KARLSRUHE - Njemački Ustavni sud u srijedu je presudio da prihvaćanje Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) nije protivno njemačkom ustavu, te je tako uklonjena najveća neizvjesnost oko rješavanja financijske krize eurozone. Osam ustavnih sudaca je dalo zeleno svjetlo njemačkom predsjedniku Joachimu Gaucku da potpiše zakone o budućem, popularno nazvanom europskom fondu spasa i fiskalnom paktu namijenjenima jačanju proračunske discipline. Također su odlučili da svako povećanje financijskog udjela Njemačke u ESM-u mora dobiti potvrdu u parlamentu. Ustavni sud tako traži da Bundestag, donji dom parlamenta, i Bundesrat, gornji dom, budu u svakom trenutku u potpunosti informirani o svim raspravama na tu temu. ESM se ne može koristiti dok ga ne ratificiraju zemlje koje osiguravaju 90 posto sredstava, među njima i Njemačka, najveći financijaš koji sam izdvaja više od četvrtine novca. ESM ima fond od 500 milijarda eura, 80 milijarda eura kapitala i ostatak u vidu jamstava.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel pozdravila je u srijedu zeleno svjetlo kojim je njemački ustavni sud odobrio plan spašavanja eura i ocijenila da je to "dobar dan za Europu". "To je dobar dan za Njemačku, to je dobar dan za Europu", rekla je Merkel pred njemačkim parlamentom. "Njemačka šalje snažnu poruku Europi i dalje... Njemačka je na visini svoje odgovornosti kao prvo europsko gospodarstvo i pouzdan partner", za rješavanje krize eurozone, rekla je Merkel. "Svojom odlukom Ustavni sud je jasno otvorio put provedbi EMS-a i fiskalnog pakta", rekla je Merkel i dodala "Nismo prevladali krizu... No učinili smo prvi korak u tom smjeru". Njemačka trenutno u ESM-u sudjeluje sa 190 milijardi eura. Uoči odluke, prema rezultatima jedne reprezentativne ankete, 54 posto Nijemaca nadalo se da će Ustavni sud poništiti zakone o ESM-u što su ih njihovi predstavnici donijeli u Bundestagu dvotrećinskom većinom glasova.
BRUXELLES/STRASBOUERG - Europska komisija u srijedu je objavila prijedlog za uspostavu jedinstvenog mehanizma za nadzor svih banaka u eurozoni, što je prvi korak prema uspostavi bankovne unije i preduvjet za neposrednu dokapitalizaciju banaka iz europskih fondova za spas eura. Prijedlog je u govoru o stanju Unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta predstavio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Središnju ulogu u nadzoru svih šest tisuća banaka u eurozoni imala bi Europska središnja banka (ECB). Barroso je rekao da treba učiniti sve da se jedinstveni nadzor banaka uspostavi do početka sljedeće godine, što onda otvara put izravnoj dokapitalizaciji banaka iz fondova za spas eura. "To će također otvoriti put za odluke o korištenju europskih fondova za spas eura za dokapitalazaciju banaka. Želimo prekinuti vezu između država i njihovih banaka. Ubuduće gubitci banaka ne bi trebali biti dugovi građana i dovoditi u pitanje financijsku stabilnost čitavih zemalja", rekao je Barroso.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni u srpnju je porasla za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, a u Europskoj uniji za čak 1,1 posto, pokazuju procjene statističkog ureda EU-a. U lipnju je u 17-članoj eurozoni industrijska proizvodnja smanjena za 0,6 posto, a u 27-članom EU za 0,8 posto. Na godišnjoj razini, prema procjenama Eurostata, pad industrijske proizvodnje u eurozoni je iznosio 2,3 posto a u EU 1,5 posto. U odnosu na prethodni mjesec, među zemljama čijim podacima raspolaže statistički ured, industrijska proizvodnja u srpnju je porasla u 17 zemalja, a pala u njih pet. Na godišnjoj razini, među zemljama za koje postoje podaci, deset ih je zabilježilo pad industrijske proizvodnje, a rast njih dvanaest.
LJUBLJANA - Nova Ljubljanska banka (NLB,) koja je u većinskom vlasništvu države, od petka će dobiti novo vodstvo, potvrdio je u srijedu predsjednik slovenskog parlamenta Gregor Virant. Koalicijska vlada, čiji je član i Virantova Građanska lista (GL), složila se da direktor NLB-a postane dosadašnji član nadzornog odbora banke Janko Medja, dok će novi nadzorni odbor voditi predsjednik poslovnog udruženja slovenskih banaka France Arhar, potvrdio je Virant za Slovensku televiziju. On je dodao kako je riječ o "odličnoj kombinaciji" jer je Arhar jedan od najboljih slovenskih bankarskih stručnjaka s velikim iskustvom, a Medja odličan neovisni profesionalni bankarski menadžer mlađe generacije. Obojica su donedavno surađivali u slovenskoj podružnici banke Unicredito, gdje su duže vrijeme bili zaposleni i gdje je Arhar bio direktor. Arhara, koji je i nekadašnji guverner slovenske središnje banke, slovenska vlada imenovala je prije mjesec i pol dana za slovenskog financijskog stručnjaka koji zajedno s hrvatskim stručnjakom Zdravkom Rogićem dvjema vladama treba podastrijeti prijedlog kako riješiti pitanje Ljubljanske banke i njenih deviznih štediša u Hrvatskoj, o čemu dvije zemlje imaju različita gledištva.
LISABON - Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) produljili su za godinu dana rok u kojem Portugal mora ostvariti zacrtane proračunske ciljeve u okviru 78 milijardi eura vrijednog paketa pomoći. Tako Portugal sada u ovoj godini mora ostvariti proračunski manjak od pet posto BDP-a, u idućoj 4,5 posto a u 2014. 2,5 posto, objavili su inspektori Europske komisije, MMF-a i Europske središnje banke (ECB). Ranije su zadane vrijednosti iznosile 4,5 posto u ovoj, te tri posto u idućoj godini. Trojka međunarodnih inspektora zaključila je da se program štednje načelno provodi ali su viša nezaposlenost, manje plaće i izmjena porezne osnovice smanjili porezne prihode. Mjere štednje nametnute programom pomći već su rezultirale općim povećanjem poreza i rezanjem javne potrošnje, dok je nezaposlenost dosegnula rekordnu razinu iznad 15 posto. "Pod uvjetom da vlasti ustraju u strogoj provedbi programa, članice eurozone objavile su da su spremne poduprijeti Portugal dok ponovo ne osigura cjeloviti pritstup tržištima", istaknuli su inspektori.
MADRID - Potrošačke cijene u Španjolskoj porasle su u kolovozu najbržim tempom u devet mjeseci, pokazali su podaci statističkog ureda INE, a njihov je rast mjeren harmoniziranim indeksom cijena (HICP) ubrzao i u Francuskoj i Njemačkoj. Godišnja inflacija popela se u kolovozu na 2,7 posto, s 2,2 posto zabilježenih u srpnju. Najnovija brojka najviša je od studenog 2011., kada su potrošačke cijene porasle 2,9 posto, i u skladu je s očekivanjima ekonomista. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u kolovozu porasle 0,6 posto, nakon 0,2-postotnog pada u prethodnom mjesecu, i njihov je rast također u skladu s prognozama ekonomista. Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), godišnja inflacija ostala je u kolovozu nepromijenjena na 2,7 posto. Rast inflacije mjerene HICP-om zabilježile su u kolovozu i Njemačka i Francuska. U Njemačkoj je tako godišnja inflacija mjerena HICP-om ubrzala na 2,2 posto, s 1,9 posto zabilježenih u prethodnom mjesecu. U Francuskoj je neočekivano porasla na 2,4 posto, s 2,2 posto u zabilježenih u srpnju.
RIM - Industrijska proizvodnja u Italiji u srpnju je pala za 0,2 posto u odnosu na mjesec ranije, pokazuju desezonirani podaci talijanskog statističkog ureda Istata. Time je pad industrijske proizvodnje u trećem najvećem gospodarstvu eurozone nastavljen, no znatno je ublažen na mjesečnoj razini, budući da je u lipnju iznosio revidiranih 1,3 posto, nasuprot prvotno objavljenih 1,4 posto, objavio je Istat na službenoj internetskoj stranici. U tromjesečnom razdoblju, uključujući srpanj, industrijska proizvodnja smanjena je za 1,2 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca, pokazalo je najnovije izvješće. U usporedbi s istim razdobljem lani, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju je smanjena za 7,3 posto. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci pala je za sedam posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pokazuju podaci statističkog ureda.Italija je u recesiji od sredine prošle godine, a vodeći pokazatelji upućuju na zaključak da oporavak vjerojatno ne treba očekivati prije sredine iduće godine.
RENNES - Francuski predsjednik Francois Hollande pokrenuo je međunarodnu kampanju za formiranje strateških zaliha poljoprivrednih roba kojima bi se obuzdale oscilacije cijena hrane. Po treći put u samo četiri godine svijet balansira na rubu panike zbog naglog skoka cijena hrane, nakon teške suše u Sjedinjenim Državama i u ključnoj regiji Crnog mora. "Razgovaram sa šefovima država i vlada o zaštiti od snažnih oscilacija na tržištima u obliku rezervi hrane za krizne slučajeve", objavio je Hollande u utorak u govoru poljoprivrednicima u Rennesu. "Predlažem da se primjenjuju mjere upravljanja tržištem i krizom kroz formiranje strateških zaliha", kazao je francuski predsjednik, ističući da je "uvjeren u prednosti globalnog rješavanja ključnih problema poput sigurne opskrbe hranom". Francuski predsjednik nije precizirao koje bi prehrambene namirnice rezerve obuhvaćale i gdje bi mogle biti locirane.
BRUXELLES/STRASBOURG - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izrazio je uvjerenost da će Grčka ove jeseni imati prigodu za preokret ako bude odlučno provodila reforme i ako otkloni svaku sumnju u pogledu spremnosti za reforme. "Istinski vjerujem da ćemo ove jeseni imati prigodu doći do prekretnice, ako Grčka otkloni sve sumnje o privrženosti reformama i ako ostale zemlje otklone sve sumnje oko odlučnosti da zadrže Grčku u eurozoni", rekao je Barroso u govoru o stanju Unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. "Vjerujem da Grčka treba ostati u eurozoni, kao član europske obitelji ako ostane privržena svojim obvezama", dodao je Barroso. On je rekao da je Komisija svjesna poteškoća koje sa sobom nose reforme, ali da je to jedini put ako se želi osigurati bolja budućnost. U sljedeće dvije godine Grčka treba srezati troškove za dodatnih 11,5 milijardi, a zauzvrat bi trebala dobiti 31 milijardu eura kredita.Izvješće trojke - Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a - o ispunjavanju grčkih obveza od čega ovisi isplata sljedeće tranše pomoći očekuje se u listopadu.
STRASBOURG - Stroža ograničenja količine sumpora u brodskom gorivu trebala bi poboljšati kvalitetu zraka duž europskih obala i smanjiti brojku od gotovo 50.000 preranih smrtnih slučajeva na godinu uzrokovanih zagađenjem zraka zbog brodskog prometa, priopćio je Europski parlament. Europski parlament usvojio je u srijedu u prvom čitanju zakon dogovoren s državama članicama, po kojem će nova ograničenja stupiti na snagu do 2020. Nova pravila uskladit će europske zakone s ograničenjima koja je dogovorila Međunarodna pomorska organizacija (IMO). Po općim pravilima, dopuštena količina sumpora u gorivu na europskim morima smanjit će se s 3,5 posto na 0,5 posto do 2020., nakon što su zastupnici EP-a inzistirali da se uklone odredbe koje bi omogućile odgodu tog roka za pet godina. Goriva korištena na Baltičkom moru, Sjevernom moru i La Mancheu morat će zadovoljiti nove međunarodne standarde od 0,1 posto do 2015., sa sadašnjih 1 posto.
TOKIO - Japanska vlada uskoro će objaviti da će do 2030. odustati od korištenja nuklearne energije, pišu japanski mediji, osamnaest mjeseci nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi. Japanski premijer Yoshihiko Noda mogao bi donijeti tu odluku već ovog vikenda, na skupu posvećenom donošenju nove energetske politike koja mora povesti računa o posljedicama katastrofe, ističe list Mainichi Shimbun pozivajući se na izvore u vladi. Ako se Japan odluči za napuštanje nuklearne energije pridružit će se zemljama koje su se za tu strategiju opredijelile nakon Fukushime. Tako je Njemačka odlučila da će do 2022. zatvoriti svojih 17 reaktora, a Švicarska do 2034. planira postupno ugasiti svojih pet reaktora. Premda se japanska odluka odnosi na dulje razdoblje nego njemački plan, njezini će razmjeri biti veći s obzirom da je Japan do potresa i tsunamija 11. ožujka 2011. u kojima je oštećena nuklearna centrala Fukushima imao barem 54 reaktora (danas ih ima 50). No samo su dva reaktora danas u pogonu. Katastrofa u Fukushimi, najteža te vrste nakon Černobila u Ukrajini 1986. uzrokovala je tešku krizu u nuklearnom sektoru u svijetu, ali svejedno nije uništila tu industriju.
LONDON - Cijene nafte porasle su u srijedu više od dolara na međunarodnim tržištima, poduprte odlukom njemačkog suda o europskom kriznom fondu i nadom da će američka središnja banka (FED) ovog tjedna ublažiti monetarnu politiku. Barel sirove nafte na londonskom je tržištu poskupio 1,08 dolara, na 116,48 dolara. Dan ranije dosegao je 116,48 dolara, najvišu razinu od 16. kolovoza. Na američkom se tržištu prodavao po 44 centa višoj cijeni, od 97,61 dolara. Njemački je ustavni sud u srijedu presudio da Njemačka može ratificirati novi europski krizni fond i proračunski sporazum pod uvjetom da eventualno povećanje njemačke izloženosti fondu u budućnost odobrava njemački parlament. "Mislim da to treba promatrati kao pozitivan korak na dugom putu rješavanja dužničke krize u eurozoni. Mislim da će tržišta biti relativno zadovoljna tom objavom i postavljenim uvjetima", rekao je Henk Potts iz Barclays Wealtha. U fokusu je i dvodnevni sastanak američke središnje banke koji počinje tijekom dana. Tržišta uvelike očekuju nove monetarne poticaje za posustalo američko gospodarstvo.
PARIZ - Slabi gospodarski rast i visoke cijene nafte vjerojatno će ograničavati globalnu potražnju za naftom u 2012. i u 2013. godini, objavila je u srijedu Međunarodna agencija za energiju (IEA). "Očekuje se da će tempo rasta naftne potražnje u idućih 18 mjeseci ostati relativno stabilan, uz godišnji rast za svega 800.000 barela dnevno u 2012. i u 2013. Takav skroman rast potražnje očituje kombinaciju faktora - sporog globalnog gospodarskog rasta, povijesno visokih cijena nafte i globalnog poboljšanja energetske efikasnosti", objavila je IEA u najnovijem mjesečnom izvješću za naftna tržišta. Terminske cijene nafte sugeriraju da će cijene u ovoj godini ostati iznad 100 dolara, nakon čega bi se iduće godine trebale spustiti nešto ispod 99 dolara, a njihova tvrdokorno visoka razina navodi potrošače na smanjenje potrošnje. "To se najbolje očituje u globalnoj naftnoj intenzivnosti, koja bi prema prognozama trebala pasti za 2,3 posto u ovoj i za 2,5 posto u idućoj godini, što je izrazitiji pad od 15-godišnjeg prosjeka od 2,2 posto", objavila je agencija.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer su ulagači optimistični uoči presude njemačkog ustavnog suda o europskom stabilizacijskom fondu, a nadaju se i dodatnom labavljenju monetarne politike američkog Feda. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 1,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 1,1 posto, dosegnuvši najvišu razinu u tri mjeseca. Danas počinje i dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke, a ulagači se nadaju da će Fed sutra najaviti treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike. Zbog toga ulagače nije uznemirilo ni upozorenje agencije Moody's da bi SAD mogao izgubiti vrhunski, trostruki A rejting ako rasprave o proračunu za iduću godinu ne rezultiraju smanjenjem državnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u utorak Dow Jones indeks dosegnuo novu najvišu razinu u gotovo pet godina, no trgovalo se mirno jer su ulagači oprezni uoči presude njemačkog ustavnog suda o europskom fondu za pomoć prezaduženim članicama eurozone i sjednice čelnika Feda. Dow Jones indeks ojačao je 69 bodova, ili 0,52 posto, na 13.323 boda, novu najvišu razinu od prosinca 2007. godine. S&P 500 porastao je, pak, 0,31 posto, na 1.433 boda, a Nasdaq indeks 0,02 posto, na 3.104 boda. Dio ulagača plaši se da je većina dobrih vijesti već uračunata u cijene dionica, pa tržištu prijeti pad ako Fed razočara. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo oko 5,9 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 7,8 milijardi.