RIM - Talijanski premijer Mario Monti je u srijedu u Rimu odluku njemačkog ustavnog suda da dopusti usvajanje novih mehanizama spašavanja eurozone nazvao "izvrsnom vijesti". "To je dobra, izvrsna vijest jer će omogućiti uklanjanje posljednje prepreke stupanju na snagu sporazuma o budućem fondu europske pomoći i sporazuma o proračunskom paktu", rekao je tijekom zajedničke konferencije za novinare s glavnim direktorom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Pascal Lamyjem. Lamy je odbio komentirati tu odluku i rekao da za to nije kvalificiran. Njemački Ustavni sud u srijedu je presudio da prihvaćanje Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) nije protivno njemačkom ustavu te je tako uklonjena najveća neizvjesnost oko rješavanja financijske krize eurozone. Također su odlučili da svako povećanje financijskog udjela Njemačke u ESM-u mora dobiti potvrdu u parlamentu.
BRUXELLES - Kriza u eurozoni uvelike je poljuljala povjerenje u zajedničku europsku valutu, a više od polovice Europljana smatra euro lošim za svoje gospodarstvo, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja objavljeno u srijedu. Pedeset i sedam posto ispitanika iz 12 zemalja Europske unije, uključujući i zemlje eurozone i zemlje izvan nje, kazalo je da je euro loš ili bi bio loš za njihove ekonomije. U Španjolskoj, 57 posto ispitanih smatra da je euro loš za španjolsko gospodarstvo, što je tri postotna boda više nego prošle godine. Istraživanje je utvrdilo rastuće negativno stajalište prema euru u nekoliko zemalja izvan eurozone - 89 posto Britanaca, 84 posto Šveđana i 71 posto Poljaka kaže da bi članstvo u eurozoni bilo loše za njihova gospodarstva. Unatoč ekonomskoj krizi, 61 posto Europljana i dalje smatra članstvo u EU-u pozitivnim za svoja gospodarstva ali to je za šest postotnih bodova manje nego prošle godine. Rezultati su dio velikog godišnjeg istraživanja javnog mišljenja u SAD-u i Europi "Transatlantski trendovi 2012".
LJUBLJANA - Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec upozorio je u srijedu na sve gore stanje likvidnosti u slovenskim bankama, te potrebu čišćanja slabih potraživanja iz njihovih bilanci. "Slovenske banke još su uvijek solventne, ali se stanje pogoršava i vlasnici sve teže osiguravaju potreban dodatni kapital", rekao je Kranjec u nastupu pred upravnim odborom slovenske gospodarske komore u Ljubljani u srijedu. Pri tom je Kranjec posebno posebno istaknuo sve slabiju likvidnost u bankama s većinskim državnim vlasništvom, jer dokapitalizaciju nakon gubitaka izazvanih njihovim lošim kreditnim plasmanima ne može u cijelosti izvesti država, pa će one i ovu godinu završiti s gubitkom, treću godinu za redom. Slovenske su banke prije izbijanja gospodarske krize godišnje otpisivale 300 do 400 milijuna eura na ime loših kreditnih plasmana, sada je taj iznos već dosegao 1,2 milijarde i one neće moći ponovo poslovati s profitom dok se njihove bilance ne očiste, ustvrdio je Kranjec. On podržava vladine planove da se loše bilance banaka uključe u posebnu "lošu banku" ili fond, kako bi opet mogle normalno poslovati i plasirati kredite. Poručio je kako treba postaviti i pitanje ima li smisla da vlasnik najvećih banaka i dalje bude država.
MOSKVA - Rusija je predložila Moldaviji smanjenu cijenu plina ako odustane od energetske suradnje s Europskom unijom, rekao je u srijedu ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak tijekom posjeta moldavskog premijera Vlada Filata Moskvi. "Predlažemo da Moldavija otkaže protokol pristupa sporazumu energetske suradnje s EU-om. To je uvjet koji omogućuje razmatranje pitanja smanjenja cijene plina", rekao je Novak, prenosi Ria Novosti. "Moldavija želi smanjenje od 30 posto", naglasio je, dok se premijer te bivše sovjetske republike sastao s ruskim kolegom Dmitrijem Medvedevom u utorak navečer i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u srijedu. Između Rusije i EU-a traju vrlo napeti odnosi zbog istrage Europske komisije o poslovanju ruske državne energetske kompanije Gazprom. Europska komisija je prošli tjedan pokrenula istragu zbog sumnje da Gazprom onemogućuje slobodan protok plina diljem zemalja EU-a.
BUDIMPEŠTA - Mađarski naftni i plinski koncern Mol udvostručit će udio u češkom maloprodajnom tržištu sa sadašnjih 4,3 posto, prenosi mađarska agencija MTI pisanje čeških medija. Trenutno Mol u Češkoj ima 120 benzinskih stanica koje je preuzeo od Pap Oila. Molov udio u češkom tržištu trebao bi u srednjoročnoj perspektivi porasti na najmanje 10 posto, ističe glasnogovornik Molove slovačke podružnice Slovnaft Anton Molnar. Slovnaftov udio u češkom veleprodajnom tržištu iznosi 18 posto. "Grupa Mol priželjkuje uravnoteženiji odnos između 18-postotnog udjela u veleprodajnom tržištu i u onom maloprodajnom", pojašnjava Molnar. OMV, Agip i Robin Oil proteklih su godina signalizirali da će smanjiti prisutnost u Češkoj, piše češki gospodarski list 'E15'. Ruski Lukoil namjerava je pak pojačati. Po riječima glasnogovornika Slovnafta, Mol je zainteresiran za češkog konkurenta Cepro.
WASHINGTON - Američka porezna služba dodijelila je 104 milijuna dolara bankaru koji je postao zviždač i pomogao vlastima da razotkriju shemu kojom je najveća švicarska banka pomagala svojim američkim klijentima da izbjegnu porez, potvrdio je u utorak IRS, a prenosi Washington Post. Podatak o nagradi objavio je pravni tim koji zastupa Bradleya Birkenfelda. Taj nekadašnji bankar UBS-a dao je saveznim istražiteljima detaljan opis svega što se događa u banci, ali je ipak završio u zatvoru na gotovo tri godine jer je 2008. priznao krivnju za pomaganje jednom klijentu da izbjegne porez. Birkenfeldovi odvjetnici kažu kao misle da je riječ o najvećoj nagradi koja je dodijeljena jednom zviždaču u Sjedinjenim Državama. Porezna uprava objašnjava odluku o dodjeli nagrade Birkenfeldovom "izuzetnom suradnjom" i "širinom i dubinom" informacija koje je pružio, a koje su sve vodile do "dotad neviđenih postupaka" protiv UBS-a, kaže se IRS-ovom dokumentu koji su The Washington Postu dali Birkenfeldovi odvjetnici. Vlasti su pomoću tih podataka uspjele s UBS-om 2009. postići nagodbu tešku 780 milijuna dolara. Nakon toga UBS je priznao da je američkim klijentima pomagao izbjeći plaćanje poreza. Banka je poslije predala i popis od gotovo pet tisuća klijenata koji su izbjegli porez.
LONDON - Euro je u srijedu na međunarodnim deviznim tržištima zabilježio novu najvišu razinu u četiri mjeseca u odnosu na dolar nakon što je njemački ustavni sud dao zeleno svjetlo novom europskom kriznom fondu, uz određene uvjete. Euro je tako bio na dobitku daljnjih 0,5 posto, te se njime trgovalo po 1,2937 dolara. Time je dosegnuo najvišu razinu od sredine svibnja, a na dobitku je više od sedam posto u odnosu na najnižu dvogodišnju razinu od 1,2042 dolara, na koju se spustio u srpnju. Jedinstvena europska valuta ujedno je dosegnula najvišu razinu u više od dva mjeseca prema jenu, od 100,64 jena. Jen se u okolnostima ojačalih pritisaka na prodaje američke valute zadržao blizu najviše razine prema dolaru u zadnja tri i pol mjeseca. Dolarom se tako trgovalo po 77,79 jena. Daljnji uzlet eura očekuje se ako američka središnja banka (Fed) odluči dodatno olabaviti monetarnu politiku u četvrtak nakon dvodnevnog bančina zasjedanja. Mogao bi lako testirati granicu od 1,3 dolara, smatraju analitičari.