ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je danas kako izjave srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića u srbijanskom dnevniku "Kurir" o tome da je "Oluja" zločin ne idu u prilog dobrih odnosa i pomirenja s Hrvatskom te da će s Nikolićem sjesti za stol tek kada promijeni retoriku. "Mi u Hrvatskoj, zagovarajući istinsko pomirenje, stalno spuštamo loptu na zemlju, govorimo o našim dobrim europskim željama, ali susjedi tj. predsjednik Nikolić vidi drugačije situaciju. Mislim da ovakvi nastupi sigurno ne idu u prilog dobrih odnosa i pomirenja", prokometirao je Josipović za Hrvatski radio Nikolićevu izjavu kako se nakon haaške presude s državom koja slavi svoj zločin (Oluju) ne može iskreno, otvoreno i srdačno surađivati. Dodao je i kako gotovo da ne vjeruje da su takve izjave kakve je Nikolić dao u intervju "Kuriru" dane od političara koji vodi zemlju koja želi biti biti europska. Upitan kada će sjesti sa srbijanskim predsjednikom za zajednički za stol Josipović je odgovorio da nakon njegovih posljednjih poruka to ne bi imalo puno smisla. Treba ohladiti situaciju, spustiti loptu na zemlju a za susrete će, kad se steknu uvjeti odnosno kada Nikolić promijeni retoriku, biti dovoljno vremena, naglasio je hrvatski predsjednik.
ZAGREB - Ministar branitelja Predrag Matić i predsjednik Uprave Podravke d.d. Zvonimir Mršić potpisali su danas Sporazum o suradnji u realizaciji otkupa proizvoda zadruga hrvatskih branitelja, priopćeno je iz Ministarstva branitelja. Sporazum, potpisan za razdoblje od 2012. do 2014., predstavlja nastavak trogodišnje suradnje Ministarstva branitelja, braniteljskih zadruga i Podravke započete 2009. Kako se ističe u priopćenju, takav je oblik suradnje u prethodne tri godine zadrugama hrvatskih branitelja omogućio otkup proizvoda, redovito plaćanje te sigurno tržište za plasman proizvoda. "Braniteljske zadruge značajan su čimbenik ukupnog zadrugarstva i proizvodnje u Hrvatskoj, pa je Ministarstvo branitelja zadovoljno što još jednom može omogućiti realizaciju projekata koji će doprinijeti poboljšanju ekonomskog standarda branitelja, ali u konačnici dovesti i do smanjenja uvoza", stoji u priopćenju.
ZAGREB - Potpredsjednica Vlade i HNS-a Vesna Pusić izjavila je danas kako je HNS u ovom trenutku protiv donošenja zakona o porezu na nekretnine jer smatra da bi bio štetan za investicijsko ozračje u Hrvatskoj, ali je odbila nagađanja o krizi i mogućem izlasku HNS-a iz vladajuće koalicije. "To je tema o kojoj sam, moram reći, dosta razgovarala s premijerom prije nego je počela ova javna rasprava jer je moje stajalište i stajalište stranke da je to štetan porez za investicijsku klimu u Hrvatskoj. U uvjetima u kojima nam je važno stvarati pozitivnu investicijsku klimu on ima obrnut efekt (...) i oduzima direktne prihode lokalnoj samoupravi", rekla je Pusić na marginama 4. foruma civilnog društva zapadnog Balkana, koji se u danas i sutra održava u Zagrebu. "Došli smo do zaključka da još treba razgovarati, da ćemo vidjeti, da ni on (premijer Milanović) nije 100 posto siguran da je to najbolja ideja. I onda se pojavio stav u javnosti da je to gotova stvar", rekla je Pusić novinarima. Na pitanje stoji li iza svega predsjednik HNS-a Radimir Čačić iako je otišao iz vlade, Pusić je odgovorila da od tog pitanja ne bi trebalo praviti dramu.
ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je danas da "nije najzadovoljniji ni najsretniji" predloženim proračunom za poljoprivredu u 2013., ali da bi taj proračun bio veći da je bivša vlada bolje upravljala novcem, a saborskim zastupnicima nezadovoljnima zbog smanjenja davanja za Sinjsku alku poručio je da novac traže u ministarstvima kulture i turizma. "Nisam najzadovoljniji ni najsretniji, ali da se rješavao problem brodogradnje i da se bolje upravljalo novcem za subvencije u proteklih osam godina, sada bi proračun bio povoljniji", rekao je Jakovina na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu, ističući da će gotovo cijeli proračunski deficit otići na plaćanje kamata. Time je odgovorio na kritike predsjednika Odbora Petra Čobankovića (HDZ), koji je ustvrdio da će predloženo smanjenje izravnih davanja iz proračuna ugroziti rezultate pregovora s Europskom komisijom, u kojima je Hrvatska dobila dozvolu da poljoprivredi iz vlastitog proračuna može isplatiti novac do visine financijske omotnice, u okviru koje će hrvatskim poljoprivrednicima biti dostupno oko 700 milijuna eura.
ZAGREB - Projekt "21 put prema uspjehu" koji za cilj ima, temeljem priče i iskustva 21 uspješne žene koje su svoju karijeru izgradile u Hrvatskoj, prenijeti mladima ključne poruke i ideje kako bi ukazao na mogućnosti, potencijal i perspektivu koju mlade žene i muškarci mogu imati, naći ili stvoriti u Hrvatskoj, predstavljen je danas u Zagrebu. "Projekt se sastoji od serije sedam panel-diskusija na kojima će gošće biti po tri uspješne žene iz različitih segmenata – gospodarstva, politike, kulture i umjetnosti, civilnog društva i akademske zajednice", rekla je inicijatorica i nositeljice projekta Vedrana Likan koju je časopis Zaposlena i Ured za ravnopravnost spolova proglasio "ženom godine 2012.". Istaknula je kako su panel diskusije namijenjene prvenstveno mladima - studentima kasnijih godina studija, magistarskih i doktorskih studija te onima koji su na samom početku karijere. Prvi panel održat će se 28. studenoga, a panelistice će biti Jelena Veljača, Mirela Holy i Manuela Šola. Nakon toga, paneli će se održavati 19. prosinca, 23. siječnja, 20. veljače, 20. ožujka, 24. travnja i 22 svibnja.
ZAGREB - U povodu 400. obljetnice Grkokatoličke crkve u Hrvatskoj, Hrvatska pošta priopćila je da će sutra u optjecaj pustiti novu prigodnu poštansku marku čiji je motiv crtež grkokatoličkog samostana u Marči iz 1895. dizajnerice Ariane Noršić. Marka nominalne vrijednosti 3,10 kuna tiskana je u nakladi od 100 tisuća primjeraka, a izdana je u arčiću od deset maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a žig prvog dana bit će u uporabi 27. i 28. studenoga u poštanskom uredu u Jurišićevoj ulici 13 u Zagrebu. Povijest Grkokatoličke crkve u nas počinje 1611., kada je nesjedinjeni vlaški biskup Simeon Vratanja priznao rimskog papu kao vrhovnog poglavara Crkve. Time je obnovljeno crkveno zajedništvo s Apostolskom stolicom, čin u povijesti poznat pod nazivom Marčanska unija, a novoosnovana eparhija dobila je naziv Marčanska eparhija. Godine 1739. rušitelji crkvenog zajedništva u Hrvatskoj zapalili su marčansku katedralu sv. Mihaela Arkanđela i samostan. Umjesto Marče, za grkokatolike je 1777. osnovana nova biskupija sa sjedištem u Križevcima. Grkokatolička crkva i Križevačka eparhija 400. obljetnicu obnove crkvenog zajedništva u Hrvatskoj proslavile su od 19. studenoga 2011. do 25. studenoga ove godine.
KARLOVAC - U Karlovačkoj županiji do danas je od očekivanih 10.000 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata podneseno samo oko 780, od čega je u samom gradu Karlovcu 55 riješeno pozitivno, odbijen je 61 zahtjev, a u svim drugim općinama i gradovima pozitivno je riješeno 40 zahtjeva. Na današnjoj konferenciji za novinare u uredu župana pročelnik Marinko Maradin izrazio je bojazan da županijski Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša neće moći u roku riješiti desetak tisuća zahtjeva za legalizacijom ako oni stignu prekasno. Naime, objektima koji već imaju rješenje o rušenju do 4. kolovoza 2012. istječe rok za legalizaciju 31. prosinca, a za sve ostale šest mjeseci poslije te će nakon tog roka slijediti rušenje. Po Maradinovim riječima, u Karlovačkoj županiji ima oko 30.000 samostalnih objekata, to jest kuća, od kojih najmanje svaka treća ima dograđenu garažu ili gospodarsku zgradu mimo građevinske dozvole, ili je pak i kuća za stanovanje ilegalna. Legalizirati se može bespravno izgrađena zgrada vidljiva na digitalnoj ortofoto (DOF) karti snimljenoj 21. lipnja 2011., a trošak te legalizacije kreće se od nekoliko stotina kuna na više, ovisno o tome traži li se legalizacija samo pomoćne zgrade, jednostavne zgrade, manje zahtjevne zgrade, zahtjevne zgrade ili zgrade javne namjene.
RIJEKA - Primorsko-goranska Policijska uprava izvijestila je danas o nesreći na radu u kojoj je 24. studenoga u Malom Lošinju pri padu kameno-betonskog zida poginuo radnik (41) iz Zlatar Bistrice te da nastavlja istragu kako bi utvrdila okolnosti u kojima se dogodila nesreća. Policija je očevidom utvrdila da su djelatnici građevinske tvrtke iz Zlatar Bistrice radili na kući u Ulici Ambroza Haračića. U jednom trenutku srušio se kameno-betonski zid visok dva metra i dugačak 17 metara, a na mjestu je poginuo radnik iz Zlatar Bistrice, priopćila je policija ne navodeći pojedinosti. Kako bi rasvijetlila sve okolnosti u kojima se dogodila nesreća, policija iz Malog Lošinja u suradnji s mjerodavnim inspektorima nastavlja kriminalističku istragu, stoji u priopćenju primorsko-goranske Policijske uprave.
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima obišao je danas gradilište dvaju pothodnika i dvije fontane u Ulici Hrvatske bratske zajednice, kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK), koje će u probni pogon biti puštene 16. prosinca. Vrijednost projekta je 18,5 milijuna kuna, a obuhvaća izgradnju dvije fontane i dva pothodnika kao poveznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Trnja te infrastrukturu koja će biti potrebna za buduću izgradnju još triju fontana i četiri pothodnika, čija je izgradnja u fazi idejnog projekta. Izrazivši ponos izgradnjom dviju fontana, Bandić je rekao kako slijedi gradnja još triju te naglasio da se fontane grade u spomen ulaska Hrvatske u Europsku uniju. "Znači, ovo će biti europska fontana za europsku Hrvatsku - eto sad sam otkrio zašto to radimo", izjavio je novinarima gradonačelnik Bandić nakon obilaska gradilišta i istaknuo kako će time na Lenucijevoj potkovi "biti projekt vizije sadašnje Gradske uprave i naših sugrađana".
ŠIBENIK - Za nasilničko ponašanje koje se dovodi u vezu sa zločinom iz mržnje kninska policija osumnjičila je dvojicu muškaraca koji su jučer u Đevrskama prijetili sedmorici građana, a jedan od njih i plinskim pištoljem. Šibensko-kninska Policijska uprava izvijestila je danas da su 19-godišnjak iz Kistanja i 30-godišnjak iz Knina osumnjičeni za uništenje i oštećenje tuđe stvari, to jest da su oštetili 55-godišnjaka iz Kistanja, i za nasilničko ponašanje, koje se dovodi u vezu sa zločinom iz mržnje, prema 57-godišnjaku i njegovoj 57-godišnjoj supruzi iz Poreča te petero Kistanjaca u dobi od 48, 49, 50, 57 i 76 godina. Utvrđeno je da su se osumnjičenici u alkoholiziranom stanju iživljavali na javnome mjestu i 25. studenoga oko 11,30 sati u Đevrskama na terasi mjesnoga kafića 55-godišnjem vlasniku oštetili inventar. Nakon toga osumnjičeni 30-godišnjak bez povoda je napao, najprije verbalno, a zatim i fizički, 57-godišnjaka iz Poreča. Utvrđeno je i da je osumnjičeni 19-godišnjak plinskim pištoljem osumnjičenoga 30-godišnjaka ozbiljno prijetio oštećenim građanima.
ZAGREB - Sedmi dani srpske kulture u Hrvatskoj od 1. do 6. prosinca predstavit će recentno filmsko, kazališno, glazbeno i književno stvaralaštvo srpskih umjetnika, a održat će se na četiri zagrebačke lokacije - u kinu Europa, Tetaru &td, alternativnom klubu Attack te Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta. Otvara ih 1. i 2. prosinca filmski program u kinu Europa, gdje će žanr srpske crne komedije predstaviti "Crna Zorica" redatelja Radoslava Pavkovića i Christine Hadjicharalambous. Riječ je o avanturističkoj komediji s radnjom smještenom u istočnoj Srbiji, koju strani kritičari uspoređuju s bizarno crnom poetikom Tima Burtona te ocjenjuju jednim od 'najneobičnijih filmova ove godine'. Dokumentarni program predstavit će "Walter" Andreja Aćina te "Pismo ocu" i "Mirage" Srđana Keče. Glavni protagonisti filma "Walter" su Velimir Bata Živojinović i Emir Kusturica koji se bave raskrinkavanjem mitova na primjeru filma "Valter brani Sarajevo". Filmski program zatvorit će kratki filmovi "Momci, gde ste" Jelene Gavrilović te "Hrvatski crnci" autora Miloša Vlaisavljevića, koji govori o srpskoj manjini u Hrvatskoj. Na tu temu u subotu u 18 sati u kinu Europa održat će se okrugli stol o nezaposlenosti Srba u Hrvatskoj.
ZAGREB - Zbornik radova hrvatskih i mađarskih autora "Susreti dviju kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti", o povijesnoj ulozi obitelji Zrinski te njezinoj ulozi u hrvatskoj i mađarskoj povijesti, predstavljen je danas u Matici hrvatskoj (MH). Matičin zbornik radova s međunarodnog hrvatsko-mađarskog znanstvenog skupa, održanog u MH 2009., predstavlja interdisciplinarni pogled u bogatu povijest i baštinu obitelji Zrinski. Temelji se na proučavanju rukopisnih, tiskanih, vizualnih i arheoloških vrela nastalih u razdoblju od 14. do kraja 17. stoljeća, a u zborniku dvadesetoro hrvatskih i mađarskih autora osvjetljava povijesnu ulogu obitelji Zrinski s obzirom na historiografski, književno-povijesni, povijesno-umjetnički, arheološki, kulturološki, politički i turistički aspekt njihova značenja u međusobnim, hrvatsko-mađarskim kulturnim vezama i prožimanjima. O Zrinskima u mađarskoj i hrvatskoj povijesti pišu Sandor Bene, Istvan Bitskey, Dragutin Feletar, Ivan Golub, Peter Hajdu, Gabor Hausner, Alojz Jembrih, Damir Karbić, Drago Miletić, Suzana Miljan, Lajos Negyesi, Jozsef Padanyi, Geza Palffy, Hrvoje Petrić, Krešimir Regan, Margarita Sveštarov Šimat, Marton Szilagyi, Laszlo Szoerenyi, Janos Varga i Agnes R. Varkony.
PULA - U povodu 18. Sajma knjige u Istri, koji će se u petak svečano otvariti u Domu hrvatskih branitelja, danas su u Puli čelnici Istarske županije, Grada Pule, Zagrebačke banke i udruge Sa(n)jam knjige u Istri potpisali ugovor o daljnjoj suradnji u projektu Sa(n)jam knjige u Istri. Za iduće trogodišnje razdoblje od 2013. do 2015. godine Sajmu će prema tom ugovoru pripasti oko četiri milijuna kuna, odnosno godišnje 240 tisuća kuna od Istarske županije, 350 tisuća kuna od Grada Pule i 500 tisuća kuna od Zagrebačke banke. Potpisnici ugovora složili su se da je ovaj sajam nadmašio granice Pule i Istre, a pulski gradonačelnik Boris Miletić naglasio je da je Pula grad filma, ali i knjige te dodao kako mu je drago da je ovim ugovorom vrijedna manifestacija dobila "vjetar u leđa". Istarski župan Ivan Jakovčić kazao je kako je ta manifestacija za Istru i Pulu jedna od najvećih vrijednosti koje su iznjedrene u posljednjih dvadesetak godina. Zato će, dodao je, Istarska županija trajno pomagati ovom sajmu.