SARAJEVO - Hrvatska će i nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije nastaviti podupirati proces integriranja ostalih država regije u EU, potvrdila je u utorak u Banja Luci zastupnica u Hrvatskom saboru Gordana Sobol. Sudjelujući na znanstvenom skupu pod naslovom "Deset godina regionalnog dijaloga Banjaluka - Zagreb: Na putu u Europu", Sobol je istaknula kako je ipak nužno da sve države zainteresirane za članstvo u EU i same pokažu potrebnu inicijativu. "U tom procesu svaka od zemalja regije mora pokazati visoku dozu samoodgovornosti. Nitko umjesto same države neće moći odraditi ono što se od države očekuje, dakle mora izgrađivati svoju unutarnju snagu i demokratske institucije", kazala je Sobol.
BRUXELLES/STRASBOURG - Europski parlament pozvao je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zemlje članice Europske unije da se javno očituju o tome u kojim područjima treba smanjiti financiranje iz europskog proračuna u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju. Zastupnici su velikom većinom glasova izglasali rezoluciju u kojoj traže da se u Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2014-2020. povećaju iznosi za istraživanje i konkuretnost, kao što su to jednoglasno obećali čelnici svih zemalja članica na summitu u lipnju ove godine. Dogovor o proračunskom okviru za sljedeće sedmogodišnje razdoblje jedna je od najtežih zadaća koje stoje pred čelnicima EU-a u sljedećih nekoliko tjedana. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy sazvao je izvanredni summit za 22. i 23. studenoga, koji će biti isključivo posvećen VFO-u. Cilj je postići politički dogovor o VFO-u kako bi se to pitanje skinulo s dnevnog reda prije redovitog summita u prosincu, na kojem bi se trebale donijeti važne odluke o budućem izgledu eurozone i EU-a.
SARAJEVO - Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine smijenio je u utorak zamjenika predsjednika toga tijela Denisa Bećirovića iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP), što je unijelo dodatnu konfuziju u već složenu političku situaciju u toj zemlji. Bećirović je smijenjen na inicijativu Stranke demokratske akcije (SDA), kojoj su se pridružile stranke iz Republike Srpske, dok je HDZ BiH bio suzdržan a HDZ 1990. protiv smjene. Sve te stranke različito su se ponašale tijekom izjašnjavanja o tome hoće li zastupnički dom u utorak razmatrati smjenu predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije s mjesta ministra vanjskih poslova, kao i kada je u ponedjeljak dom naroda parlamenta BiH donio odluku o smjeni dvojice ministara i jednog doministra u vijeću ministara BiH iz SDA što je bio prijedlog SDP-a.
SARAJEVO - Predsjedatelj predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović u znak prosvjeda zbog kontroverznih izjava srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića otkazao je susret što ga je početkom studenoga trebao imati s njim u Turskoj pod pokroviteljstvom turskog predsjednika Abdullaha Gula. U otvorenom pismu Nikoliću, što je u utorak proslijeđeno Hini iz predsjedništva BiH, Izetbegović je pojasnio kako je neposredni povod njegovoj odluci posljednja izjava srbijanskog predsjednika dana jednoj makedonskoj televiziji u kojoj je on ocijenio kako "Bosna polako nestaje pred našim očima". "Vašom najnovijom izjavom danom makedonskoj televiziji Sitel, u kojoj kažete da 'Bosna polako nestaje pred našim očima' ponovno grubo nasrćete na moju zemlju i vrijeđate građane Bosne i Hercegovine", poručio je Izetbegović srbijanskom predsjedniku.
TIRANA - Albanski ministar vanjskih poslova Edmond Panariti rekao je u utorak u Tirani nakon razgovora sa srbijanskim kolegom Ivanom Mrkićem, prvog sastanka šefova diplomacije dviju zemalja nakon osam godina, da njegova zemlja "podržava i ohrabruje" dijalog Srbije i Kosova. Obnova dijaloga Beograda i Prištine "pokazala bi spremnost (Beograda) da za sobom ostavi prošlost, nasilje i pomogla bi Srbiji i Kosovu da se jasno okrenu prema europskoj budućnosti", rekao je Panariti te istaknuo da Tirana želi dobrosusjedske odnose i suradnju sa Srbijom. Srbija "želi razvijati snažne odnose s Albanijom i pronaći točke koje nas povezuju unatoč različitim pogledima na Kosovo", rekao je Mrkić.
DUBAI - Iran je u utorak objavio da će prekinuti isporuke nafte ako Zapad pooštri sankcije protiv njega i da ima pričuvni plan zahvaljujući kojem će zemlja preživjeti i bez prihoda od izvoza nafte. "Ako se sankcije pojačaju, prestat ćemo izvoziti naftu", rekao je iranski ministar nafte Rostam Kasemi u Dubaiju. "Imamo spreman plan o tome kako ćemo upravljati zemljom bez prihoda od prodaje nafte. Dosad nismo imali ozbiljnijih problema, ali ako se sankcije pojačaju, ići ćemo na taj pričuvni, plan B", rekao je Kasemi. Zapadni izvori tvrde da je Iran zbog sankcija gotovo prepolovio dnevnu proizvodnju nafte, što Teheran žestoko opovrgava, tvrdeći da je razina proizvodnje ostala potpuno ista kao i prije.
TRIPOLI - Četiri su osobe ubijene, a 15 ih je ranjeno u noćašnjim sukobima u Tripoliju između sunita i alavita, lojalnih suprotstavljenim stranama u ratu u susjednoj Siriji, izvijestili su u utorak vojni izvori. U glavnome gradu Bejrutu, napetosti su popustile nakon što su vojnici raščistili ulice toga grada od naoružanih grupa koje su se sukobile još u nedjelju navečer. Nasilje je izbilo nakon što je u petak u središtu Bejruta ubijen šef libanonske obavještajne službe Visam al-Hasan.
BUDIMPEŠTA - Između 50.000 i 100.000 prosvjednika demonstriralo je u utorak u Budimpešti protiv politike premijera Viktora Orban, prema više raznih izvora, a neki tvrde da se na ulicama glavnoga mađarskog grada okupilo čak 150.000 demonstranata. Pristaše premijera Viktora Orbana poslijepodne su u središtu glavnoga grada počeli Marš za mir na 56. godišnjicu krvavo ugušenog ustanka protiv komunizma, a protuprosvjedom protivnici su željeli iskazati nezadovoljstvo načinom na koji konzervativna vlada upravlja zemljom u doba gospodarske krize. Nacionalna agencija MTI izvijestila je da su na 56. godišnjicu Mađarske revolucije svečanom podizanju zastave nazočili predsjednik Janos Ader, premijer Orban i predsjednik parlamenta Laszlo Kover.
ŽENEVA - UN-ova agencija, Svjetski program za hranu (WFP), objavila je u utorak da je u rujnu poslala pomoć u hrani za oko 1,5 milijuna ljudi u Siriji, prema 850.000 mjesec dana ranije. "Stanje se pogoršava", rekao je u Ženevi Daly Belgasmi, regionalni direktor WFP-a za Bliski istok, sjevernu Afriku, središnju Aziju i istočnu Europu. U prosincu prošle godine WFP-u je glavni cilj bio dostava pomoći u hrani za 50.000 Sirijaca unutar Sirije, ali se zadatak progresivno povećavao i dosegao 850.000 ljudi u kolovozu i 1,5 milijuna u rujnu, rekao je Belgasmi. Prema podacima UN-a oko 1,2 milijuna Sirijaca se raselilo unutar granica zemlje, dok sirijske vlasti iznose podatak o 3,2 milijuna raseljenih, rekao je Belgasmi.