LJUBLJANA - Europski sud za ljudska prava (ECHR) donio je u utorak presudu u korist dvojice štediša Ljubljanske banke i jednog štediše srbijanske Invest banke koja se odnosi na problematiku tzv. stare devizne štednje iz vremena bivše SFRJ, koja bi mogla postati primjer za druge slučajeve. Europski sud za ljudska prava presudio je da je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Slovenije, a da je Srbija odgovorna za povrat te vrste štednje štedišama Invest banke izvan Srbije. ECHR je preporučio da ova presudu bude osnova odnosno model i za ostale slučajeve u kojima devizni štediše traže povrat svojih deviznih depozita, o čemu je na sudu još puno slučajeva koji su bez presude. Sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je u utorak u predmetu troje državljana BiH (Ališić, Sadžak i Šahdanović protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije) koji su pokrenuli postupak tražeći da Europski sud utvrdi odgovornost tuženih država za neisplatu tzv. stare devizne štednje u podružnici Ljubljanske banke Sarajevo i Invest banke Tuzla dugi niz godina. Odlučujući po tužbi troje državljana BiH koji su imali devizne uloge u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci odnosno u Invest banci iz Beograda, sud je donio odluku koja je identična u oba slučaja pa je i Sloveniji i Srbiji naloženo da osiguraju isplatu starih deviznih pologa državljanima BiH i to pod istim uvjetima koji vrijede za njihove državljane. U presudi objavljenoj na stranicama ECHR-a sud navodi da Slovenija i Srbija u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti presude trebaju poduzeti sve mjere kako bi trojica spomenutih štediša mogli doći do svoje imovine pod istim uvjetima pod kojima je stara devizna štednja isplaćena domaćim štedišama Ljubljanske banke i Invest banke u Sloveniji i Srbiji.
ZAGREB - Presudom Europskog suda za ljudska prava, koji je u utorak presudio da je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Republike Slovenije, nedvojbeno se utvrđuje odgovornost Slovenije, a Hrvatska i dalje radi na traženju kompromisnog rješenja za prenesenu štednju hrvatskih građana, kazala je za Hinu glasnogovornica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Danijela Barišić. "Ovom se presudom nedvojbeno utvrđuje odgovornost Slovenije, a mi i dalje radimo na traženju kompromisnog rješenja za prenesenu štednju hrvatskih građana. Kada je riječ o neprenesenoj štednji, o njoj nema spora jer je obuhvaćena ovom presudom", kazala je. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je u utorak u predmetu troje državljana BiH (Ališić, Sadžak i Šahdanović protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije) koji su pokrenuli postupak tražeći da Europski sud utvrdi odgovornost tuženih država za neisplatu tzv. stare devizne štednje u podružnici Ljubljanske banke Sarajevo i Invest banke Tuzla dugi niz godina.
LJUBLJANA - Predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec izjavio je u utorak da je presuda suda za ljudska prava u Strasbourgu o odgovornosti Slovenije za neisplaćene štedne uloge trojice državljana BiH pristrana najavivši da će Slovenija podnijeti žalbu. "Presudu još proučavam, ali je ona vrlo pristrana i na nju ćemo zasigurno podnijeti žalbu", rekao je Gabrovec za Slovensku tiskovnu agenciju STA. Gabrovec je najavio da će glavni argument žalbe biti da ni Slovenija niti Ljubljanska banka nisu uzeli devizne depozite iz podružnice Ljubljanske banke (LB) u Sarajevu pa zato nisu dužni niti vratiti novac štedišama. "Iz poslovnih knjiga podružnice LB u Sarajevu proizlazi da je je sav taj novac kod njih, i to u investicijama bosanskih poduzeća. Ta poduzeća pak nisu vratila kredite (podružnici Ljubljanske banke Sarajevo) jer je bio rat. Ali, to ne znači da je taj novac u Sloveniji", rekao je Gabrovec, ustvrdivši da će veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u prosudbi o slovenskoj žalbi morati biti "vrlo temeljito", jer, kako je naveo, prvostupanjska presuda predstavlja pojednostavljenje cijelog problema i jer je pristrana.
LJUBLJANA - Današnja presuda Europskog suda za ljudska prava u korist štediša Ljubljanske banke i Invest banke iz BiH u njihovoj tužbi protiv Slovenije i Srbije "pogrešan je signal u pogrešno vrijeme", naveo je u svom odvojenom mišljenju uz današnju presudu Boštjan M. Zupančič, slovenski sudac koji je sudjelovao u donošenju presude, prenose u utorak slovenski mediji. Kako je objavila Slovenska televizija, Zupančič u svom mišljenju navodi da će presuda u korist BiH štediša, iako još nije pravomoćna, dati "politički dojam" o tome tko je u sporu Hrvatske i Slovenije oko štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj u pravu, zbog čega Hrvatska možda neće konstruktivno sudjelovati u rješavanju tog pitanja. Uz to, Zupančič navodi da su u sastavu sudaca koji su odlučivali u predmetu koji je danas dobio sudski epolog, no koji još nije konačan, sudjelovalo i pet sudaca iz država sljednica SFRJ (iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije), te da je riječ o kompleksnom pitanju koji se ne može riješiti presudom u sporu privatnih osoba i države nego samo pregovorima u kontekstu budućeg dogovora o sukcesiji, prenijeli su Zupančičevu ocjenu slovenski mediji.
ZAGREB - Hrvatska će poduprijeti približavanje Kosova Europskoj uniji kao i ostalih zemalja u regiji koje imaju te težnje, izjavio je u utorak u Zagrebu hrvatski premijer Zoran Milanović nakon sastanka s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem. "Trebat će našim prijateljima puno strpljenja..., međutim, mi ćemo se zalagati za integraciju ne samo Kosova nego i Srbije i BiH i Crne Gore i Makedonije i Albanije prema kriterijima koji su sve stroži, ali su dobri. Dakle, za integraciju tih država u EU jer nema logike da Europska unija završi na Dunavu kod Vukovara... ni povijesno ni kulturološki nema smisla, a niti interesno", rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare s Thacijem, koji boravi u službenom posjetu Zagrebu. "Ne možemo tu obećavati čuda preko noći, to će trajati i bit će teško", dodao je Milanović. On je rekao da je s kosovskim premijerom razgovarao o stanju u regiji, politici, odnosima u regiji i stabilnosti, a da će na zajedničkom ručku prevladavati gospodarske teme: robna razmjena, ulaganja i projekti u kojima sudjeluju hrvatska poduzeća, te mogućnosti širenja gospodarske suradnje jer "to je jedna od osnova mjera i stabilnosti u regiji". Thaci je ocijenio bilateralne odnose s Hrvatskom odličnima i zahvalio je na potpori koju je RH pružala i pruža Kosovu.
ZAGREB - Kosovski premijer Hashim Thaci izjavio je u utorak u Zagrebu, uoči sutrašnjeg sastanka sa srbijanskim premijerom Ivicom Dačićem u Bruxellesu, da Srbija nema ni moralno ni političko ni zakonsko pravo rješavati pitanja Kosova. "Što se tiče srpskog plana za rješavanje kosovskog pitanja, Srbija nema više ni moralno ni političko ni tehničko ni zakonsko pravo da rješava kosovsko pitanje. Plan mora biti sveeuropski jer se jedino na taj način može riješiti ovo pitanje", rekao je Thaci na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem odgovarajući na pitanje novinara jer li spreman razmatrati bilo kakav plan o budućnosti Kosova koji dolazi iz Beograda. "Status Kosova je proglašenjem neovisnosti jednom zauvijek riješen", istaknuo je. Thaci je najavio da će s Dačićem u srijedu u Bruxellesu razgovarati o provođenju sporazuma između Beograda i Prištine postignutih u posljednje dvije godine te da neće biti riječi o statusu Kosova. Također je naglasio da Beograd mora odustati od paralelnih struktura sigurnosti koje je uspostavio na Kosovu, kao ostatka politike Slobodana Miloševića, te da se hitno mora doznati sudbina 1.800 nestalih Albanaca s Kosova.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko primio je u utorak kosovskog premijera Hashima Thacija, koji boravi u službenom posjetu Zagrebu, s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, euroatlantskim integracijama te dijalogu između Prištine i Beograda, priopćio je Ured predsjednika Sabora. Hrvatska i Kosovo imaju prijateljske odnose koje želimo i dalje razvijati u duhu suradnje, rekao je na početku sastanka s kosovskim vladinim izaslanstvom predsjednik Sabora Leko uz ocjenu da je Kosovo učinilo značajne korake u izgradnji društva i države. Istaknuo je da je "Hrvatska predana projektu Europske unije. Gradimo društvo koje je kompatibilno s demokratskim društvima Europske unije. U tom smislu podržavamo demokratske procese na Kosovu, ulogu NATO-a i prisutnost EULEX-a." Leko je pozdravio dijalog Kosova i Srbije te sudjelovanje Kosova u regionalnim inicijativama. Izrazio je i uvjerenje da Hrvatska i Kosovo nisu iskoristili sve prilike za gospodarsku suradnju kao i očekivanje da hrvatska manjina na Kosovu bude zastupljena u parlamentu. Predsjednik kosovske vlade Thaci je zahvalio Hrvatskoj na podršci koju je pružala i nastavlja pružati Kosovu, te je čestitao na uspješnom procesu pristupanja Europskoj uniji.
WASHINGTON - Širom Sjedinjenih Država u utorak prijepodne po lokalnom vremenu otvorena su birališta na kojima će se odlučivati u jednoj od najneizvjesnijih predsjedničkih utrka, u kojoj su gotovo izjednačeni izgledi sadašnjeg predsjednika Baracka Obame i njegovog republikanskog protukandidata Mitta Romneya. Kako se očekuje, o izbornom pobjedniku i budućem stanaru Bijele kuće odlučivat će glasovi birača u nekoliko "neodlučnih" saveznih država. Nakon što su se u ponoć tradicionalno otvorila biračka mjesta u malim mjestima Dixville Notchu i Hart's Locationu u New Hampshireu, birališta su prijepodne otvorena na američkoj istočnoj obali i očekuje se da će svoje biračko pravo iskoristiti najmanje 120 milijuna Amerikanaca. Njihova odluka odredit će smjer kojim će zemlja ići kao i politiku proračunske potrošnje, poreznu politiku, pitanja vezana uz zdravstvenu zaštitu stanovništva i izazove vanjske politike. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su im izgledi gotovo izjednačeni uz blagu prednost Obame u nekim od ključnih država koje bi mu mogle donijeti potrebnih 270 elektorskih glasova.
ZAGREB/WASHINGTON - Amerikanci u utorak, osim novog predsjednika države, biraju i novi Zastupnički dom Kongresa kao i trećinu Senata, a 11 saveznih država održava izbore za nove guvernere. Nakon više od dvije milijarde potrošenih dolara na predizbornu parlamentarnu kampanju istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će Amerikanci najvjerojatnije izabrati Zastupnički dom Kongresa kakav su i imali - s republikanskom većinom dok bi Demokratska stranka mogla zadržati tanku većinu u Senatu. Mandat 435 zastupnika u Zastupničkom domu Kongresa traje dvije godine a mandat sto članova Senata, po dva iz svake savezne države, šest godina pa se svake druge godine bira čitav Zastupnički dom i trećina Senata. Procjenjuje se da je oko 60 od 435 utrka za Zastupnički dom neizvjesno, no analitičari procjenjuju da demokrati ipak ne mogu osvojiti 25 mandata koliko im je potrebno da sruše republikansku većinu. U Senatu se očekuje da će demokrati zadržati tijesnu većinu. Od 11 saveznih država u kojima se održavaju izbori za guvernere, ta je funkcija u osam bila u rukama demokrata a tri su bila republikanska guvernera.
ŽELJEZNO - Predsjednik Ivo Josipović se u utorak, posljednjeg dana svog radnog posjeta Austriji, sastao sa gradišćanskim Hrvatima i izrazio želju za još čvršćom suradnjom kako bi se hrvatski jezik koji se u tom kraju njeguje preko 450 godina očuvao. "Drago mi je da se njeguje hrvatska riječ i kultura, kao i prijateljstvo s austrijskim narodom... ali bih volio da više surađujemo i da se međusobno bolje poznajemo", kazao je Josipović u Vulkaprodrštofu, mjestu od 1865 stanovnika od kojih se 50 posto izjasnilo da im je hrvatski materinji jezik. Također je poručio da će Hrvatska pomagati u očuvanju tog "prelijepog jezika i običaja". U dvorani osnovne škole su gradonačelnik, učenici i članovi folklornog društva predsjedniku Josipoviću priredili srdačnu dobrodošlicu uz stare hrvatske pjesme. U svom govoru Josipović se osvrnuo na pitanje manjina i ocijenio kako su manjine iznimno važne za njegovanje dobrosusjedskih odnosa među zemljama. "Mi u Hrvatskoj jako cijenimo manjine koje smatramo bogatstvom i poveznicom, u onom najboljem smislu, između ljudi, kultura i tradicija", kazao je Josipović. Tijekom prijepodneva šef hrvatske države također je posjetio Novo Selo (Neuedorf), redakciju za nacionalne manjine u okviru redakcije Gradišće OeRF-a, a u Željeznom se sastao i s poglavaram Gradišća Hansom Miesslom. U toj austrijskoj pokrajini živi oko 35.000 Hrvata.
ZAGREB - Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić primila je u utorak potpredsjednika vlade i ministra vanjskih poslova Republike Moldavije Iuria Leancu s kojim je razgovarala o hrvatskim iskustvima u približavanju europskim institucijama, priopćeno je iz MVEP-a. Tijekom razgovora, moldavijski ministar je istaknuo kako njegova zemlja želi učiti na hrvatskim iskustvima europskih integracija. "Naš je odnos prema EU ključan i, želimo li napredak, moramo ići putem europskih integracija, za što smo spremni još jače raditi", kazao je, među ostalim, ministar Leanca. Prema njegovim riječima, cilj Moldavije jest do jesenskog summita Istočnog partnerstva, koji će se sljedeće godine održati u Vilniusu, zaključiti Sporazum o pridruživanju Europskoj uniji, kao i Sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini. Naglasio je i kako su u tijeku aktivnosti na postizanju daljnjeg napretka u pregovorima o viznoj liberalizaciji. Ministrica Pusić istaknula je da je proces pregovaranja važno iskoristiti za izgradnju institucija države, kako bi se na tim temeljima moglo dalje graditi društvo, dodajući kako je europska perspektiva Moldavije u interesu njih samih, ali i Europske unije. Ministrica Pusić i ministar Leanca potpisali su Sporazum o europskom partnerstvu, putem kojeg će Hrvatska, kroz aktivnosti Centra izvrsnosti MVEP, prenositi iskustva stečena u pregovaračkom procesu.
ATENA - Gotovo 40.000 ljudi prosvjedovalo je u utorak u Ateni a 20.000 u Solunu u okviru 48-satnog općeg štrajka u privatnom i javnom sektoru u Grčkoj protiv štednje, prema prvim procjenama policije. U Ateni su dva odvojena skupa - jedan s približno 15.000 ljudi u organizaciji Fronte radnika Pame, bliske komunistima, dok je štrajk sindikata privatnog (GSEE) i javnog (ADEDY) sektora okupio "od 35 do 40 tisuća osoba", rekao je policijski izvor. Dvije povorke došle su na Trg Syntagma ispred parlamenta, u središtu glavnog grada, gdje se raspravlja o kontroverznom višegodišnjem nacrtu zakona (2013-2016) koji određuje proračunske uštede od 18 milijardi eura, od čega polovica samo u 2013. Izglasavanje tog zakona predviđa se za srijedu navečer. U Solunu, drugom po veličini gradu u zemlji, Pame i sindikati također su mirno prosvjedovali u središtu gradu, prema lokalnom policijskom izvoru. Nove mjere koje zahtijevaju vjerovnici, EU i MMF, u zamjenu za novčanu pomoć zemlji, odnose se i na rezanje plaća i mirovina, troškova za zdravstvo i socijalne pomoći.
AMAN - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je zatražio od sirijske oporbe da odustane od njenog preduvjeta da predsjednik Bashar al-Assad odstupi s položaja prije početka bilo kakvih pregovora o okončanju sukoba. Govoreći nakon susreta s bivšim sirijskim premijerom Riadom Hijabom koji je u kolovozu prebjegao u Jordan, Lavrov je optužio sirijsku oporbu da tražeći da se Assad odmah ukloni s vlasti pokazuje nebrigu za živote Sirijaca. "Najvažnije je odmah zaustaviti nasilje. Ako je drugoj strani važnije smijeniti Assadov režim onda želi nastaviti krvoproliće u Siriji", rekao je Lavrov. Lavrovu je Hijab odgovorio da je uklanjanje Assada s vlasti "jedini izlaz" i put da se pregovorima okonča 19-mjesečni sukob. "Rusija traži političko rješenje po kojem bi Bashar al-Assad ostao", rekao je televiziji Al-Arabiya. Hijab, najviši dužnosnik koji je izbjegao iz Sirije od početka ustanka, igra sve veću ulogu u nastojanjima da se uspostavi politička struktura za rascjepkanu oporbu. "Lavrovu smo otvoreno rekli da ne može biti nikakvog politčkog rješenja uz nazočnost Bashara al-Assada. To bi bilo nemoguće", rekao je.
SARAJEVO - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) poslao je snažnu poruku da ratni zločini neće biti nekažnjivi i to je njegovo važno naslijeđe, izjavio je u utorak u Sarajevu potpredsjednik suda Carmel Agius, no njegove poruke o pozitivnim učincima Haaškog tribunala nisu se osobito dojmile predstavnika bošnjačkih i srpskih udruga ratnih stradalnika i članova obitelji ubijenih i nestalih, koji su se ponovo posvađali u raspravi o tome tko je kriv za rat u BiH. Konferencija o naslijeđu ICTY-a u bivšoj Jugoslaviji, koju je u Sarajevu organizirao Outreach program tog suda, uz suce i tužitelje okupila je i predstavnike akademske zajednice te nevladinih udruga, a slični skupovi do kraja tjedna trebali bi se održati u Zagrebu te potom krajem studenog i u Beogradu. Sudac Agius kazao je u uvodnom izlaganju kako je osobno ponosan na rad u Haaškom tribunalu. "Osobno se osjećam ponosnim jer sam služio u ovoj instituciji koja je doista promijenila način viđenja odgovornosti za ratne zločine", kazao je potpredsjednik ICTY-a podsjećajući na činjenicu kako su 1993., kada je taj sud utemeljen, mnogi sumnjali u njegovu učinkovitost. Edin Ramulić iz udruge "Izvor", koja okuplja stradalnike s područja Prijedora, ocijenio je kako su na svim suđenjima u Den Haagu žrtve bile u drugom planu, dok se sud svim silama trudio osigurati pravično postupanje prema optuženima. Kritizirao je i razmjerno blage kazne izrečene u nekim slučajevima, kao i činjenicu da se osuđene pušta na slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne. Brojne reakcije izazvali su istupi predstavnika udruga iz Republike Srpske. Nedeljko Mitrović, predsjednik udruge obitelji poginulih i nestalih Srba, doveo je u pitanje činjenicu da je Sarajevo tijekom rata bilo pod opsadom tvrdeći kako su svi stradali podjednako. "Imamo mi Karadžića i na drugoj strani", poručio je Mitrović sugerirajući kako se srpske žrtve diskriminira.