FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 14,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 13. rujna 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 14,30 sati.

ZAGREB - Od 1. studenog u Poreznoj upravi će početi s radom Ured za velike porezne obveznike, a bit će zadužen za nadzor 609 velikih poreznih obveznika koji donose ukupno 46 posto hrvatskih poreznih prinosa, rečeno je na današnjoj sjednici Vlade. Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o Poreznoj upravi, kojima će se uvesti pojačani nadzor nad poreznim obveznicima koji su lani ostvarili oko 400 milijardi kuna prihoda, a zapošljavaju četvrtinu zaposlenih u Hrvatskoj. U prošloj godini samo je pet posto velikih obveznika bilo obuhvaćeno vanjskim poreznim nadzorom, dok se čak 95 posto nadzora odnosilo na brojne male porezne obveznike čiji je ukupni porezni prinos ispod 40 posto, upozorio je ministar financija Slavko Linić. To je praktično značilo, kako neslužbeno kažu u Poreznoj upravi, da su veliki obveznici sami određivali koliko će poreza platiti, a sadašnje porezne vlasti sumnjaju da je zbog takve prakse proračun godišnje bio zakinut za 200 do 300 milijuna kuna. U novom uredu radit će 134 porezna službenika, koji će proći i posebnu edukaciju. Oni će, osim nadzora nad budućim prihodima, moći provjeravati i porezne prijave velikih obveznika iz prethodne tri godine, te im, po potrebi, razrezati dodatni porez. Vlada je sa sjednice Saboru uputila negativno mišljenje na izvještaj o poslovanju Fine za 2011., jer je, po Linićevim riječima, Fina propustila provesti projekte za koje je bila zadužena, poput ustrojavanja Registra zaposlenih u javnoj upravi i projekta Hitro.hr, koji je trebao olakšati otvaranje tvrtki.

ZAGREB - Novi ovršni zakon, koji je Vlada danas uputila u saborsku proceduru trebao bi, među ostalim omogućiti i izvansudsku ovrhu za naplatu neisplaćenih plaća. Omogućuje se, naime, izravna naplata novčanih tražbina putem Fine na temelju pravomoćnih sudskih i ovršnih odluka, odnosno presude, rješenja ili odluke suda, kao i na temelju potvrde poslodavca o neisplati dospjele plaće, naknade za plaće ili otpremnine. To znači da radnik kojemu nije isplaćena plaća obeštećenje ubuduće neće morati tražiti na sudu kroz ovršni postupak, nego će se moći naplatiti izravno putem Fine, kojoj će donijeti potvrdu o neisplati plaća. Poslodavac će nakon toga imati 30 dana da sudski ospori takvu naplatu, a ne uspije li to, Fina će banci izdati nalog za obustavu zaplijenjenih sredstava. Na jednak način naplatit će se i potraživanja utvrđena pravomoćnom i ovršnom sudskom odlukom, nakon koje se više neće morati pokretati poseban ovršni postupak, što je do sada bio slučaj. U Vladi očekuju da će takvo rješenje rasteretiti sudove, budući da je ovrha na novčanim tražbinama najčešći oblik ovrhe, a da su ovršni postupci skupi i dugotrajni. Kako bi se izbjegle manipulacije, novi je zakon predvidio umrežavanje Fine i javnobilježničkih ureda, koji će voditi Registar zadužnica. Kad je riječ o ovrhama nad pokretninama i nekretninama, novi zakon predviđa aktivniju ulogu ovrhovoditelja, koji će morati nazočiti ovrhama. Novim zakonom Vlada je definitivno odustala od instituta javnog ovršitelja, s obrazloženjem da je predloženo rješenje jeftinije te da pruža bolju zaštitu dužnika u ovrhama.

ZAGREB - Premijer Zoran Milanović najavio je na današnjoj sjednici Vlade da će sutra zajedno s prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem otići u Labin na razgovore o projektu izgradnje termoelektrane Plomin 3. Radi se o jednom od trenutno najvećih projekata u Hrvatskoj o kojem uskoro treba donijeti odluku, jer sutra se zatvara natječaj za prikupljanje ponuda za investitora, a interes je ogroman, rekao je Milanović. Projekt izgradnje Plomina 3 opterećen je važnim financijskim i ekološkim pitanjima za lokalnu zajednicu, ali i širi prostor - to je pitanje koje se tiče Slovenije, Gorskog kotara, Rijeke, Opatije, Liburnije, Pule, Buja, upozorio je. Pitanje je jako kompleksno, neke stvari smo dogovorili, o mnogim bitnim stvarima smo razgovarali ali nećemo ništa raditi na silu, jer Istra nam je, kao i svaki dio Hrvatske, jednako važan, istaknuo je Milanović.

ZAGREB - Referendum četiriju sindikata učlanjenih u Maticu hrvatskih sindikata odvija se u najboljem redu i bez ijednog prigovora člana bilo kojeg od četiri sindikata te uz velik odziv članstva, izvijestili su čelnici Matičinih sindikata na današnjoj konferenciji za novinare. Referendum, na kojem se članovi sindikata izjašnjavaju prihvaćaju li ili ne Vladin prijedlog Dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama, počeo je u utorak, 11. rujna i završava danas u 18 sati, a sindikati najavljuju da će o konačnim rezultatima izvijestiti sutra na konferenciji za novinare. Referendum se provodi među 64.000 članova sindikata u 1.401 ustanovi. Prihvati li članstvo na referendumu Vladinu ponudu, sindikati Matice potpisat će Dodatak kolektivnom ugovoru, a odbije li, tijela sindikata odlučit će o daljnjim koracima koji mogu značiti štrajk, tužbe, prosvjedne skupove i druge akcije, najavio je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić.

RIJEKA - Brod Cape Veni, koji je s 163.000 tona željezne rudače potkraj kolovoza isplovio iz brazilske luke Tubarao, danas oko podneva doplovio je do bakarskog lučkog bazena, u koji je brod slične veličine posljednji put uplovio prije 20-ak godina, doznaje se danas iz Luke Rijeka. Brod je doplovio do lučkog bazena u Bakru, a uskoro bi trebao pristati i vezati se u bakarskoj luci, navode iz Luke. Brod Cape Veni dugačak je 289, širine 45 metara, gaz mu je 17,5 metara. Iz brazilske luke Tubarao prevezao je željeznu rudaču koja je namijenjena za tržište Europske unije. Na terminalu za rasute terete u Bakru teret će se, prema operativnom planu, iskrcavati sedam dana. Po podacima iz Lučke uprave Rijeka, rudača će se iskrcati u lučka skladišta te će se vagonima prevoziti u mađarske željezare.

ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u srpnju je u odnosu na lipanj bio nominalno veći za 15,2 posto, a realno za 16,9 posto, dok je na godišnjoj razini nominalno pao za 2,2 posto, a realno za 5,1 posto, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS). Podaci o prometu trgovine na malo prema trgovačkim strukama pokazuju da je promet u srpnju u odnosu na lipanj nominalno porastao u 16 trgovačkih struka. U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 40,6 posto, promet je u srpnju u odnosu na lipanj nominalno povećan za 22,4 posto. Isti porast, 22,4 posto, zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja u ukupnoj maloprodaji sudjeluje s 21,7 posto. Na godišnjoj razini, u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, promet je porastao u sedam trgovačkih struka, a najviše u prodaji duhanskih proizvoda, za 8,1 posto. Maloprodaja motornih goriva i maziva porasla je 2,3 posto, u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama za 7,2 posto itd. Maloprodaja je u srpnju na godišnjoj razini pala u 11 trgovačkih struka, pri čemu izrazitiji pad, za 36,6 posto, bilježi prodaja motornih vozila.

ZAGREB - Uz nešto veći promet nego jučer, na Zagrebačkoj burzi danas je nastavljen blagi uspon Crobexa, a najviše se trgovalo dionicom Končar Elektroindustrije. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,09 posto, na 1.705 bodova, te se tako već šesti dan nalazi u pozitivnom području. Crobex10 do podneva je porastao 0,50 posto, na 934 boda, nižući blage dobitke treći dan uzastopce. Redovni promet dosegnuo je 4,5 milijuna kuna, što je za otprilike 1,3 milijuna više nego jučer u ovo doba. Najveći promet do sada je ostvaren dionicom Končar Elektroindustrije, u visini od 2,43 milijuna kuna. Cijena joj je skočila 3,67 posto, na 560 kuna. Slijedi dionica Zagrebačke banke, s prometom od 311.000 kuna i blagim rastom cijene, za 0,34 posto, na 38,2 kune. Dionicom HT-a do sada je ostvareno 177.000 kuna prometa, a cijena joj stagnira na 198,25 kuna. Među likvidnijim izdanjima, znatniji rast cijene ostvarile su dionice Ingre, za 2,56 posto, te IGH, za 2,43 posto. Nešto veće gubitke pak bilježe dionice Vupika, za 2,7 posto, te Luke Rijeka, za 2,18 posto.

(Hina) xggoj ybn

An unhandled error has occurred. Reload 🗙