio je u ponedjeljak da policija raspolaže dovoljnim snagama za kontrolu prosvjeda najavljenih za poslijepodne u Ljubljani, Celju i Mariboru te još tri manja grada. "Policija se praktički svaki dan priprema na prosvjede koji su ocijenjeni kao okupljanja visokog rizika", rekao je Veniger u razgovoru za televizijsku postaju POP-TV. Rekao je da su prilikom prosvjeda, koji su okončani nasiljem manje skupine, u petak u Ljubljani u pritvoru završile 33 osobe od čega su tri zadržane i predane istražnom sucu. "U tijeku je intenzivna istraga kako bi otkrili sve izgrednike s ljubljanskog prosvjede", rekao je Veniger, dodajući da je s tim ciljem oformljena posebna skupina kako bi se svi organizatori nasilja identificirali. Prosvjedi, koji su započeti početkom prošlog tjedna u Mariboru, pokrenuti su kao zahtjev za ostavkom gradonačelnika Franca Kanglera, kojega sumnjiče za korupciju i klijentelizam, a u međuvremenu su se proširili i na ostale gradove. Organiziraju ih skupine preko Facebooka, no policija upozorava da se među prosvjednike ubacuju ekstremne skupine i huligani koji napadaju policiju, što povećava rizik za policiju i sve sudionike prosvjeda.
MOSTAR - Radikalni islamist Mevlid Jašarević koji je optužen za teroristički napad na američko veleposlanstvo u Sarajevu zaprijetio je u ponedjeljak u završnoj riječi pred Sudom BiH da se presudom protiv njega neće zaustaviti napadi na Amerikance, objavila je Federalna televizija. Kako su prenijeli mediji Jašarević, pripadnik radikalnog islamskog pokreta vehabija, je poručio da osuda protiv njega neće biti jamstvo da netko drugi neće ponoviti sličan napad. Dodao je će se slični napadi na američka ciljeve i državljane nastaviti dok "Amerikanci ubijaju muslimane". Jašarevićev odvjetnik Senad Dupovac izjavio je da njegov branjenik u listopadu prošle godine nije došao ubiti bilo koga pred američkim veleposlanstvom nego da bude ubijen kako bi sebi osigurao mučeničku smrt i mjesto u raju. Tužitelj Dubravko Čampara zatražio je pak u završnoj riječi da Mevlid Jašarević i njegovi pomagači Emrah Fojnica i Munib Ahmetspahić budu osuđeni za terorizam zbog napada na veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu 28. listopada 2011. Optužnica tereti Jašarevića, Fojnicu i Ahmetspahića da su napadom na američko veleposlanstvo ispaljivanjem hitaca iz strojnice pri čemu je ranjen jedan radnik na osiguranju nastojali iznuditi povlačenje snaga NATO-a snaga iz Afganistana.
SARAJEVO - Zastupnički dom parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je usvojio prijedlog proračuna kakvoga je u raspravu bez suglasnosti ostalih članova vlade uputio entitetski premijer Nermin Nikšić a za utorak je odmah najavljena i sjednica Doma naroda od kojega se također očekuje da podrži predloženi proračun. Za proračun su glasovali zastupnici četiri vladajuće stranke - Socijaldemokratske partije (SDP), Saveza za bolju budućnost (SBB) te HDZ BiH i HDZ 1990. dok su zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) bili suzdržani. Prema usvojenom prijedlogu proračun FBiH u narednoj godini iznosit će nešto više od dvije milijarde i 200 milijuna konvertibilnih maraka (oko milijardu i 125 milijuna eura) i za 200 milijuna KM je veći u odnosu na proračun za ovu godinu. Povećenja je obrazloženo povećanim iznosom inozemnog duga koji dospjeva na naplatu 2013. a premijer Nikšić je priznao kako proračun nema razvojnu komponentu i kako je vrlo restriktivan pojašnjavajući to teškom gospodarskom i financijskom situacijom u cijeloj državi. Nikšić je kazao se na ovakav korak bez presedana odlučio jer je Međunarodni monetarni fond ranije postavio 5. prosinca kao rok za donošenje proračuna da bi do kraja godine odobrio isplatu nove tranše kredita po osnovi stand-by aranžmana sklopljenog s BiH. Narodna skupština Republike Srpske raspravu o proračunu tog entiteta započela je u nedjelju no ona u ponedjeljak navečer još nije bila okončana. Proračun tog entiteta trebao bi iznositi milijardu i 900 milijuna KM (oko milijardu eura) i predviđa smanjenje plaća proračunskim korisnicima za deset posto.
BEOGRAD - Srbijansko pravosuđe i policija u ponedjeljak su u Beogradu oko četiri sata saslušavali vlasnika "Delta holdinga" Miroslava Miškovića u povodu spornih privatizacija, a ovo saslušanje jednog od najbogatijih i najutjecajnijih ljudi u Srbiji pobudilo je iznimnu medijsku pozornost. Mišković je, kako su objasnili dužnosnici ministarstva pravosuđa i policije, pozvan u svojstvu građanina, a ne osumnjičenog, došao je bez odvjetnika, ali je izbjegao izjave i komentare i novinarima samo mahnuo rukom. Ministar pravosuđa i državne uprave Nikola Selaković izjavio je ranije danas da će Mišković biti saslušan u svojstvu građanina u svezi s poslovanjem jedne od njegovih tvrtki "Delreal", te da nema ni riječi o određivanju pritvora, kako su nagađali pojedini beogradski tabloidi. Jednog od najbogatijih Srbijanaca dočekali su predstavnici ministarstva unutarnjih poslova i predstavnici odvjetništva za organizirani kriminal, a u svojstvu građanina mogao je na saslušanju biti zadržan najdulje četiri sata.
BEJRUT - Sirija je u ponedjeljak rekla da neće koristiti kemijsko oružje protiv svog naroda nakon što su Sjedinjene Države upozorile da će poduzeti akcije protiv svake takve eskalacije. Sirija je izjavu dala dok mediji izvješćuju, pozivajući se na europske i američke dužnosnike, da su sirijska kemijska oružja premještena i moguće se pripremaju za uporabu kao odgovor na dramatična napredovanja pobunjenika koji se bore protiv predsjednika Bašara al-Asada. "Sirija je stalno naglašavala da protiv svog naroda neće koristiti tu vrstu oružja, kada bi bila na raspolaganju, ni pod kakvim okolnostima", reklo je sirijsko ministarstvo vanjskih poslova. Državna tajnica SAD-a Hillary Clinton ranije je upozorila da bi Washington poduzeo akcije ako bi Sirija upotrijebila ta oružja.
KAIRO - Glasnogovornik sirijskog ministarstva vanjskih poslova Jihad Makdissi prebjegao je iz vlade predsjednika Bashara al-Assada i napustio zemlju, rekao je diplomatski izvor u ponedjeljak. "Prebjegao je. Mogu samo reći da nije u Siriji", rekao je izvor koji nije želio biti imenovan, prenosi Reuters. Makdissi, pripadnik sirijske kršćanske manjine, snažno je branio Assadovu 20-mjesečnu represiju nad pobunjenicima protiv polustoljetne diktature Assada i njegovog pokojnog oca Hafeza. Libanonska TV postaja al-Manar prije je objavila kako je Makdisi razriješen dužnosti zbog dvanja izjava koje nisu odražavale službena stajališta.
ISTANBUL - Rusija i Turska suglasile su se u ponedjeljak kako različito gledaju na rješenje građanskog rata u Siriji, što pokazuje kako su izgledi za dogovorno okončanje 20-mjesečnog sukoba jako daleko. Ruski predjednik Vladimir Putin razgovarao je s turskim premijerom Tayyipom Erdoganom tijekom jednodnevnog posjeta Istanbulu, kojemu je jedan od ciljeva bio ne dopustiti da različita stajališta oko Sirije naštete jačanju trgovinske i energetske suradnje. "Pozicije Ruske Federacije i Turske potpuno su suglasne kada je riječ o tome što treba napraviti u Siriji, ali nemamo zajednički pristup u vezi s metodama kako to učiniti", rekao je Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare s Erdoganom. Turska, zabrinuta zbog sirijskog kemijskog oružja, sve većeg broja izbjeglica i sirijske potpore kurdskim militantima, glavni je sponzor sirijske oporbe i vodeći glas u korist međunarodne akcije protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Moskva je uložila veto na rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje su trebale izvršiti dodatni pritisak na sirijskog čelnika, blokirajući Tursku, Zapad i arapske zemlje koje su nastojale dobiti potporu UN-a za pomoć pobunjeničkim snagama koji se bore protiv Assada.
ŽENEVA - UN je u ponedjeljak priopćio da zbog pogoršanja sigurnosne situacije iz Sirije povlači svo međunarodno osoblje koje nije nužno, a zadržat će samo djelatnike u glavnom gradu Damasku. Do 25 od ukupno 100 djelatnika UN-a moglo bi napustiti zemlju ovoga tjedna, priopćio je UN dodajući da je potrebno više oklopnih vozila zbog napada na konvoje humanitrarne pomoći koji su se našli u unakrsnoj vatri između sirijske vojske i pobunjenika. "UN je odlučio povući iz Sirije svo međunarodno osoblje koje nije nužno i obustaviti terenski rad izvan glavnog grada", stoji u priopćenju UN-ova ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
LYON - Francuski predsjednik Francois Hollande i talijanki premijer Mario Monti potvrdili su u ponedjeljak pokretanje spornog plana brze željezničke linije Lyon-Torino, ali nisu riješili pitanje njezina financiranja, koje zahtijeva veliki europski prilog. Tijekom bilateralnog summita u Lyonu, dvojica čelnika su između ostaloga potvrdila zajednička stajališta o europskim temama. Hollande je rekao da bi odnose Francuske i Italije rezimirao jedinstvom u djelovanju i usklađenosti stajalištima na razini Europe i svijeta. Talijanski premijer je naglasio simboliku te buduće linije za izgradnju učinkovite Euope koja će Pariz dovesti na četiri sata od Torina, prema dosadašnjih sedam. Dvojica čelnika nisu zatajila da bi trebalo uvjeriti europske instance da financiraju taj divovski projekt u ovo vrijeme jakih proračunskih rezova. Teoretski bi Europa trebala financirati 40 posto od 8,5 milijardi eura za gradnju tunela kroz Alpe dugog 57 km, ili 3,4 milijardi, a Italija bi preuzeti 2,9 milijarde i Francuska 2,2 milijarde.